|
“Što je i kako izgleda anesteziološki preoperacijski pregled…”
Ako se nađete u postupku pripreme za operaciju, važan dio pripreme je Vaš susret s anesteziologom koji će Vas sigurno zanimati.
“Tko je anesteziolog…”
Anesteziolog je liječnik specijalist koji je završio medicinski fakultet i četiri godine specijalizacije iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja. Njegova osnovna zadaća je da se pobrine da bezbolno i sigurno podnesete operaciju. On Vas priprema za operaciju te brine o Vama u poslijeoperacijskom razdoblju. Vaš prvi susret s anesteziologom je prilikom preoperacijskog pregleda u anesteziološkoj ambulanti!
“Zašto moram obavezno prije operacije posjetiti anesteziološku ambulantu…”
Terapijski (operacija) ili dijagnostički zahvat kojem se podvrgavate, kao i uz njega vezani anesteziološki postupak ne utječu samo na pojedini dio vašeg tijela koji je bolestan, već izazivaju promjene u čitavom vašem organizmu. Te promjene mogu opteretiti vaš kardiovaskularni, respiratorni i druge tjelesne sustave pa je stoga izuzetno važno da se anesteziolog u izravnom razgovoru s vama prije predviđenog zahvata upozna s vašim općim zdravstvenim stanjem. Na osnovi tako dobivenih podataka i vrste predviđenog zahvata anesteziolog će načiniti plan anestezije i predvidjeti nužni stupanj perioperacijske skrbi koji će na najmanju moguću mjeru smanjiti rizike po vaše zdravlje.
Stoga je važno da anesteziolog zna što više o Vašem zdravlju. Važno je da iskreno odgovorite na pitanja o prijašnjim i sadašnjim bolestima, uzimanju lijekova, alergijama, navikama (pušenje, uzimanje alkohola, stimulativnih i opojnih sredstava). Anesteziolog ne postavlja ova pitanja kako bi Vas optužio nego da bi odabrao najbolji način anestezije za Vas i kako bi se što bolje pripremio za eventualne komplikacije koje su u vezi s Vašim zdravstvenim stanjem.
Poželjno bi bilo da prije operacije prestanete pušiti.
Ukoliko ne možete zapamtiti imena lijekova koje uzimate, ponesite pakiranje lijeka. Također ponesite medicinsku dokumentaciju o ranijim operacijama i bolestima.
Prilikom ovog susreta anesteziolog će Vam objasniti mogućnost izbora anestezija, prednosti i rizike pojedinog načina anestezije, te odlučiti da li su potrebne dodatne laboratorijske pretrage, specijalističke konzultacije i promjene u terapiji koju uzimate zbog Vaših kroničnih bolesti. Cilj ove pripreme je da operaciji pristupite u što je moguće boljem stanju zdravlja kako bi se što više smanjio rizik operacije i anestezije.
Prilikom ovog pregleda slobodno i bez straha postavljajte pitanja ukoliko Vam nešto nije jasno!
“A kada ću ponovno vidjeti anesteziologa…”
Anesteziolog će Vas obići i u bolničkoj sobi dan prije operacije kako bi provjerio da li je bilo promjena u Vašem zdravstvenom stanju nakon pregleda u ambulanti te da Vam da upute prije operacije.
Važno je da iza ponoći uoči operacije ne uzimate hranu i tekućinu jer pri uvodu u anesteziju želudac mora biti prazan. Prije nego Vas odvezu u operacijsku salu, dobit ćete tabletu ili injekciju, tzv. premedikaciju koja će Vas smiriti. Nakon toga nemojte ustajati iz kreveta. Po dolasku u operacijsku salu, anesteziološki djelatnici će Vam uvesti intravensku infuziju i priključiti aparate pomoću kojih anesteziolog prati Vaše vitalne funkcije za vrijeme operacije.
“A zašto se moram obavezno potpisati…
”Liječnici pa tako i anesteziolozi imaju zakonsku obavezu pribaviti suglasnost bolesnika za bilo koji medicinski postupak i to u pisanom obliku. Za maloljetne osobe i osobe koje ne mogu samostalno odlučivati dopuštenje daje član uže obitelji, roditelj ili skrbnik. Traženje te suglasnosti je obavezno osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije i u slučaju ako bi zbog vremena njenog pribavljanja život bolesnika bio ugrožen, a on u tom trenutku nije sposoban za odlučivanje.
“Dobro, što je to uopće anestezija …”
Anestezija je stanje neosjetljivosti čitavog ili dijela tijela na podražaje iz okoline pa tako i na bol. S obzirom na vrstu anestezije može uključivati i određeni stupanj promjene stanja svijesti.
Osjet boli anesteziolog može isključiti općom anestezijom ili primjenom različitih postupaka regionalne anestezije.
Opća anestezija je stanje slično snu u kojem bolesnik ne doživljava svjesno bilo kakve podražaje iz okoline.
Regionalna anestezija obuhvaća niz postupaka kojima se sprječava prijenos bolnih podražaja iz određenog dijela tijela u središnji živčani sustav (mozak), a nije vezana uz promjenu stanja svijesti pacijenta. Ovisno o vrsti, regionalna anestezija može dovesti do neosjetljivosti (utrnulosti) čitavog donjeg dijela tijela (područje ispod pupka), pojedinih udova (ruka, noga) ili njihovih dijelova (podlaktica, šaka, stopalo).
Lokalna anestezija sastoji se od davanja lijeka (anestetika) u istom području u kojem će se vršiti zahvat i na taj način dovodi do neosjetljivosti na bol samo tog malog, ograničenog područja kože i potkožnog tkiva.
"Kako to u praksi izgleda...."
Anestezija započinje primjenom premedikacije - lijeka koji će vas smiriti prije operacije i smanjiti vam osjećaj boli. U venu na ruci postavi se plastična igla (intravenska kanila), obično priključena na infuzijski uređaj. Neposredno prije operacije primit ćete intravenski anestetik koji redovito dostaje za kratkotrajne zahvate. Takva je anestezija nazvana kratkotrajna intravenska anestezija.
Ako operacija traje duže, anestezija se može produljiti uštrcavanjem anestetika u venu (intravenska anestezija). Anestezija se može nastaviti i primjenom anestetika u plinskome stanju s pomoću maske ili intubacijom. Ako se anestezija obavlja s pomoću maske, kisik i anestetik se dovode kroz masku koja se postavlja na usta ili na nos.
Poslije primjene anestetika u venu zaspat ćete. Potom se kroz usta u dušnik uvodi plastična cijev (tubus). Kisik i anestetik se dovode kroz tubus u pluća. Intubacijom se postiže vrlo visok stupanj sigurnosti glede udisanja stranih sadržaja koji mogu ugroziti bolesnika.
Tijekom operacije umjesto vas diše stroj kojeg rad programira i nadzire specijalist anesteziolog.
Za vrijeme operacije se često primjenjuju i sredstva za opuštanje mišića što liječniku poboljšava uvjete operiranja, a istodobno smanjuje količinu potrebnih lijekova.
Kod regionalne anestezije, tzv. bloka spleta živaca, anestezijsko se sredstvo iglom uštrcava u određeno mjesto blizu živaca "odgovornih" za osjet boli u dotičnom dijelu tijela. Ubod je bezbolan jer se mjesto uboda najprije anestezira lokalnom anestezijom.
“Kako ću znati koja je anestezija najbolja za mene….”
Svaka anestezija ima svoje dobre i loše strane.
Anesteziolog će vam predložiti vrstu anestezije koja je najprimjerenija vrsti terapijskog ili dijagnostičkog zahvata kojem se podvrgavate kao i vašem općem zdravstvenom stanju.
Nijedan medicinski zahvat nije bez rizika. Pojedine komplikacije mogu nastupiti tijekom zahvata, a neke poslije njega. Vrlo su rijetke po život opasne komplikacije kao što je primjerice akutni srčani zastoj.
Ponekad se može dogoditi da komplikacije nastupe tek nekoliko dana poslije operacije. Kao primjere možemo navesti oštećenje jetre ili pojavu različitih alergija.
Pripremni i prateći postupci također nisu uvijek bez rizika (infuzije, transfuzije, anestetici, liječenje u jedinici intenzivnog liječenja itd.). Neredovito ili nekontrolirano uzimanje lijekova prije operacije može prouzročiti značajne teškoće tijekom operacije i u razdoblju nakon operacije.
U području anesteziologije posljednjih je desetljeća postignut golemi napredak. Današnji lijekovi – anestetici, strojevi za disanje i monitori za nadzor životnih funkcija omogućuju dobro upravljanje anestezijom, uspješan nadzor i podupiranje osnovnih životnih funkcija tijekom cijeloga zahvata (rad srca, disanje i stanje svijesti) i rano uočavanje mogućih komplikacija anestezioloških i kirurških postupaka te njihovo pravovremeno sprječavanje i otklanjanje.
“Dakle, obavezno moram učiniti sljedeće…”
Izvijestiti nas o svojemu zdravlju!!!
Rizici ovise o brojnim čimbenicima, pa ćemo postavljajući brojna pitanja prikupiti dodatne podatke pomoću kojih ćemo postići najviši stupanj sigurnosti tijekom operacije i anestezije. Važno je opće zdravstveno stanje, životna dob i navike, te posebno bolesti koje ste preboljeli ili od kojih sada bolujete, a nisu povezane s operacijom.
Želimo time otkloniti i najmanji rizik poput oštećenja zuba, nadraživanja vena, poremećaja glasa, mučnine i povraćanja, te poremećaja srčane funkcije.
Molimo vas da pitate anesteziologa o svemu što vas zanima u vezi s anestezijom!
Nitko drugi (kirurg, poznanik, susjed...) Vam ne može dati stručnu informaciju o postupcima koji su u djelokrugu rada anesteziologa!
Molimo, poštujte sljedeće naputke:
-
ništa ne jesti ili piti 6 sati prije zahvata jer ćete tako izbjeći povraćanje i udisanje povraćenih masa
-
izvadite pokretne dijelove zubala (zubne proteze) i kontaktne leće
-
skinite sav nakit
-
skinite lak s noktiju
-
obavite temeljitu higijenu cijeloga tijela
Ukoliko za vrijeme čekanja i pripreme za operaciju osjećate izraziti strah, nemir ili se znojite uz drhtanje, zatražite savjet i pomoć medicinske sestre ili liječnika.
Upozorenje za ambulantne zahvate !!!
-
Upozorite liječnika ako ste 6 sati prije zahvata nešto pojeli ili popili.
-
Po završetku anestezijskog postupka iz bolnice se odlazi samo s pratnjom.
-
Ne smijete aktivno sudjelovati u prometu, raditi s motornim strojevima ili piti alkohol najmanje 24 sata poslije anestezije.
“ Moram obaviti nekakve pretrage…”
Za preoperacijski pregled anesteziologa u anesteziološkoj ambulanti potrebno je obaviti sljedeće pretrage i nalaze ponijeti sa sobom:
1) Laboratorijske pretrage
a) Krvne (hematološke) pretrage
*kompletna slika krvnih stanica - KKS
sedimentacija crvenih krvnih stanica (eritrocita) – SE
*nalaz elektrolita u krvnome serumu (natrij, kalij)
*sadržaj glukoze u krvnome serumu - GUK
*sadržaj mokraćevine (ureje) i kreatinina u krvnome serumu
b) Provjera zgrušavanja krvi (koagulacije)
vrijeme zgrušavanja krvi
vrijeme krvarenja
*protrombinsko vrijeme
*aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme – APTV
c) Pretrage mokraće i mokraćnoga sedimenta
2)*Provjera krvne grupe i Rh faktora
3)*Rentgenska snimka pluća i srca
4)* Elektrokardiogram – EKG
5) Internistički pregled – samo ako ste pod redovitom kontrolom liječnika interniste radi neke od prije postojeće bolesti ili prema izričitom zahtjevu operatera ili anesteziologa
6) Svu medicinsku dokumentaciju vezanu za predstojeći operativni zahvat kao i medicinsku dokumentaciju o drugim bolestima i zdravstvenim poremećajima
)* označava najčešće tražene tj. rutinske pretrage za osobe starije od 35 god. koje se podvrgavaju srednje velikim operativnim zahvatima, ostale pretrage rade se ciljano, a u mlađih ljudi koji nisu pušaći i nisu imali značajnije bolesti pluća RTG nije potreban
Poštovani posjetitelji web stranice Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje KBC-a Zagreb nadamo se da ste čitajući informacije na našoj web stranici dobili pravu sliku o nama, o samoj anesteziji te iza sebe ostavili strah od “uspavljivanja”.
Vaša Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje
Posljednja izmjena 19.12.2008.
Vaše primjedbe na sadržaj stranice »»
| 
