|
Klinika za bolesti srca i krvnih žila - naputci za bolesnike
Elektrokardiografija (EKG) je snimanje električnih srčanih aktivnosti.
Poleći ćete na postelju, prsa osloboditi od odjeće, ruke od sata i nakita, a noge od čarapa. Na ruke i noge se postave odgovarajuće štipaljke te naljepnice na prsa. Ukupno je 6 odvoda koje je potrebno postaviti na odgovarajuća mjesta.
Važno je da budete mirni i opušteni, a nužno je čistim vlažnim elektrodama osigurati dobar kontakt s kožom.
Snimanje traje 20 do 30 sekundi, ovisno o vrsti uređaja.
Ehokardiografija je ultrazvučna pretraga u kardiologiji, koja je neškodljiva, bezbolna, neinvazivna te se kao i EKG može ponavljati u svako doba.
Iz ultrazvučne sonde usmjeruju se kratki visokofrekventni impulsi ultrazvuka u tkiva, a sonda istodobno šalje i prima impulse.
Ehokardiografija omogućuje procjenu veličine, položaja, konfiguracije i pomicanja tkiva i šupljina, te međusobnih anatomskih i funkcijskih odnosa tih struktura unutar srca.
Potrebno je osloboditi se odjeće, a medicinska će vam sestra prsa namazati gelom zbog boljeg doticaja sa sondom.
U pretrazi se dopler uređajem mjeri brzina strujanja krvi u srčanim zaliscima.
Pretraga traje do 30 minuta.
Holter je 24-satno kontinuirano snimanje EKG-a na magnetsku traku. Uređaj je malen i nosi se obješen preko ramena ili pričvršćen oko pojasa.
Tijekom nošenja normalno ćete se ponašati i ispunjavati uobičajene dnevne obveze. Vodit ćete bilješke o aktivnostima u kojima ćete opisati tegobe koje ćete eventualno osjetiti. Nakon 24 sata uređaj ćete skinuti, a kazetu predati liječniku na uvid.
Laboratorij za invazivnu kardiologiju
Predbiljžbe:
-
specijalističke ambulante - narudžbe se obavljaju za poliklinički pregled kod specijaliste kardiologa putem telefona 01 2388 295.
-
hitna služba - ako u bolesnika postoji nestabilno stanje ili je nužna hitna medicinska intervencija, bit će upućen u hitnu polikliničku ambulatnu Klinike za unutrašnje bolesti gdje će dežurni liječnik odlučiti o hitnom prijamu u bolnicu
-
lista čekanja za liječenje u Klinici uključuje veliki broj bolesnika pa se termin prijama dogovara i po dva do tri mjeseca unaprijed. Ako je bolest uznapredovala ili je bolesnik u nestabilnoj fazi, liječnik će vas uputiti kako valja postupiti (savjetovat će raniji termin ili hitni prijam).
Višednevno liječenje (hospitalizacija)
Za obavljanje invazivnih kardioloških pretraga, nužno je da boravite u Klinici dva do tri dana. Ako je sigurno da će biti potrebno obaviti invazivni kardiološki zahvat (kateterizaciju i koronarografiju), molimo da uoči dolaska u bolnicu obrijete obje prepone kako bi bile priređene za zahvat.
Prigodom dolaska u bolnicu trebate biti natašte i javiti se u odjel gdje ste naručeni, a glavna sestra će vas uputiti u daljnji postupak. Posteljni kapacitet je ograničen, pa ćete kadšto na smještaj morati pričekati dok drugi bolesnik ne napusti odjel, no to neće odgoditi vašu obradu.
Većinu lijekova koje već uzimate nastaviti ćete uzimati, ali naglašavamo da se s vašim liječnikom trebate dogovoriti o možebitnom prestanku uzimanja lijekova koji sprječavaju grušanje krvi (antikoagulansi: Marivarin, Pelentan i sl.) nekoliko dana prije prijama.
Upozorite liječnika ili sestru ako ste alergični na jodna kontrastna sredstva i na druge alergije.
Na dan pretrage i/ili zahvata potrebno je da budete natašte. Ako je planirana intervencija na koronarnim arterijama u nastavku dijagnostičke koronarografije, do tri dana prije intervencije dobit ćete lijekove koji sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka (tromba) u krvnim žilama.
Postupak
Na stolu za kateterizaciju će vam osoblje postaviti elektrode za EKG, kako bi se stalno pratio rad vašeg srca. Potom će vam oprati prepone i pokriti vas zelenim sterilnim pokrivačem. Zahvat se obavlja u lokalnoj anesteziji i pretraga je potpuno bezbolna, ali pri uvođenju igle odnosno katetera u bedrenu arteriju možete osjetiti nelagodu. Ako se obavlja i snimanje lijeve srčane klijetke, prigodom uštrcavanja kontrasta možete osjetiti kratkotrajnu navalu vrućine koja će trajati desetak sekundi.
Ako nema nepredviđenih okolnosti pretraga traje do 15 minuta. Krvarenje nakon zahvata se zaustavlja pritiskom na preponu, a obično traje 10 do 15 minuta, što se, ovisno o programu, može učiniti u dvorani ili na odjelu.
Mjesto punkcije zaštićuje se elastičnim povojem koji se nakon nekoliko sati može popustiti, ali je najbolje skinuti ga sljedeći dan.
Prvu usmenu obavijest o vašem stanju dat će vam liječnik neposredno po završetku pretrage, napose ako je potrebno u nastavku učiniti i intervenciju. Konačni nalaz i savjet o načinu daljnjeg liječenja dobit ćete od odjelnog liječnika prije nego napustite bolnicu te i u otpusnom pismu.
Nakon postupka
Nakon zahvata treba ležati u postelji na leđima, što uključuje i obavljanje nužde u ležećem položaju (medicinska sestra će vam u tome pomoći).
Nužno je piti što više tekućine (1-2 L čaja) zbog nusdjelovanja kontrastnoga sredstva.
Sljedećge jutra možete ustati i napustiti bolnicu, ali u prvih 24 sata nije preporučljivo izlagati se naporima.
Koronarnom intervencijom putem katetera s balonom ili postavljanjem metalnih umetaka (stentova) postiže se "proširenje" suženja u nekoj od koronarnih žila. Ako je intervencija nužna, ona se, ovisno o nalazu, može obaviti odmah ili pak prigodom ponovne hospitalizacije.
Nakon koronarne intervencije, postupak je isti, s time da ćete još dodatna 24 sata ostati u Klinici.
Dugoročne preporuke
Nakon dijagnostičkog postupka, prije napuštanja bolnice, a najkasnije putem otpusnog pisma liječnik će dati svoje mišljenje o daljnjem liječenju.
Konzervativno liječenje obuhvaćadaljnje uzimanje lijekova i stalni nadzor kardiologa koji vas je do sada liječio, a prema mogućnosti u mjestu boravka.
Kardiokiruški zahvat se savjetuje kada nije moguće liječenje drugim metodama. Ako smatramo da je to najprimjereniji način liječenja, prikazat ćemo vaš slučaj na kardiokiruškim sastancima koji se redovito održavaju u našoj bolnici.
Perkutana intervencija (PTCA - perkutana transluminalna koronarna angioplastika ili PCI - perkutana koronarna intervencija) najčešća je intervencija koja se poduzima u bolesnika s koronarnom bolesti. Ako zahvat nije učinjen istodobno s koronarografijom, dogovorit će se novi dolazak u našu Kliniku.
U većine bolesnika nakon intervencije naglo nestaju tegobe zbog kojih su došli u bolnicu (najčešće su to bol u prsima pri naporu ili u mirovanju). Ako je pak u bolesnika učinjena djelomična revaskularizacija (primjerice prošireno jedno od nekoliko suženja), simptomi redovito postaju manje izraženi.
U dijela se bolesnika nakon intervencije tegobe mogu vratiti, i obično u istom obliku i obujmu kao i prije zahvata. To se događa u približno petine bolesnika zbog bujanja tkiva na mjestu proširivanja a zbog zacjeljivanja, što može rezultirati ponovnim suženjem. To se najčešće događa unutar dva mjeseca, a najdulje do šest mjeseci nakon zahvata. Bolesnik se treba javiti u Kliniku zbog možebitnog ponavljanja zahvata, najbolje nakon savjetovanja s kardiologom koji ga liječi.
Posljednja izmjena 19.12.2008.
| 
