Bolnički odjeli

Četiri klinička odjela i jedan odjel razine intenzivne skrbi čine strukturu hospitalnog (bolničkog) dijela Klinike za bolesti srca i krvnih žila. Jedan od kliničkih odjela specifičan je po liječenju bolesti krvnih žila pa se i naziva vaskularnim odjelom. Osnovao ga je Fedor Ćustović, a sada ga vodi Ljiljana Banfić. Ostala tri klinička odjela nisu posebno profilirana po kardiološkoj kazuistici pa se označavaju kao prvi, drugi i treći kardiološki odjel. Vode ih Ivan Rakuljić, Nikša Drinković i Alexander Ernst. Premda se zadržavanje profila općih kardioloških odjela može u doba naglašene subspecijalizacije kardiologije doimati nesuvremeno tradicionalnim, to je za sada zbog organizacije kliničke svakodnevnice u kojoj Klinika funkcionira i kao gradska bolnica za hitne slučajeve, jedino moguće. Za rješavanje problema iz područja suvremenih kardioloških subspecijalizacija, ustrojene su, kao i u mnogim svjetskim kardiološkim institucija posebne službe koje se brinu o takvim bolesnicima bez obzira na kojem su kardiološkom odjelu hospitalizirani.

Posebno važno mjesto u strukturi Klinike za bolesti srca i krvnih žila ima tzv. Koronarna jedinica, ili Odjel za koronarnu intenzivnu skrb, aritmije i transplantacijsku kardiologiju. Utemeljio ga je Vladimir Goldner još u vrijeme osnivanja prvih takvih jedinica u svijetu namijenjenih za liječenje životno ugroženih kardioloških bolesnika, prvenstveno onih s infarktom miokarda. Uz uzornu skrb za te bolesnike, odjel je uskoro stekao ugled i središta hrvatske ritmologije. Danas odjel funkcionira i kao centar za koordinaciju programa transplantacije srca, programa telemedicine u Hrvatskoj i jedan od centara za analizu epidemiologije kardijalne dekompenzacije u Hrvatskoj. U stručnom smislu, "koronarna" se kao i drugi slični odjeli u svjetskim institucijama preobražava od intenzivnog odjela za skrb o bolesnicima s akutnim infarktom miokarda i naglaskom na liječenje ritmoloških komplikacija u polivalentan i suvremen "acute cardiac care unit". Pročelnik odjela je Davor Miličić.

Bolesnici se u Kliniku za bolesti srca i krvnih žila hospitaliziraju na pet načina: 1/ iz hitne službe, 2/ iz Poliklinike Klinike za kardiologiju, 3/ premještajem iz drugih klinika Kliničkog bolničkog centra, 4/ po dopisu iz drugih ustanova i 5/ premještajem iz drugih bolnica. Broj bolesnika je vrlo velik što je vjerojatno odraz dominantne prevalencije kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj i ugleda Klinike. Svakako je u nesrazmjeru sa skromnim kapacitetom Klinike (65 postelja) pa hospitalizacije uglavnom moraju biti vrlo kratke. To je moguće ostvariti ponajviše zahvaljujući optimalnoj "protočnosti" Odjela za invazivnu kardiološku dijagnostiku i interventnu kardiologiju, ali skučen kapacitet bolničkih odjela ipak ima za posljedicu dvije negativnosti: 1/ ograničava program intervencijske kardiologije i 2/ skraćuje bolničko liječenje, doduše u granicama medicinske korektnosti, ali ne tako rijetko, uz razočaranje obitelji na kraće od optimalnog. Adaptacija bolničkih odjela Klinike za kardiologiju 1995.g. bitno je poboljšala kvalitetu smještaja bolesnika dvokrevetnim sobama sa sanitarnim čvorom i klimatizacijom, ali je kapacitet stacionara očigledno premalen. Vjerujemo da će dogradnja Kliničkog bolničkog centra omogućiti rješavanje ovog problema. 

 Posljednja izmjena 19.12.2008.

Vaše primjedbe na sadržaj stranice »»