Dijagnostičko-intervencijski odjeli

Tri dijagnostičko-intervencijska odjela bitna su sastavnica Klinike za bolesti srca i krvnih žila po kojima je ona prepoznatljiva u stručnoj javnosti, a slikovito rečeno čine osovinu funkcioniranja Klinike. To su Odjel za neinvazivnu kardiovaskularnu dijagnostiku, Odjel za invazivnu i intervencijsku kardiologiju i Odjel za elektrofiziologiju srca i invazivno liječenje aritmija. Takva organizacija je odraz tradicije i razvoja kardiologije. Podjela na neinvazivnu i invazivnu dijagnostičku kardiologiju već zastarijeva, a osnivaju se odjeli za oslikavanje srca (< cardiac imaging>). To se predviđa i u nas.

Odjel za neinvazivnu kardiološku dijagnostiku uključuje:

• Ehokardiografski laboratorij za morfološko oslikavanje i hemodinamsko ispitivanje srca
• Laboratorij za ergometriju i dinamičku elektrokardiografiju
• Laboratorij za elektrokardiografiju i funkcijsku kardiološku dijagnostiku i Laboratorij za neinvazivnu angiološku dijagnostiku

Svi imaju veliku tradiciju, a posebno se ističe Ehokardiografski laboratorij što ga je utemeljio Ivo Čikeš čim se ehokardiografija pojavila kao nova dijagnostička metoda. Temeljno načelo rada je kvaliteta primjerena razvoju suvremene ehokardiografije. Uz tisuće standardnih transtorakalnih i transezofagijskih pregleda, provode se i istraživanja funkcije miokarda tkivnim Dopplerom. Taj laboratorij je i Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za ehokardiografiju. Najstariji je Laboratorij za elektrokardiografiju, utemeljen još 1942.g, u godini otvorenja . Uz rutinsku EKG dijagnostiku za većinu hospitaliziranih i polikliničkih pacijenata , u njemu se danas obavljaju posebna snimanja i analize, kao što su EKG s uprosječivanjem signala.

Odjel za neinvazivnu kardiološku dijagnostiku i njegov ehokardiografski laboratorij vode Jadranka Šeparović i Vojtjeh Brida. Laboratorij za ergometriju i dinamičku ehokardiografiju vodi Tea Šimonček.

Odjel za invazivnu i intervencijsku kardiologiju od svog utemeljenja 1952.g. ukorak prati razvoj invazivne kardiološke dijagnostike i intervencijske kardiologije u svijetu i prednjači u Hrvatskoj. U tom je laboratoriju Mihajlo Šesto još ranih 80-ih godina započeo intervencijsku Kardiologiju u Hrvatskoj. Nakon njegovog odlaska 1997.g. odjel uspješno vodi Maja Strozzi organizirajući velik broj pretraga i intervencija u dvije sale, što elektivnih, što hitnih. Rad u odjelu za invazivnu i intervencijsku kardiologiju čini okosnicu funkcioniranja bolničkih odjela Klinike. Uz to se svakodnevno tijekom 24 sata vrše intervencije na koronarnim arterijama u akutnom infarktu miokarda. Suvremeno intervencijsko liječenje infarkta miokarda pruža se svim bolesnicima pa i onim izvan Zagreba, što značajno smanjuje smrtnost i rasterećuje

odjel. Uvode se i nove intervencijske metode kao što su intervencije na karotidnim arterijama i stentiranje aneurizme, ili disekcije descedentne torakalne aorte. Odjel za invazivnu i intervencijsku kardiologiju može se bez pretjerivanja usporediti s pogonskim motorom Klinike.

Odjel za elektrofiziologiju srca i invazivno liječenje aritmija najmlađi je od tri dijagnostičko-intervencijska odjela. Sljednik je laboratorija za elektrofiziološko ispitivanje srca što ga je kao prvog te vrste u Hrvatskoj utemeljio Vladimir Goldner 1978. godine. U tom laboratoriju izvodilo ispitivanje sinusnog čvora i provodnog sustava srca, kao i fulguracija atrioventrikulskog čvora. Sve je to poticalo razvoj elektrostimulacije. Sticajem nepovoljnih ratnih i poratnih okolnosti, nastupio je zastoj u radu i razvoju laboratorija, a elektrofiziologija se u međuvremenu jako razvila. Proteklih godina, laboratorij se s obnovljenom opremom i reorganiziran kao odjel pod vodstvom Brune Buljevića ponovno naglo razvija, sustižući zaostatak u odnosu na takve odjele u svijetu. Radiofrekventnom ablacijom liječe se atrioventrikulske i atrioventrikulske nodalne kružne tahikardije, undulacija atrija i povratne tahikardije iz izgonskog trakta desnog ventrikula, ispituje se inducibilnost ventrikulske tahikardije. Za potpun razvoj ovog odjela su uz trajno usavršavanje osoblja potrebna još dodatna ulaganja za opremu.

Blagodati suvremene tehnologije i napredak kardiologije mijenjaju uvriježenu podjelu na neinvazivnu i invazivnu kardiološku dijagnostiku u novi integrativni koncept kardijalne slikovne dijagnostike (engl " cardiac imaging ") koji obuhvaća ehokardiografiju, angiokardiografiju, magnetsku rezonancu (MRI) i mnogoslojnu kompjutoriziranu tomografiju (MSCT). Zajedno s radiolozima Kliničkog zavoda za dijagnostičku i interventnu radiologiju Kliničkog bolničkog centra uvodimo MSCT koronarnih arterija u kliničku dijagnostiku. Cilj nam je u okviru Centra za bolesti srca i krvnih žila ustrojiti suvremenu i funkcionalnu jedinicu kardijalne slikovne dijagnostike u kojoj će zajedno raditi kardiolozi iz Klinike za bolesti srca i krvnih žila i radiolozi iz Kliničkog zavoda za dijagnostičku i interventnu radiologiju.

Posljednja izmjena 19.12.2008.

Vaše primjedbe na sadržaj stranice »»