|
Tradicija i razvoj
 Klinika za bolesti srca i krvnih žila je stožerna kardiološka ustanova u Hrvatskoj. Njeni začeci sežu u vrijeme profiliranja kardiologije kao zasebne struke unutar interne medicine. 1950.g. Radovan Ivančić na Internoj klinici na osniva prvi kardiološki odjel u Hrvatskoj. Godine 1957.g. odjel Vinka Vuletića pod imenom Interna poliklinika odvaja se od Interne klinike na . Ta se ustanova pretežno bavila kardiologijom pa u nju ubrzo prelazi i vodi ju Radovan Ivančić, kasnije pod imenom Interna propedeutička klinika s poliklinikom. 1972.g. ustanova se preimenuje u Zavod za bolesti srca i krvnih žila, a 1974.g preseljava se u zasebnu zgradu. 1991.godine dobiva današnji naslov Klinike za bolesti srca i krvnih žila. Radovana Ivančića naslijedio je Fedor Čustović, a njega Ivo Čikeš. On 2003.g. postaje predstojnik Centra za bolesti srca i krvnih žila, novoosnovane institucije koja u koordinira i funkcionalno objedinjuje klinike i kliničke zavode Kliničkog bolničkog centra koji se bave srcem i krvnim žilama. Službu predstojnika Klinike za bolesti srca i krvnih žila 2003.g. preuzeo je Anton Šmalcelj.
Nakon R. Ivančića, kardiološki odjel Interne klinike preuzeo je Ivan Mohaček, a 1995.g, kardiologija na potpuno je objedinjena u okviru Zavoda za bolesti srca i krvnih žila.
Osnivanje specijaliziranih laboratorija i odjela u današnjoj Klinici za bolesti srca odražava razvoj kardiologije u svijetu i vodeće mjesto u Hrvatskoj.
1952.g. Suzana Šarić utemeljuje prvi laboratorij za kateterizaciju srca u Hrvatskoj.
1972.g. Fedor Čustović osniva prvi specijalizirani odjel za bolesti žila u Hrvatskoj.
1978.g. Ivo Čikeš utemeljuje ehokardiografski laboratorij koji je 2002.g. postao Referentni centar Ministarstva zdravstva za ehokardiografiju.
Iste, 1978. godine Vladimir Goldner osniva prvi laboratorij za elektrofiziološko ispitivanje srca u Hrvatskoj.
U tim laboratorijima po prvi puta u Hrvatskoj izvedeni su mnogi zahvati i intervencije:
-
elektrofiziološko ispitivanje provodnog sustava srca (Vladimir Goldner 1978.g)
-
transseptalna kateterizacija lijeve strane srca (Mihajlo Šesto 1978.g),
-
endomiokardna biopsija (Mihajlo Šesto 1979.g),
-
perkutana transluminalna koronarna angioplastika (Mihajlo Šesto 1981.g),
-
balonska dilatacija stenotične pulmonalne valvule (Mihajlo Šesto 1984.g),
-
intrakoronarna i sistemska fibrinoliza u akutnom infarktu miokarda (Mihajlo Šesto, Vladimir Goldner, Zdravko Batinić 1984.g),
-
električna ablacija atrioventrikulskog čvora (Vladimir Goldner i Zdravko Batinić 1985.g),
-
balonska dilatacija stenotične mitralne valvule (Mihajlo Šesto 1990.g),
-
stentiranje koronarnih arterija (Mihajlo Šesto 1995.g).
Liječnici Zavoda, a potom Klinike za bolesti srca i krvnih žila obnašali su mnoge ugledne funkcije u stručnim društvima. Ivo Čikeš je bio predsjednik Europskog ehokardiografskog udruženja i kancelar Europskog kardiološkog udruženja, a Vladimir Godner predsjednik Udruženja kardiologa Jugoslavije. Od osnutka Hrvatskog kardiološkog društva, krovne udruge koja koordinira i objedinjuje stručne i znanstvene aktivnosti hrvatskih kardiologa i povezuje hrvatsku kardiologiju s europskom, liječnici Klinike za bolesti srca i krvnih žila prednjačili su u njegovim aktivnostima. Ivo Čikeš bio je prvi predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, a Davor Miličić je njegov aktualni i četvrti predsjednik. Naslov "Fellow of the American College of Cardiology" (FACC) obnašaju Ivo Čikeš, Nikša Drinković i Alexander Ernst, a "Fellow of the European Society of Cardiology" (FESC) Vladimir Goldner, Ivo Čikeš, Anton Šmalcelj, Davor Miličić, Martina Lovrić-Benčić i Jadranka Šeparović-Hanževački. Nedavno je u Klinici održana i osnivačka skupština Udruge kardioloških medicinskih sestara Hrvatske.
Posljednja izmjena 20.12.2008.
Vaše primjedbe na sadržaj stranice »»
| 
