|
Jedinica za intenzivno liječenje Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb
Jedinica za intenzivno liječenje Klinike za neurologiju u sklopu intenzivne i interventne neurologije skrbi za skupinu neuroloških bolesnika kod kojih su potrebne bilo mjere intenzivnog liječenja (zbog prirode neurološke bolesti ili općeg stanja bolesnika), bilo određeni oblik interventnog neurološkog ili neuroradiološkog liječenja.
Najveći broj hitno primljenih ili premještenih bolesnika jesu bolesnici sa cerebrovaskularnim bolestima, prvenstveno bolesnici s akutnim i/ili subakutnim moždanim udarom ili krvarenjem u mozak. Naravno da se u sklopu Jedinice liječe i drugi bolesnici koji zahtijevaju intenzivno liječenje, uključivo i bolesnike kod kojih je potrebno kontinuirano monitoriranje, mehanička ventilacija i/ili intenzivna njega, a to su najčešće bolesnici u epileptičkom statusu, bolesnici s mijasteničkom krizom, akutnim poliradikulitisom, ili pak bolesnici s rjeđim bolestima koje se manifestiraju neurološkom simptomatologijom a zahtijevaju intenzivnu medicinsku skrb.
Akutni moždani udar i trombolitička terapija
Moždani udar ( MU) je treći vodeći uzročnik smrtnosti stanovništva suvremenog svijeta, a prvi uzrok smrtnosti u Republici Hrvatskoj, te vodeći uzrok invalidnosti u nas i u svijetu.
Procjenjuje se da se čak 46% moždanih udara javlja u produktivnoj dobi populacije između 45. i 65. godine života , te da 22% muškaraca i 45% žena umire unutar prve godine nakon preboljelog MU .
Moždani udar predstavlja nagli ispad moždanih funkcija sa posljedičnim neurološkim poremećajima uslijed smanjenja ili naglog prekida protoka krvi kroz mozak.
Kod 15% pacijenata uzrok MU je krvarenje ( intracerebralni hematom ili subarahnoidalno krvarenje ) , dok 85% svih MU čini ishemički moždani udar
( “infarkt mozga”) čiji je najčešći uzrok ateroskleroza sa suženjem moždanih krvnih žila ili začepljenje krvnih žila ugruškom ( embolija ili tromboza) .
Slika 1) Ugruškom zaštopana krvna žila
Moždani infarkt ( “moždani udar”)-odumiranje moždanih stanica zbog nedovoljnog dotoka krvi
Akutni MU je stanje hitnosti koje iziskuje čim ranije zbrinjavanje i liječenje bolesnika u specijaliziranim jedinicama za moždani udar ili u Jedinicama intenzivnog neurološkog liječenja.
Hitnost dijagnostičkih postupka je usmjerena potvrdi dijagnoze i utvrđivanju tipa MU . Cilj suvremenog terapijskog pristupa akutnom ishemičkom moždanom udaru je što ranija uspostava ili poboljšanje protoka krvi do oštećenih moždanih stanica. Naime, što duže vremena prođe od prekida opskrbe moždanih stanica krvlju ( ishemija ), to je veće njihovo nepovratno oštećenje , a time veći invaliditet i rizik od smrtnog ishoda.
Tromboliza, odnosno terapijski postupak “otapanja” ugruška koji je uzrok većine ishemičkih MU je učinkovita terapijska metoda , a ujedno danas i jedini mogući uzročni način liječenja akutnog MU . Primjenom trombolitičke terapije značajno se smanjuje smrtnost te posljedice moždanog udara .
Kod trećine pacijenata hitnom primjenom ove terapije unutar tzv. ”vremenskog prozora” od tri sata od nastanka simptoma MU ne nalazi se nikakvog neurološkog oštećenja. Kod većine su invaliditet i smrtni ishod značajno manji u usporedbi sa pacijentima kod kojih takva terapija zbog prekoračenja vremena od 3 sata od nastanka simptoma, kada nastaje odumiranje moždanih stanica zahvaćenih ishemijom, nije primijenjena . Povećan je rizik čak 6 puta od mogućeg krvarenja u odnosu na uobičajene načine liječenja MU kao posljedice primjene trombolitičke terapije, koji se ispravnim odabirom pacijenata i davanjem lijeka unutar “vremenskog prozora” smanjuje na minimum.
Slika 2) Učinak trombolitičke terapije
Lijeva strana slike pokazuje stanje po začepljenju krvne žile trombom uz prekid protoka krvi, a desna strana slike ponovnu uspostavu protoka krvi nakon primjene trombolitičke terapije
Na Odjelu intenzivne neurološke skrbi Neurološke klinike KBC od 2005 godine uspješno se primjenjuje trombolitička terapija u liječenju indiciranih pacijenata sa akutnim moždanim udarom ishemičkog tipa.
Rezultati primijenjene terapije rekombiniranim tkivnim plazminogenom
( Alteplaze) i ishodi liječenja sukladni su rezultatima vodećih svjetskih klinika koje se bave liječenjem moždanog udara. U kontinuitetu je tijekom 24 sata na odjelu osigurana skrb tima educiranih profesionalaca neurologa i drugog medicinskog osoblja ( medicinskih sestara, fizioterapeuta) posebno obučenih za dijagnostiku, liječenje, rehabilitaciju i njegu pacijenata sa moždanim udarom uz primjenu najsuvremenijih dijagnostičkih i terapijskih metoda liječenja.
Liječenje stenoze karotidnih, vertebralnih i intrakranijskih arterija
Aterosklerotske promjene na karotidnim arterijama uzrokuju oko 30% ukupnog broja ishemijskih moždanih udara. Prema težini, odnosno postotku suženja promjera arterije procjenjuje se rizik nastanka moždanog udara. Točna procjena rizika nužna je za donošenje preporuke o optimalnom načinu liječenja bolesnika koji su imali moždani udar ili za koje se pretpostavlja da bi ga uskoro mogli dobiti.
Pristup takvim bolesnicima mora biti multidisciplinaran. U KBC „Zagreb“ djeluje stručni konzilij za liječenje vratnih i intrakranijskih stenotičkih promjena (tzv. „Karotidni tim“) koji se sastoji od vaskularnih kirurga, intervencijskih radiologa i neurologa, a prema potrebi pridružuju mu se i stručnjaci drugih specijalnosti. Na redovitim sastancima Karotidnog tima neurolozi koji se specifično bave cerebrovaskularnim bolestima, prvenstveno moždanim udarom, predstavljaju bolesnike i njihove nalaze te procjenjuju stupanj rizika za nastanak moždanog udara ukoliko bi bolesnik bio liječen najboljom medikamentoznom terapijom. Vaskularni kirurzi procjenjuju rizike kirurškog liječenja stenoze (karotidne endarterektomije – „CEA“ – od engleskog termina „carotid endarterectomy“), a interventni radiolozi rizike endovaskularnog liječenja postavljanjem „stenta“ (perkutane angioplastike – „CAS“ – od engleskog termina „carotid artery stenting“). Usporedbom rizika i koristi koje nose nabrojene metode liječenja, donosi se preporuka najsigurnijeg i najučinkovitijeg liječenja za svakog pojedinog bolesnika. Ponekad konačna odluka o liječenju ovisi i o željama samog pacijenta.
KBC „Zagreb“ jedan je od malobrojnih ustanova u Hrvatskoj koja može učiniti sveobuhvatnu obradu i liječenje ovakvih bolesnika. Ukoliko se postavi indikacija, odnosno postoji potreba za dijagnostičkom obradom ili liječenjem stenotičkih promjena na karotidnim arterijama, u Ambulanti za cerebrovaskularne bolesti Klinike za neurologiju KBC-a „Zagreb“ nakon pregleda, ovisno o nalazu i kliničkoj slici, bolesnik se upućuje na pretrage krvi, Doppler, Ctangiografiju, MR i MR-angiografiju ili digitalnu angiografiju. Dodatno se po potrebi radi i kardiološka, okulistička ili druga specijalistička obrada.
Dosadašnji rezultati na pažljivo odabranim bolesnicima najavljuju i širenje terapijskih područja u smislu liječenja poremećaja protoka i vertebralnih i intrakranijskih arterija ovim načinom, što, za sada, radimo jedini u Hrvatskoj.
Endovaskularna embolizacija promjena na krvnim žilama mozga
Postupak se odnosi na liječenje aneurizmi, arterio-venskih malformacija (AVM) i karotiko-kavernoznih fistula (CCF) alternativnim, neoperativnim liječenjem (endovaskularno-unutar krvne žile).
Navedene promjene mogu biti slučajni nalaz kod pretraga mozga, no isto tako mogu biti uzrokom prsnuća krvne žile i opasnih krvarenja na površini i unutar mozga.
Tehnika je relativno mlada, primjenjuje se u svijetu unatrag dvadesetak godina, a pri KBC REBRO od 2003. Odluku o najboljem načinu liječenja donosi zajednički tim u sastavu: neurolog neurokirurg, te neuroradiolog temeljem uvida u dijagnostičke rezultate i kliničku sliku, te pažljivim odmjeravanjem rizika i benefita za svakog bolesnika ponaosob. Ukoliko se radi o svježe nastalom krvarenju u mozgu postupak se provodi u hitnoj službi, te često spašava život.
Postupak se izvodi u općoj anesteziji, uz odgovarajuću pripremu, a prethodi mu cerebralna angiografija. Tijekom angiografije u arteriju se uvodi kateter, te se na ekranu detektira točan položaj i veličina aneurizme, odn. AVM, kao i njihovi odnosi s ostalim krvnim žilama. Tada se putem istog katetera u njih uvode žice (coil) koje unutar aneurizme formiraju „gnijezdo“ dok je potpuno ne ispune, a po potrebi se dodaje i posebno „ljepilo“ i na taj način onemogućeno je krvarenje iz aneurizme ili AVM.
Nakon zahvata bolesnik se smješta u jedinicu intenzivnog liječenja gdje se pomno prati 24 sata, te ukoliko se radi o nekompliciranoj aneurizmi, odn. AVM koja nije krvarila, slijedećeg dana otpušta kući.
Rizici embolizacije manji su od operativnog liječenja, no moguć je razvoj prolazne slabosti udova, smetnje vida i govora, te kao najteži infarkt mozga.
Nakon tri mjeseca od zahvata položaj „coil-ova“ kontrolira se MR angiografijom, a nakon 6 mjeseci kontrolnom cerebralnom angiografijom, kada se po potrebi mogu coil-ovi dopuniti tijekom iste procedure.
Posljednja izmjena 08.01.2009.
Vaše primjedbe na sadržaj stranice »»
| 
