|
Povijest Klinike za psihološku medicinu
Prof. dr. sc. Stjepan Betlheim
Klinika za psihološku medicinu, prije Centar za mentalno zdravlje, slijedi povijest Kliničkog bolničkog centra Zagreb i njegovih brojnih organizacijskih promjena, te se formalno osamostalila 1971. godine. Te godine iz tadašnje Neuropsihijatrijske klinike formiraju se tri ustanove: Klinika za neurologiju s neuropatologijom, Klinika za psihijatriju i Centar za mentalno zdravlje. No, povijest Klinike za psihološku medicinu (Centra za mentalno zdravlje) svoje početke krije u 1953. godini osnivanjem Psihoterapijskog odjela tadašnje Neuropsihijatrijske klinike KBC-a Zagreb na Rebru i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ovaj odjel osnovan je entuzijazmom prof. dr. sc. Stjepana Betlheima koji je, došavši 1948. godine na Rebro, zajedno s dr. Duškom Blažević počeo okupljati psihijatre s interesom za psihoterapijski pristup u psihijatriji. Jezgru ovog odjela činili su, uz prof. dr. sc. Betlheima, i dr. sc. Duška Blažević te dr. Maja Beck-Dvoržak koja se počinje baviti dječjom psihijatrijom, a nešto kasnije se pridružuju i dr. Eugenija Cividini-Stranić, dr. Eduard Klain, dr. Milica Prpić i dr. Neda Bućan.
Prof. dr. sc. Maja Beck-Dvoržak osniva u okviru tadašnjeg Centra za mentalno zdravlje i prvi odjel dječje psihijatrije. Krajem pedesetih godina prošlog stoljeća Odjel za psihoterapiju prerasta u Centar za psihoterapiju s većim kapacitetom i proširenim zadacima.
Za Kliniku za psihološku medicinu (Centar za mentalno zdravlje) posebno je značajan 5. siječnja 1969. godine kada je izgrađena i otvorena nova zgrada, za što posebne zasluge ima prof. dr. sc. Duška Blažević koja je postala i prva predstojnica Centra. Prof. dr. sc. Stjepan Betlheim odlazi u mirovinu neposredno pred završetak izgradnje nove zgrade (1968. godine).
Prof. dr. sc. Duška Blažević prvi je predstojnik Centra za mentalno zdravlje (Klinike za psihološku medicinu) od 1969. – 1980. godine, a bila je prva žena sveučilišni profesor psihijatrije u ovom dijelu Europe. Drugi predstojnik Centra za mentalno zdravlje bila je prof. dr. sc. Eugenija Cividini-Stranić (1980.-1987. godina).
Prof. dr. sc. Muradif Kulenović bio je predstojnik Centra za mentalno zdravlje od 1987.-1995. godine, a u to vrijeme Centar stječe status Klinike Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mijenja ime u Kliniku za psihološku medicinu. Prof. dr. sc. Kulenović vodio je Kliniku tijekom Domovinskog rata kada su djelatnici Klinike bili aktivno uključeni u skrb za branitelje i stradalnike Domovinskog rata.
Prof. dr. sc. Vladimir Gruden predstojnik je Klinike za psihološku medicinu od 1995.do 2003. godine. Od 2003. godine predstojnik Klinike je prof. dr. sc. Rudolf Gregurek.
Psihoterapijski odjel osnovan u okviru Neuropsihijatrijske klinike prvi je psihoterapijski odjel u ovom dijelu Europe, pri čemu je posebno značajno da je on ujedno bio i prvi takav odjel na Medicinskom fakultetu što je i u svjetskim okvirima rijetkost jer je tek manji broj sveučilišta u svijetu u svom sklopu imao psihoterapijske odjele.
Osamostaljenjem pojedinih Klinika (neurološke, psihijatrijske) i Centra za mentalno zdravlje 1971. godine uspostavlja se i puni identitet psihijatrijske znanosti koja se izdvojila iz tadašnje neuropsihijatrije pri čemu obje struke dobivaju na značaju i vrijednosti. Katedra za psihijatriju s medicinskom psihologijom osamostaljuje se 1974. godine, a prvi pročelnik Katedre je prof. dr. sc. Nikola Peršić. Članovi Katedre za psihijatriju i medicinsku psihologiju za predmet Medicinska psihologija su u to vrijeme prof. dr. sc. Duška Blažević, doc. dr. sc. Maja Beck-Dvoržak, doc. dr. sc. Eugenija Cividini-Stranić, doc. dr. sc. Eduard Klain, doc. dr. sc. Milica Prpić. Djelatnici Klinike bili su pročelnici Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu i to u razdoblju od 1988. – do 2000. godine kada je pročelnik Katedre bio prof. dr. sc. Eduard Klain, zatim prof. dr. sc. Vesna Vidović 2002/03. godine, a aktualni pročelnik Katedre od 2006. godine je prof. dr. sc. Rudolf Gregurek, dok su članovi Katedre prof. dr. sc. Vesna Vidović, prof. dr. sc. Vlasta Rudan i dr. sc. Ivan Begovac.
U školskoj godini 1965/66. započinje redovita nastava predmeta medicinska psihologija (danas psihološka medicina) za studente V. semestra, a u to vrijeme održavala su se samo predavanja, dok se od 1971. godine uvode i vježbe za studente. Od školske godine 1979/80. medicinska psihologija predaje se u III semestru, da bi danas predmet Psihološka medicina bio podijeljen u dva dijela: prvi u II semestru s 30 sati nastave i drugi u VI semestru s 20 sati nastave. Nastavnici Klinike za psihološku medicinu vode i nekoliko izbornih predmeta u okviru studija medicine (Gospodin Horvat ide doktoru; Tjeskoba i kako je se osloboditi, Posttraumatski stresni poremećaj i Interpersonalni odnosi).
Poslijediplomska nastava iz psihoterapije i dječje psihijatrije započela je još 1974. godine i od tada se redovito održava. Tijekom devedesetih godina organiziran je i poslijediplomski studij iz Psihotraumatologije. Slijedom osuvremenjivanja poslijediplomske nastave na Medicinskom fakultetu i organiziranjem Doktorskog studija djelatnici Klinike vode nekoliko predmeta u okviru tog studija (metodološki predmet – Metode istraživanja psiholoških funkcija i ponašanja, te nekoliko izbornih predmeta: Suradna i konzultativna psihijatrija i psihoterapija, Posttraumatski stresni poremećaj, Metode upravljanja ustanovama mentalnog zdravlja).
Djelatnici Centra za mentalno zdravlje (Klinike za psihološku medicinu) vodeći su eksperti u psihoterapijskom pristupu u psihijatriji kao i začetnici dječje psihijatrije u našoj zemlji. Prof. dr. sc. Maja Beck-Dvoržak uz dr. sc. Milicu Prpić osniva dječju psihijatriju i psihoterapiju i zajedno vode prvi Odjel dječje psihoterapije koji je prerastao u Polikliniku za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju s Dnevnom bolnicom za adolescente. Nakon prof. Beck-Dvoržak, ovaj odjel vodi prof. dr. sc. Staniša Nikolić do svog umirovljenja 1999. godine. Prof. dr. sc. Vesna Vidović pročelnica je odjela koji je 2006. godine postao i Referentni centra za dječju i adolescentnu psihoterapiju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. U okviru ovog odjela razvila se i Dnevna bolnica za adolescente (2005. godine) s pročelnicom prof. dr. sc. Vlastom Rudan.
Osnivanjem Centra za mentalno zdravlja otvoren je i Odjel za mentalnu higijenu čiji je prvi voditelj bio prim. dr. Mladen Berghofer, a nakon njega prim. dr. Željko Borovečki kada je odjel prerastao u Dispanzer za mentalno zdravlje s voditeljem prim. dr. Damirom De Zanom.
Poliklinika za psihoterapiju koja slijedi tradiciju Odjela za psihoterapiju Referentni je centar za psihoterapiju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske od 2000. godine, a njeni pročelnici najčešće su bili i predstojnici Centra za mentalno zdravlje (Klinike za psihološku medicinu); prof. dr. sc. Duška Blažević, prof. dr. sc. Eugenija Cividini-Stranić. Od 1989. godine do svog umirovljenja (2000. godine) Polikliniku za psihoterapiju vodi prof. dr. sc. Eduard Klain koji 1991. godine, s početkom Domovinskog rata osniva Odjel za duševno zdravlje Glavnog stožera saniteta Republike Hrvatske koji vodi politiku zbrinjavanja ratne psihotraume u čitavoj zemlji. Djelatnici Klinike za psihološku medicinu dali su veliki doprinos neposrednom liječenju posttraumatskog stresnog poremećaja te znanstvenim i stručnim doprinosom u teoriji i tehnici liječenja ratne psihotraume. Važno je napomenuti da se i danas veliki broj bolesnika s ratnom psihotraumom liječi u Klinici.
Posljednja izmjena 24.06.2009.
Vaše primjedbe na sadržaj stranice »»
| 
