|
Zavod za ginekološku citologiju i citodijagnostiku
Citološki laboratorij smješten je na prvom katu Poliklinike Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb
Povijest Zavoda
Prvi laboratorij za ginekološku citologiju u Hrvatskoj osnovan je 1953. godine i to u Klinici za ženske bolesti i porode Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Od 1953. do 1959. voditelj je ginekolog Eduard Baršić, a zatim klinički citolozi Jasna Ivić (1959-1990) te Silvana Audy-Jurković (1990-) Glavni je citotehničar do 1990. Ela Bobanović, a zatim Verica Dimitrovski.
Dr.sc. Baršić svojim je radom zadužio ginekološku citologiju u nas, posebice ako znamo da se njome bavio uz svoju osnovnu struku.
Kudikamo veće mogućnosti za njezin razvoj otvaraju se kada joj se Jasna Ivić u potpunosti posvećuje, kao i svi klinički citolozi nakon nje. Jasna Ivić proširuje opseg rada na prevenciji raka, uvodi citološku analizu brojnih vrsta uzoraka, citološku djelatnost organizira sukladno načelima usvojenima u svijetu i postaje prvi klinički citolog na tom području u nas. Od 1960. član je Katedre za ginekologiju i opstetriciju na kojoj postaje redovni profesor i predaje ginekološku citologiju brojnim studentima medicine, specijalizantima kliničke citologije, citotehničarima, ginekolozima i liječnicima drugih specijalnosti. Bila je istaknuti stručnjak, znanstvenik i nastavnik, bezrezervni borac za citologiju i najzaslužnija je za njezin razvitak u području ginekološke citologije u Hrvatskoj. Citološki laboratorij je do 1968. bio dio Centralnog biokemijsko-hematološkog laboratorija a od 1984. prerasta u Zavod za ginekološku citologiju i ima Službu za eksfolijativnu i aspiracijsku citologiju.
Broj pretraga do 1963. iznosi oko 3 000 godišnje i od tada je u stalnom porast. Sada se kreće 40 000 i 55 000 analiza, uz maksimum od 60 620 postignut 1987.godine. Porast broja pretraga, nažalost, često nije bio popraćen pravodobnim i odgovarajućim porastom broja stručnog kadra. Citolozi Zavoda specijalisti su kliničke citologije, neki su bili i na usavršavanju u inozemstvu, a tehničari su završili izobrazbu za citotehničare. Citološki tim Zavoda prvi je u Hrvatskoj u kliničku citologiju ili u područje ginekološke citologije, uz konvencionalne citološke pretrage, uveo citološku analizu različitih uzoraka, nove načine njihova uzimanja, metode bojenja (citokemija, imunocitokemija, ISH - in situ hibridizacija za HPVDNK, AgNOR - srebrom obojene nukleolarne organizacijske regije, Feulgen za DNK ploidiju) i analize (kompjuterizirana analiza slike). U raznim područjima ginekološke citologije citolozi Zavoda postavili su originalne morfološke kriterije za diferencijalnu dijagnozu. Pokrenuli su i ostvarili ključne projekte kao što su testiranje vještine citoskrinera, izrada citoloških klasifikacija, usvajanje jedinstvene klasifikacije citoloških nalaza vrata maternice u Hrvatskoj, tečajeve trajnog usavršavanja citologa, citotehničara i ginekologa (od 1991. do 1995. održali su pet tečajeva za specijaliste i specijalizante ginekologije i opstetricije pod naslovom «Ginekološka citodijagnostika» u organizaciji Katedre za ginekologiju i opstetriciju, Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb i Hrvatskog društva za kliničku citologiju HLZ-a), te organiziranje stručnih i znanstvenih skupova, uz kvalitetnu suradnju s kliničarima, patolozima i citolozima u zemlji i u inozemstvu. Održali su brojna predavanja na raznim domaćim i stranim skupovima, bili su članovi predsjedništva ili voditelji sjednica, nerijetko pozvani predavači, sudionici ili voditelji okruglog stola. Uključeni su u nastavu na dodiplomskom i poslijediplomskim studijima (Klinička citologija, Klinička onkologija i Perinatologija), sudjeluju u organiziranoj izobrazbi citotehničara, liječnika raznih specijalnosti, često organizirajući tečajeve trajnog usavršavanja, a trajno od 1974. izobražavaju specijalizante kliničke citologije (od 85 specijalista kliničke citologije 76 ih je aktivno, a 25 je na specijalizaciji). Citolozi Zavoda voditelji su kolegija, pomoćnici voditelja ili voditelji poslijediplomskog studija.
Objavili su preko 250 publikacija, članovi su uredničkog odbora nekoliko časopisa i knjiga, jedan citolog iz Zavoda je predložen za predstavnika Hrvatskog društva za kliničku citologiju Hrvatskog liječničkog zbora pri časopisu «Cytopathology», a drugi je «national editor» u «Acta Cytologica», časopisu IAC-a (International Academy of Cytology), te član u QUATE (Committee on Quality Assurance Training and Education) Europskog udruženja citoloških društava (EFCS – European Federation of Cytology Societies).
Prioritetni zadaci Zavoda su daljnja kompjuterizacija Zavoda, intenziviranje osiguranja kvalitete te poticanje organizacije nacionalnog probira uz uvađanje metode LBC (liquid based cytology). U trenutku 50. obljetnice Zavod ima više od 50 000 obavljenih analiza godišnjeinajbolje je opremljeni citološki laboratorij u Hrvatskoj. U stručnom, znanstvenom i nastavnom pogledu Zavod ima vodeću ulogu u području ginekološke citologije u Hrvatskoj.
Vrste citoloških uzoraka, metoda bojenja i analize
Vrste uzoraka:
Obrisak
VCE (vaginalni, cervikalni, endocervikalni )
Vulva
Bukalna sluznica
Aspirat
Endometrij
Cavum Douglasi
Ascites
Punktat
Ovarij
Dojka
Limfni čvor
Peritonealna šupljina
Pleuralna šupljina
Amnijska šupljina
Ispirak
Peritonealna šupljina
Eksprimat
Dojka
Ekskret
Urinarni trakt
Komadić tkiva- otisak
Citološka analiza i bojenje
Konvencionalna analiza
- Papanicolaou
- May-Grünwald-Giemsa
- Citokemija
- Direktna imunofluorescenca – Chlamydiae trachomatis
- ISH ( in situ hibridizacija ) – HPV (humani papilomavirus)
- AgNOR ( srebrom obojene nukleolarne organizacijske regije )
- Imunocitokemija
Kompjutorizirana analiza
Različite vrste citoloških uzoraka obojene na različite načine i s pomoću različitih metoda analiziraju se radi:
- ranog otkrivanja premalignih i početnih malignih procesa različite lokalizacije, ponajprije vrata maternice, što je ujedno i najznačajnija uloga citologije kao metode sekundarne prevencije
- otkrivanja i dijagnoze uzročnika spolno prenosivih bolesti ili njihova citopatskog efekta
- postavljanja diferencijalne citološke dijagnoze premalignih i malignih bolesti kojom se predviđa histološka dijagnoza jer podudarnost dijagnoza različitih stručnjaka (ginekolog, citolog, patolog) povećava vjerojatnost točne dijagnoze
- utvrđivanja kliničkoga stadija maligne bolesti prijeoperacijski i intraoperacijski
- donošenja odluke o opsegu kirurškog zahvata intraoperacijski
- procjene prognoze bolesti i rizika od progresije
- otkrivanja perzistencije ili recidiva maligne bolesti intraoperacijski ili poslijeoperacijski
- procjene citohormonskoga statusa
- određivanja spola
- određivanje zrelosti fetusa
- evaluacije sumnje na prerano prsnuće vodenjaka
- revizije citoloških nalaza citologa Zavoda ili drugih laboratorija.
Oprema kojom Zavode raspolaže
- Aparat za automatsko bojenje po Papanicolaou
- Svjetlosni mikroskopi 11 ( 7 mikroskopa, 3 diskusijksa mikroskopa- dva za pet i jedan za dva promatrača ), te fotomikroskop
- Centrifuga i citocentrifuga
- 4 računala
- Grafoskop, četiri dijaprojektora, dva videorekordera, TV kamera i monitor za potrebe nastave
- Aparat za kompjuteriziranu analizu slike
Znanstveni rad
Kongresi, simpoziji i drugi skupovi
Citolozi Zavoda gotovo su bez iznimke na citološkim i ginekološkim kongresima i drugim skupovima u zemlji i inozemstvu sudjelovali kao prvi autori i predavači, iznimno kao koautori. Kao istaknuti stručnjaci, na domaćim su i stranim skupovima predsjedali sjednicama ili bili članovi predsjedništva, sudionici ili moderatori okruglih stolova članovi organizacijskih ili znanstvenih odbora, suorganizatori ili organizatori.
Publikacije
Tijekom rada u ginekološkoj citodijagnostici citolozi Zavoda postavili su citomorfološke kriterije za dijagnozu različitih lezija jajnika, endometrijai vrata materniceu uzorcima obojenima konvencionalnim (Papanicolaou, MGG) ili nekim drugim metodama (citokemija, AgNOR - srebrom obojene nukleolarne organizacijske regije i sl.), prvi su od kliničkih citologa Hrvatske uveli ISH – in situ hibridizaciju i AgNORu područje ginekološke citologije, a od citologa koji se bave ginekološkom citologijom, nove metode uzimanja uzoraka, imunocitokemiju i kompjuteriziranu analizu slike.
Razrađeni citomorfološki kriteriji lezija na vratu maternice bili su osnova na kojoj su godine 1968.i1992. izrađene jedinstvene klasifikacije citoloških nalaza vrata maternice primjenjene u cijeloj Hrvatskoj.
Ukupni broj publikacija citologa Zavoda je više od 250 (radovi, tekstovi u knjigama, enciklopedijski članci i ostale publikacije). Radovi su većinom nastali kao odraz suradnje s citolozima iz drugih laboratorija, ginekolozima, perinatolozima i patolozima Klinike, ali i s kolegama iz Instituta «Ruđer Bošković», te stomatolozima KBC-a.
Ostale aktivnosti citologa Zavoda
Citolozi Zavoda aktivno sudjeluju u radu Hrvatskoga društva za kliničku citologiju HLZ, a Pročelnik zavoda prof.dr.sc. Silvana Auidy-Jurković je redovni član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, član u odboru za onkogene i faktore rasta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, nacionalni izdavač u “Acta Cytologica”, član u uredničkom odboru nekoliko domaćih knjiga i časopisa, te nacionalni predstavnik u QUATE (Committee of quality assurance, training and education) Evropskog udruženja citoloških društava.
Mr.sc. Vesna Mahovlić je predstavnik Hrvatskoga društva za kliničku citologiju HLZ pri časopisu “Cytopathology”.
Nastavni rad
Citolozi Zavoda sudjeluju u svim oblicima nastave. U dodiplomskoj nastavi za studente medicine u okviru predmeta «ginekologija i opstetricija» predaje prof. Silvana Audy-Jurković. Svi citolozi Zavoda uključeni su kao predavači u nastavi za citotehničare i na poslijediplomskom studiju «Klinička citologija» u okviru kolegija «Ginekološka citologija», a pojedini na poslijediplomskom studiju «Perinatologija i neonatologija» i poslijediplomskom studiju «Klinička onkologija» u okviru kolegija »Klinička citologija u onkologiji».
Prof. Silvana Audy-Jurković je voditelj poslijediplomskog studija «Klinička citologija», i voditelj kolegija «Ginekološka citologija», «Osnove kliničke citologije» i «Molekulske biologije u onkologiji» u okviru tog poslijediplomskog studija, te voditelj kolegija «Klinička citologija u onkologiji» na poslijediplomskom studiju «Klinička onkologija».
Mr. sc. Vesna Mahovlić pomoćnik je voditelja poslijediplomskog studija «Klinička citologija».
Mr. sc. Ana Ovanin-Rakić voditelj je kolegija »Ginekološka citologija» u okviru nastave za citotehničare pod naslovom “Program trajnog usavršavanja citotehničara”.
Za specijalizante ginekologije i drugih struka (hitna medicina, mikrobiologija) tijekom njihove specijalizacije u Zavodu se organizira nastava iz ginekološke citologije, koju posljednjih godina drži citolog Branka Molnar-Stantić.
Specijalizanati kliničke citologije u Hrvatskoj tijekom specijalizacije borave na šestomjesečnom stažu iz ginekološke citologije u Zavodu tijekom kojeg rade pod nadzorom mentora.
Osim navedenog, u našem laboratoriju praksu obavljaju citotehničari. U izobrazbi citotehničara uz citologe sudjeluju i citotehničari Zavoda.
Citološki tim zajedno u slobodno vrijeme (1999.)
Vaše primjedbe na sadržaj stranice »»
| 
