|
POVIJEST KLINIKE ZA KIRURGIJU
KBC Zagreb - Rebro
Počeci razvitka Klinike za kirurgiju su krajem rata 1918. Godinu dana kasnije zgrada današnje Klinike za traumatologiju počinje se preuređivati za potrebe Kirurške klinike koja je službeno otvorena 1921. sa sveukupno 84 kreveta za pacijente. Prvi predstojnik bio je prof. dr. sc. Julije Budisavljević. Između dva svjetska rata Klinika se prostorno širi, zbog izrazite potrebe za većim brojem operacijskih sala i ostalih prostora potrebnih za kvalitetan rad.
Unatoč stalnom radu na uređenju, prostor se ipak pokazao neodgovarajućim pa Klinika 1946. seli u novu Zakladnu bolnicu na Rebru. Sada se otvorila mogućnost za uređenje većeg prostora i povećanje broja osoblja. Kao logičan nastavak, Klinika se počinje dijeliti na specijalizirane odjele (među prvima su osnovani Neurokirurški odjel, Urološki odjel, Traumatologija i Torakalna kirurgija), što osjetno doprinosi njenom napretku. Upravo je nagli razvoj kirurgije u poslijeratnim godinama doveo do reorganizacije Klinike i usmjeravanja struke na specijalističke odjele. Nova Kirurška klinika je, osim sve obrazovanijeg stručnog kadra, imala kvalitetniju opremu i operacijske sale te bolji smještaj za pacijente, sa sveukupno 248 postelja (cijela bolnica imala je 843 postelje).
U razdoblju između 1950. i 1990., uz velik trud svih predstojnika i osoblja, Klinika se neprestano razvija, dobiva nove odjele i nove stručnjake te napreduje u savladavanju modernih kirurških tehnika kroz stručna usavršavanja u zemlji i inozemstvu (SAD, Švedska, Velika Britanija). Međunarodna suradnja igra važnu ulogu u edukaciji stručnjaka, organizaciji radionica i kongresa te sveukupnom napretku hrvatske kirurgije. Također, u ovom se razdoblju prevode strani udžbenici iz kirurgije kao velik korak posebice u boljoj edukaciji mladih kirurga, ali i kao poticaj kasnijem nastanku hrvatskih udžbenika. Sveukupan trud svih uključenih u rad Klinike bio je, kao i danas, usmjeren na što kvalitetniji pristup pacijentu - prije, tijekom i nakon operacije.
Kirurška klinika je već 1970. imala razvijenu strukturu sa sljedećim odjelima i odsjecima: Poliklinički odjel, Traumatološki odjel, Odsjek za plastičnu kirurgiju, Abdominalni muški odjel, Abdominalni ženski odjel, Torakalni odjel, Odsjek za vaskularnu kirurgiju, Odjel za dječju kirurgiju, Urološki odjel, Neurokirurški odjel, Anesteziološki odjel , Laboratorij klinike, Odsjek za histopatologiju, Eksperimentalni odjel i Nastavni odjel. U istom se periodu osnivaju Klinika za urologiju i Klinika za neurokirurgiju. Torakalni odjel se premješta u bolnicu za plućne bolesti na Jordanovcu, a odsjeci za plastičnu i vaskularnu kirurgiju osamostaljuju se kao odjeli. Također, osnovan je Odsjek za kardijalnu kirurgiju. Pomalo se na svim tadašnjim odjelima formiraju odsjeci s usmjerenom kirurškom kazuistikom što stvara temelje za novu modernizaciju i napredak u stručnom i nastavnom radu Klinike. To rezultira osnivanjem zavoda kirurške klinike (Traumatološki, Abdominalni 1, Abdominalni 2, Vaskularni, Dječji, Plastični) što će biti temelj današnje organizacije Klinike.
Domovinski rat dovodi do promjena u radu Klinike. Za to se vrijeme obustavlja velik dio tzv. hladnog programa te prednost imaju ranjenici. Brojne kirurške ekipe liječnika, medicinskih sestara i tehničara odlaze na bojišnice ili na ispomoć u druge gradove diljem Hrvatske, predano se brinući o pacijentima u vrlo teškim uvjetima. U organizaciji Kirurške klinike osniva se Glavni stožer saniteta RH i zasniva koncept Integralnog ratnog zdravstva koji se provodi kroz rad Stožera i Ministarstva zdravstva, Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. Na Rebru je formirana i prva mobilna kirurško-anesteziološka ekipa koja se dodjeljuje antiterorističkoj jedinici MUP-a RH. Tijekom rata Kirurška klinika funkcionira u svim segmentima što pokazuje i činjenica da se u tom razdoblju utemeljuje Odjel za stručni i znanstveni rad Klinike.
U posljednjem se desetljeću napredak Klinike nastavlja, kako na području kontinuiranog stručnog usavršavanja, tako i uređenjem novih prostora, operacijskih sala i odjela (npr. Odjel jednodnevne kirurgije gdje su pacijenti u istom danu primljeni u bolnicu, operirani i otpušteni kući čime se značajno poboljšava protočnost odjela). Svi specijalisti i specijalizanti kirurgije posvećeni su svom radu i trajnom usavršavanju. Ustrajnost i predanost svih zaposlenika Klinike tijekom njenog razvitka dovela je do današnje vrhunske kvalitete cjelokupne brige o pacijentima, njihovom smještaju i postoperativnom oporavku.
Klinika za kirurgiju od početka je bila glavna nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlenici Klinike većinom su nastavnici, djelatnici Medicinskog fakulteta s nastavnim i znanstvenim zvanjima. Izgradnja edukacijskog centra, dobro opremljena knjižnica, moderna nastavna pomagala te napredni informatički sistemi osigurali su kvalitetno izvođenje nastave za obuku budućih stručnjaka iz područja kirurgije.
Danas Klinika za kirurgiju djeluje u sklopu Kliničkog bolničkog centra Zagreb te je i dalje smještena na Rebru. Sastoji od sljedećih zavoda i odjela: Zavod za traumatologiju i koštano-zglobnu kirurgiju, Zavod za hepatobilijarnu kirurgiju i transplantaciju abdominalnih organa, Zavod za gastrointestinalnu kirurgiju, Zavod za vaskularnu kirurgiju, Zavod za dječju kirurgiju, Zavod za plastičnu, rekonstruktivnu i kirurgiju dojke, Zavod za jednodnevnu kirurgiju, Operacijski odjel i Poliklinika.
Izdvojeni datumi i prekretnice u radu Klinike
- 1920. počinje se održavati nastava iz kirurgije
- 1964. izvedena je prva operacija na zaustavljenom srcu s ekstrakorporalnom cirkulacijom
- 1969. izvedena je prva trombendarterektomija karotidne arterije
- 1988. izvedena je prva transplantacija srca
- 1990. izvedena je prva transplantacija jetre
- 1995. izdan je „Udžbenik kirurgije” (urednici: I. Bradić, Ž. Sutlić i T. Šoša)
- 2001. prvi je puta izvedena transplantacija jetre kod djeteta sa živog donora
- 2007. izlazi udžbenik „Kirurgija” (autori: Z. Stanec, Ž. Sutlić, T. Šoša, I. Tonković i suradnici)
- 2007. prvi je puta izveden zahvat totalne peritonektomije i hipertermijske kemoterapije
- 2009. u Klinici se izvode najmodernije operacije (SILS, laparoskopske operacije kolona)
Dosadašnji predstojnici Klinike
prof. dr. sc. Julije Budisavljević (1919.-1944., 1946.-1953.)
prof. dr. sc. Danko Riessner (1944.-1945.)
prof. dr. sc. Hugo Gjanković (1953.)
prof. dr. sc. Dimitrije Juzbašić (1953.-1971.)
prof. dr. sc. Borko Ivanišević (1971.-1972.)
prof. dr. sc. Vladimir Petrokov (1972.-1982.)
prof. dr. sc. Josip Sokolić (1982.-1991.)
prof. dr. sc. Ivan Prpić (1991.-1993.)
prof. dr. sc. Janko Hančević (1994.-1998.)
prof. dr. sc. Josip Unušić (1998.-2003.)
prof. dr. sc. Stipe Batinica (2003.-2007.)
prof. dr. sc. Mate Majerović (2007.- )
| 
