Klinika za pedijatriju jedna od najstarijih klinika Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Prva pedijatrijska klinika u ovom dijelu Europe, izgrađena je po uzoru na pedijatrijsku kliniku u Beču. Bila je začetnica i rasadište pedijatrijske misli; u njoj su školovani brojni pedijatri od kojih su mnogi poslije osnivali druge pedijatrijske odjele, zavode i klinike diljem Hrvatske i u drugim republikama bivše države.
Danas je najveća pedijatrijska klinika u zemlji koja pokriva sva pedijatrijska područja vrhunskom medicinskom uslugom. Obavlja znanstvenu djelatnost i nastavna je baza Medicinskog fakulteta za sve oblike nastave.

Kliniku je osnovao prof. dr. Ernest Mayerhofer (1877. - 1957.) koji je došao iz Austrije na poziv tadašnjih liječnika i komisije za popunjenje katedara mladoga zagrebačkog Medicinskog fakulteta.
Klinika je osnovana 2. 5. 1923. nastupnim predavanjem Ernesta Mayerhofera:
"Putovi i ciljevi pedijatrije" u provizornoj predavaonici rodilišta.
U idućih nekoliko godina pedijatrijski se zdravstveni i nastavni rad odvijao u teškim uvjetima improviziranih prostora (unatoč tome aktivnosti su se odvijale ne samo redovito, već su se stalno i širile).
Gradnja zgrade u koju će se smjestiti Klinika započeta je 1920. godine na tadašnjem Širokom brijegu, kasnije nazvanom Šalata (ime potječe od imena lokaliteta biskupskih povrtnjaka "Salata episcopalis"). To je područje darovala Zagrebačka nadbiskupija gradu Zagrebu s ciljanom namjenom za "zemaljsku bolnicu" i Medicinski fakultet. U zgradi su, osim Pedijatrijske klinike, bile smještene Dermatološka klinika i Klinika za uho, grlo i nos. Osim toga, 10 godina je u istoj zgradi bila i Klinika za ortopediju.
Godinom dovršenja zgrade uzima se 1928., no prvotni planovi nisu u cijelosti ispunjeni, a zgrada je tijekom vremena mnogo puta dograđivana i u unutrašnjosti mijenjana.

Nastanak Klinike na Rebru: Godine 1921. osnovana je klinička bolnica Medicinskog fakulteta, a Medicinski je fakultet pregovarao sa Zakladnim odborom da se na Šalati izgrade zajedno i klinička i zakladna bolnica s oko 1.000 kreveta. No, Zakladni je odbor želio svoju bolnicu i isposlovao je da mu Općina grada Zagreba ustupi 20 jutara zemljišta na Rebru. U kolovozu 1936. godine počeli su građevinski radovi na Rebru. Zgrada je svečano otvorena 13. 4. 1942. godine. Bolnica je imala 843 postelje i 14 odjela od kojih je jedan bio dječji odjel. Godine 1946. zgrada je naredbom ministra zdravlja A. Koharevića predana Ravnateljstvu Medicinskog fakulteta. Dječji odjel bivše Zakladne bolnice postaje dijelom Pedijatrijske klinike.

Aktivnosti Klinike (prema Ernestu Mayerhoferu): 1. učilište; 2. liječilište; 3. pedijatrijski zavod za istraživanje.

Neki Mayerhoferovi suradnici: Branko Dragišić, Niko Skrivaneli, Stanislava Dimitrijević, Nada Kovačević-Ivanović, Niko Simović, Oskar Seidl, Vlasta Sykora, Štefanija Puretić, Božidar Puretić, Emil Neumann, Karlo Pansini, Ivo Švel, Miljenko Mrakovčić i mnogi drugi.

Razvoj Klinike poslije profesora Mayerhofera: sredinom prošlog stoljeća počeli su se razvijati specijalizirani odjeli za pojedina područja pedijatrije koji su poslije prerastali u zavode, a i danas su u trajnom usavršavanju.

Dosadašnji predstojnici Klinike: Ernest Mayerhofer (1923.-1951.), Niko Skrivaneli (1951.-1962.), Tea Šik (1962.-1980.), Oskar Seidl (na Rebru: 1942.-1945.), Petar Erak (na Rebru: 1962.-1977.), Ivan Babić (na Šalati: 1980.-1984.), Bosiljka Štampar-Plasaj (na Rebru: 1978.-1979.), Sreto Vukadinović (na Rebru: 1979.-1984.), Miroslav Dumić (1984.-1985.), Gorjana Gjurić (1985.-1990.), Duško Mardešić (1991.-1996.), Ivan Malčić (1996.-2001.).
Sadašnji predstojnik Klinike: Ana Votava-Raić, zamjenik (na Rebru): Branko Marinović

Dosadašnje glavne sestre:
Na Šalati: časna sestra Flavija, Julka Mesnarić; u ambulanti: časna sestra Evodija, Ana Bezjak, vms
Na Rebru: časna sestra Tihomila, Mira Longhino, vms; Ana Bubalo, vms
Sadašnje glavne sestre: na Rebru - Katica Šešo, vms, na Šalati - Višnja Pejčinovski

Dosadašnji pročelnici Katedre za pedijatriju: Ernest Mayerhofer (1923.-1951.), Niko Skrivaneli (1951.-1962.), Petar Erak (1962.-1974.), Tea Šik (1974.-1980.), Bosiljka Štampar-Plasaj (1980.-1984.), Sreto Vukadinović (1984.-1988.), Miroslav Dumić (1988.-1994.), Ana Votava-Raić (1994.-1998.), Branko Marinović (1998.-2002.)
Sadašnji pročelnik Katedre: Miroslav Dumić

Vaše primjedbe na sadržaj stranice »»