|
Klinički zavod za opću stomatologiju
Pročelnica: prof. dr. sc. Jadranka Keros
Klinički zavod za opću stomatologiju Klinike za stomatologiju utemeljen je 8. veljače 1966., kako bi obavljao kliničke funkcije Zavoda za morfologiju zubi/dentalnu antropologiju Stomatološkog fakulteta, koji je nastavna baza u dodiplomskoj nastavi za predmete Morfologija zubi s dentalnom antropologijom, Uvod u stomatologiju, Povijest stomatologije i Forenzična stomatologija, a u poslijediplomskoj nastavi za predmete Dentalna antropologija, Komparativna odontolografija, Histološka građa tvrdih zubnih tkiva, Biomehanika orofacijalnog sustava, kraniofacijalna i dentalna identifikacija, određivanje dentalnog profila, te za tečajeve i seminare trajnog usavršavanja doktora stomatologije.
Temeljem članka 13. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora dentalne medicine (NN 33/2007.), uvedena je i specijalizacija iz obiteljske stomatologije koju su predložili i sadržajno oblikovali djelatnici Kliničkog zavoda za opću stomatologiju. Naglasak u ovoj specijalističkoj disciplini je u dugotrajnom praćenju oralnog zdravlja pojedinaca, pa i čitavih obitelji s obzirom da se postupno mijenja koncept stomatološke djelatnosti, pri čemu se žarište praktičnog djelovanja u stomatologiji s postupka liječenja bolesti zuba i usne šupljine prebacuje na preventivu. To je ispravan pristup sa stajališta holističke skrbi za pacijenta, ali i s financijskog stajališta što u modernim zdravstvenim sustavima postaje sve bitnije.
Radni prostor ovog Kliničkog zavoda čini ambulanta s dva radna mjesta i laboratorij za istraživački rad s uređajima za istraživanje tvrdih i mekih tkiva zubi i morfometriju. Četiri liječnika specijalista izvršavaju liječničke zadatke u okviru svojih znanja i vještina uključujući holistički pristup kao i tijesnu suradnju s protetičarima, ortodontima, oralnim kirurzima, a po potrebi i sa stručnjacima drugih stomatoloških i medicinskih struka.
Kategorizacija zahvata u jednoj radnoj godini može se podijeliti na dijagnostičke (13,50%), preventivne (12,50%), parodontološke (29,50%), kirurške (2,00%), restauracijske (30,00%) i endodontske (12,50%).
Provedena su istraživanja koja se odnose na transkutano stimulacijsko suzbijanje boli u stomatologiji (suradnja s neurolozima), stavove pacijenata o uvjetima ostvarivanja stomatološke zaštite i zapažanja pacijenata u stomatološkoj ambulanti (suradnja s psiholozima), nastanak i razvoj učestalih kroničnih degenerativnih i tumorskih bolesti, osobitosti kraniofacijalnog kompleksa u gonadne disgeneze (suradnja s ortodontima, parodontolozima, ginekolozima, pedijatrima, endokrinolozima, genetičarima). U pozadini je Turnerov ili Klinefelterov sindrom, sa znatnim i učestalim utjecajem na veličinu, oblike i položaj zuba, a specifičnim promjenama na krunskim i korijenskim dijelovima zubi i na čeljusnoj kosti (Procjena ključnih morfoloških svojstava trajnih zuba; Arizona State University Dental Anthropology System), a sve kao posljedica anomalija spolnih kromosoma, od njihova potpunoga izostanka, mozaicizma, do strukturnih promjena.
Istraživanja se odnose i na primjene biolografskih postupaka u medicini, anatomsko antropološke izmjere lubanje za vrijeme rasta, dentalnu identifikaciju stradalih u Domovinskom ratu, analizu zubala u identifikaciji ekshumiranih žrtava rata u Hrvatskoj, vještačenje u stomatologiji, informiranost pacijenata u stomatologiji, upute za upućivanje pacijenata na stomatološko radiografsko snimanje, istraživanje povezanosti uzimanja lijekova i njihov mogući utjecaj na organe usne šupljine. U suradnji s Klinikom za onkologiju i radiologiju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice, te Klinikom za dijabetes Vuk Vrhovec poseban je interes u posljednje vrijeme usmjereni pacijentima s dijagnosticiranom osteoporozom i šećernom bolesti.
Liječnik za liječenje usta i zuba u životnoj sredini pacijenta (kućne posjete) upotrebljava mobilni stomatološki uređaj. Bolesnici kojima se odlazi u kućne posjete suobično osobe s bolestima lokomotornog sustava, srcežilnoga sustava, bolesnici s posljedicama neuroloških bolesti, dišnoga sustava, te bolesnici u terminalnoj fazi zloćudnih bolesti. U prijem zahtjeva za pružanje stomatološke skrbi u pacijentovoj životnoj sredini uključeno je područje grada Zagreba i Velike Gorice.
Organizacijski, osim kliničkoga rada, ustrojeni su i centri za vještačenja u stomatologiji s temeljnim interdisciplinarnim pristupom, a za obiteljsku stomatologiju s ciljem predlaganja poboljšanja rada doktora stomatologije za vrijeme prvoga kontakta s pacijentom.
Posljednja izmjena 08.09.2011.
| 
