|
VII. odjel – Specijalistički zavod za kognitivnu neurologiju
Specijalistički zavod za kognitivnu neurologijuse sastoji od stacionarnog i polikliničkog dijela s kabinetom za kognitivnu i eksperimentalnu neurofiziologiju i kabineta za neurokognitivne funkcije i kognitvnu genomiku a u timu rade:
V.d. pročelnika: Dr. sc. Nataša Klepac, dr. med., neurolog
Dr. sc. Marina Boban, dr. med., neurolog
Magdalena Krbot, dipl. ing. elektroteh.
Bacc. physioth. Natalia Palac
Vanjski suradnik: Doc. dr. Fran Borovečki dr. med.
Predbilježbe za neurokognitivni pregled na tel. 01 2388 348, 2388 784, ili 2388 356
Kognitivne (spoznajne) funkcije, obuhvaćaju najznačajnije i najsloženije moždane funkcije koje omogućuju pojedincu da razlikuje, razumije i procjenjuje te koristi različite podražaje iz okoline. Golemi je broj bolesti koje primarno ili sekundarno uzrokuju poremećaje kognitivnih funkcija. Specijalistički zavod za kognitivnu neurologiju prvenstveno se bavi poremećajima viših moždanih funkcije koje obuhvaćaju pamćenje, pažnju, govor, složene fine pokrete (praksija), izvršne funkcije itd. uzrokovanih bolestima živčanog sustava. Kognitivna neurologija kao posebna disciplina kliničke neurologije koristi interdisciplinarni pristup dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji spoznajnih poremećaja.
Brojne su bolesti koje uzrokuju poremećaje kognitivnih funkcija a njihov broj, kao i broj bolesnika sve više raste kako radi općeg starenja stanovništva kada se javljaju različite vrste primarno degenerativnih demencija. I druge bolesti su učestalije u starih osoba kao što je moždani udar koji također mIjenja kognitivne sposobnosti a tu se ubraja i niz metaboličkih bolesti (šećerna bolest) poremećaji bubrežne funkcije (uremija), hepatičke funkcije (hiperamonijemia) itd. A sve je veći broj traumatiziranih bolesnika, posebice onih s povredama glave kao posljedicom sve intenzivnijeg prometa.
Posebna pozornost se posvećuje ranim fazama poremećaja spoznajnih funkcija kao što je
Slika 1. SPECT bolesnice s multiinfarktnom encefalopatijom i demencijom.
Sl. 2.
lagani kognitivni poremećaj (MCI – mild cognitive impairment) kako što se to vidi u početnim fazama primarno degenerativnih demencija, a kada simptomatsko liječenje daje vidljive rezultate. Bolesti odnosno stanja koja se dijagnosticiraju i liječe na odjelu kognitivne neurologije odnose se na Alzheimerovu bolest i slične poremećaje kao što su fronto-temporalna demencija bilo da se radi o Pickovoj bolesti, progresivnoj afaziji ili semantičkoj demenciji. Nadalje, pozornost se posvećuje neurološkim bolestima u kojih je demencija sekundarna, ali značajna za preživljavanje i kvalitetu života oboljelih kao što je to Lewy body demencija, različiti kognitivni poremećaji povezani s ekstrapiramidnim bolestima (kortikobazalna degeneracija, multisistemska atrofija itd.).
Slika 3. SPECT i MRI bolesnice s frontotemporalnom demencijon
Normotenzivni hidrocefalus također je dijagnostički izazov za tim kognitivne neurologije kao i daljnja suradnja s neurokirurzima u liječenju tog često neprepoznatog stanja. Utvrđuje se stanje kognitivnih funkcija nakon moždanog udara i kasniji tijek njihovih promjena kao i dijagnostika vaskularne demencije, posebice Binswangerove bolesti.
Slika 4. MRI bolesnice s uznapredovalom Alzheimerovom bolešću
Stupanj kognitivnih promjena utvrđuje se u osoba s povredama mozga nakon traume, posebice lagane kada se tehnikama slikovnog prikaza ne može utvrditi anatomsko oštećenje
Osim kognitivnih poremećaja u primarno neuroloških bolesti, utvrđuje se i stupanj poremećaja kod nekih sistemskih bolesti a koje uzrokuju oštećenje središnjeg živčanog sustava posebice kod bolesti jetre (hepatička encefalopatija) što je vidljivo na slici 5.
Slika 5. Koronalni presjek MRI bolesnika s Alzheimerovom s izraženom kortikalnom i subkortikalnom atrofijom te vidljivom atrofijom hipokampalnih struktura.
U dijagnostičkom postupku koriste se svi podaci iz ranije medicinske dokumentacije, detaljan neurološki pregled, neurokognitivna procjena te prema potrebi dodatna neuropsihologijska evaluacija te odgovarajući biokemijski laboratorijski testovi, likvorska dijagnostika uključujući određivanje biomarkera, CT, MRI, SPECT, Kognitivni evocirani potencijali, EEG,
Posebnim neurokognitivnim kompjutoriziranim testovima procjenjuje se stupanj oštećenja posebice kratkotrajnog verbalnog i neverbalnog, neposredne memorije te suzdržane i usmjerene pažnje s automatskim mjerenjem vremena reakcije. Nadalje ispituje se spretnost brzina finih, spretnih motoričkih radnji te motoričke implicitne memorije.
Posebnu aktivnost vrši kabinet za kognitivnu i eksperimentalnu neurofiziologiju
Oprema kabineta za kognitivnu i eksperimentalnu neurofiziologiju sastoji se od suvremenog 40 kanalnog EEG/EP/ERP sustava za snimanje kognitivnih evociranih potencijala proizvođača Brain Products (Njemačka) sa računalnim programima za snimanje i obradu neurofizioloških signala i ispitivanje neurokognitivnih funkcija (Brain Vision i Brain Analyzer) te sustavom za kognitivnu multimodalnu stimulaciju i mjerenje reakcija i reakcijskih vremena ispitanika E-prime (SAD).
Slika 6. Slika prikazuje snimanje kognitivnih evociranih potencijala u tihoj izbi te način nadzora snimanja iz susjedne prostorije
Primjer grafičkog prikaza kognitivnog evociranog potencijala P300 za slušnu paradigmu prikazan je na sl. 7.
Sl. 7. Prikaz a) kognitivnih evociranih potencijala na ciljni slušni podražaj, b) raspodjele gustoće struje i c) raspodjele potencijala na površini ispitanikove glave u vremenu od 0 – 500 ms nakon pojave podražaja
Specijalistički zavod za kognitivnu neurologiju usko surađuje sa Odjelom za neuroradiologiju (CT, MRI, DSA), Zavodom za nuklearnu medicinu (SPECT, radionuklidna cisternografija) te ostalim zavodima i odjelima KBC-a Zagreb. Specijalistički zavod za kognitivnu neurologiju surađuje također s doc. dr. sc. Franom Borovečkim, dr. med. iz Centra za funkcionalnu genomiku Kliničkog bolničkog centra Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u istraživanjima epigenetske i genomske podloge kognitivnih poremećaja. U provođenju navedenih istraživanja koriste se najnovije genomske i proteomske metode, poput genskih čipova. Riječ je o najmodernijoj tehnologiji očitavanja aktivnosti gena kojom je moguće jednokratno analizirati 47.000 transkripata u svakom uzorku bolesnika. Također je intenzivna suradnja s Institutom „Ruđer Bošković“.
Stručnjaci odjela uključeni su u realizaciju nekoliko znanstvenih projekata financiranih od Ministarstva znanosti Republike Hrvatske, te u nekoliko međunarodnih projekata i kliničkog ispitivanja novih lijekova za kognitivne smetnje.
Posljednja izmjena 09.01.2012.
Vaše primjedbe na sadržaj stranice »»
| 
