KBC Zagreb/Kišpatićeva 12, 10 000 Zagreb
Telefon (centrala): 01 2388 888

Predstojnik: doc. dr. sc. Slobodan Mihaljević, dr. med., specijalist iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Glavna medicinska sestra: Irena Vugrek, prvostupnica sestrinstva

Ured predstojnika
E-adresa: predstojnik.kai@kbc-zagreb.hr

Svakodnevni stručni rad u ovoj Klinici obuhvaća sve postupke opće i regionalne anestezije uključujući medicinu srca, jetre i bubrega, terapijske postupke u neuroradiologiji, neurokirurgiji, kardiokirurgiji, posebno dječjoj kardiokirurgiji te transplantaciji jetre kod djece koja se u Hrvatskoj izvodi samo u našoj bolnici. Sve navedeno moguće je zahvaljujući pravilnoj edukaciji te visokoj stručnosti djelatnika Klinike.
Ovdje se odvija dodiplomska i poslijediplomska nastava za studente Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i nastava za studente Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu. Provode se specijalizacije doktora medicine iz područja anesteziologije reanimatologije i intenzivne medicine, a stalno zaposleni djelatnici klinike kontinuirano prolaze tečajeve trajnog usavršavanja u svojoj struci.

Zavod za anesteziologiju i intenzivnu medicinu

Pročelnik: doc. dr. sc. Ante Sekulić, dr. med., specijalist iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Glavni medicinski tehničar: Adriano Friganović, diplomirani medicinski tehničar

 

Unutar Zavoda djeluju tri odjela:

Odjel za anesteziologiju i intenzivno liječenje neurokirurških, otorinolaringoloških i okulističkih bolesnika

Voditelj: prof. dr. sc. Dinko Tonković, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Glavna medicinska sestra: Mirjana Meštrović, magistra sestrinstva

Telefon: 01 2367 746; 2367 748

Liječnici specijalisti: prof. dr.sc. Dinko Tonković, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
prof. dr. sc. Mladen Perić, dr. med., specijalist iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
prof. dr.sc. Dinko Tonković, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
doc. dr. sc. Ante Sekulić, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
prim. dr. sc. Jelena Radonić, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
prim. dr. Nataša Kovač, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
dr. sc. Jadranka Katančić, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
dr. sc. Tamara Murselović, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
mr. dr. Dijana Kukin, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Igor Balenović, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Carmen Ezgeta, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Zvonka Gužvinec, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Tomislav Kukin, dr. med., spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Marin Lozić, dr. med., spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Marijana Matas, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja

Odjel za anesteziologiju i intenzivno liječenje kirurških i uroloških bolesnika

Voditelj: dr. sc. Mirjana Mirić, dr. med., specijalist iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Glavna medicinska sestra: Vesna Bratić, magistra sestrinstva

Telefon: 01 2367 050; 2367 858

Liječnici specijalisti: dr. sc. Mirjana Mirić, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
doc. dr. sc. Daniela Bandić Pavlović, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
prim. dr. Marija Topalović Grković, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
prim. dr. Željko Drvar, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
prim. dr. Vilka Bekavac Mišak, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
dr. sc. Marijana Žura, dr. med., specijalist iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
dr. sc. Robert Baronica, dr. med., specijalist iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
dr. sc. Tajana Zah Bogović, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
dr. sc. Eleonora Goluža, dr. med., specijačist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
mr. sc. Jana Kogler, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Anđela Babić, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Andrea Peršin Beraković, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Loredana Patricija Divjak, dr. med., specijalist iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Iva Bačak Kocman, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Tihomir Kušić, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Yvonne Lončarić, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Tina Tomić Mahečić, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Vilena Vrbanović Mijatović, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Bojana Đurović Mržljak, dr. med., specijalist iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Boris Tomašević, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Karolina Režek Tomašić, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Jelena Magaš Vadlja, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja

Odjel za anesteziologiju i intenzivno liječenje kardiokirurških i vaskularnih bolesnika

Voditelj: doc. dr. sc. Višnja Ivančan, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, subspecijalist intenzivne medicine
Glavna medicinska sestra: Margita Poturić, magistra sestrinstva

Telefon: 01 2367 066; 2367 077

Liječnici specijalisti: doc. dr. sc. Višnja Ivančan, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, subspecijalist intenzivne medicine
prim. dr. sc. Željko Čolak, dr. med., specijalist anesteziologije reanimatologije i intenzivnog liječenja, subspecijalist intenzivne medicine
prim. dr. sc. Mirabel Mažar, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, subspecijalist intenzivne medicine
prim. dr. sc. Gordana Rajsman, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, subspecijalist intenzivne medicine
prim. dr. sc. Sanja Konosić, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, subspecijalist intenzivne medicine
dr. sc. Sandra Uzun, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, subspecijalist intenzivne medicine
Rajka Gabelica, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, subspecijalist intenzivne medicine
Mario Pavlek, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja

U sklopu klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje djeluju dvije ambulante.

Ambulanta za prijeoperacijski anesteziološki pregled

Kako bi se utvrdio optimalni oblik i vrsta anestezije za dijagnostički ili intervencijski operativni zahvat, svaki pacijent mora obaviti prijeoperacijski anesteziološki pregled u anesteziološkoj ambulanti ( bijela zgrada – poliklinika, 1. kat). Zbog postavljanja endotrahealnog tubusa, tj. cijevi u dušnik (radi kontrole disanja tijekom operativnog zahvata) anesteziolog u operacijskoj dvorani prije pretrage ili zahvata mora znati je li pacijent prethodno operirao čeljust ili grlo, otvara li otežano usta, te zna li za probleme pri postavljanju cijevi za disanje u ranijim operacijama (tzv. otežana intubacija). Također je vrlo važno da pacijent na prijeoperacijskom pregledu obavijesti anesteziologa o svim vrstama proteza koje ima u tijelu (zubna, očna i sl.).

Kako izgleda prijeoperacijski pregled?

U prijeoperacijskom pregledu anesteziolog pregledava kompletnu medicinsku dokumentaciju, povijest bolesti te nalaze dijagnostičkih pretraga koje je pacijent prethodno obavio. Uz pregled raspoložive dokumentacije zanimat će ga da li pacijent puši, konzumira alkoholna pića, uzima kakve lijekove ( ako uzima radi li to stalno ili povremeno), koristi biljne preparate ili vitaminske dodatke. Na osnovu informacija koje dobije dat će preporuku koje lijekove uzeti večer i jutro prije same operacije.
Važno je upozoriti anesteziologa na probleme kod prethodnih anestezija, ako ih je bilo. To podrazumijeva neuobičajene reakcije pri anesteziji kao što su visoka temperatura, dugotrajno buđenje, mučnina ili povraćanje. Svakako je bitno upozoriti anesteziologa na postojeće alergije.

Prijeoperacijski anesteziološki pregled u poliklinici je dokumentiran, a taj će nalaz prije operacije pročitati anesteziolog koji odlučuje o konačnom pristupu anesteziji za vrijeme operacije.

 

Molimo pacijente da prilikom posjeta ambulanti za prijeoperacijski anesteziološki pregled vode računa o specifičnom radnom vremenu (8 do 14.30 sati), te da ponesu svu raspoloživu medicinsku dokumentaciju potrebnu za anesteziološki pregled.

Ambulanta za liječenje akutne i kronične boli

U ovoj ambulanti se neinvazivnim metodama liječe različite vrste boli kao što su: kronična bol, neuropatska bol (trigeminalgija, ishialgija, zosterična i ostale vrste), postoperativna i karcinomatozna bol. Ambulanta se nalazi na 1. katu zelene polikliničke zgrade.

Naručiti se može:
osobno (uz predočenje uputnice i povijesti bolesti)
e-poštom (uz skeniranu uputnicu i povijest bolesti)
telefaksom (faksirati uputnicu, povijest bolesti i kontakt podatke)
e-naručivanje od liječnika obiteljske medicine

Telefonom se mogu dobiti samo informacije.

Lokacije:

  • Ambulanta za liječenje boli
    zelena zgrada, 1. kat
  • Anesteziološka ambulanta
    bijela zgrada, soba 23, 1. kat

E-adresa:

predbiljezbe.anestezioloska.kai@kbc-zagreb.hr
Anesteziološka ambulanta

predbiljezbe.bol.kai@kbc-zagreb.hr
Ambulanta za liječenje boli

Fax:

01 2376 571
Ambulanta za liječenje boli

Informacije na telefon:

01 2376 305
Ambulanta za liječenje boli

01 2367 187 (13 do 14 sati)
Anesteziološka ambulanta

Što trebate znati o anesteziji?
(Najčešća pitanja pacijenata)

Što je i kako izgleda anesteziološki prijeoperacijski pregled?

Ako se nađete u postupku pripreme za operaciju, važan dio te pripreme je Vaš susret s anesteziologom koji će Vas sigurno zanimati.

Tko je anesteziolog?

Anesteziolog je liječnik specijalist koji je završio medicinski fakultet i četiri godine specijalizacije iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja. Njegova osnovna zadaća je pobrinuti se da bezbolno i sigurno podnesete operaciju. On Vas priprema za operaciju i brine o Vama u poslijeoperacijskom razdoblju.

Vaš prvi susret s anesteziologom je prilikom prijeoperacijskog pregleda u anesteziološkoj ambulanti!

Zašto moram obavezno prije operacije posjetiti anesteziološku ambulantu?

Terapijski (operacija) ili dijagnostički zahvat kojem se podvrgavate, kao i uz njega vezani anesteziološki postupak ne utječu samo na pojedini dio vašeg tijela koji je bolestan, već izazivaju promjene u čitavom organizmu. Te promjene mogu opteretiti vaš kardiovaskularni, respiratorni i druge tjelesne sustave pa je stoga izuzetno važno da se anesteziolog u izravnom razgovoru s vama upozna s vašim općim zdravstvenim stanjem prije predviđenog zahvata. Na osnovi tako dobivenih podataka i vrste predviđenog zahvata anesteziolog će načiniti plan anestezije i predvidjeti nužni stupanj perioperacijske skrbi koji će na najmanju moguću mjeru smanjiti rizike po vaše zdravlje. Stoga je važno da anesteziolog zna što više o vašem zdravlju.

Važno je da iskreno odgovorite na pitanja o prijašnjim i sadašnjim bolestima, uzimanju lijekova, alergijama, navikama (pušenje, uzimanje alkohola, stimulativnih i opojnih sredstava). Anesteziolog ne postavlja ova pitanja kako bi vas optužio nego da bi odabrao najbolji način anestezije za vas i kako bi se što bolje pripremio za eventualne komplikacije koje su u vezi s vašim zdravstvenim stanjem.

  • Poželjno bi bilo da prije operacije prestanete pušiti.
  • Ako ne možete zapamtiti imena lijekova koje uzimate, ponesite pakiranje lijeka.
  • Ponesite medicinsku dokumentaciju o ranijim operacijama i bolestima.

Prilikom ovog susreta anesteziolog će vam objasniti mogućnost izbora anestezija, prednosti i rizike pojedinog načina anestezije, te odlučiti da li su potrebne dodatne laboratorijske pretrage, specijalističke konzultacije i promjene u terapiji koju uzimate zbog vaših kroničnih bolesti. Cilj ove pripreme je da operaciji pristupite u što je moguće boljem stanju zdravlja, kako bi se maksimalno smanjio rizik operacije i anestezije.

Prilikom pregleda slobodno i bez straha postavljajte pitanja ako Vam nešto nije jasno!

A kada ću ponovno vidjeti anesteziologa?

Anesteziolog će vas obići i u bolničkoj sobi dan prije operacije kako bi provjerio da li je bilo promjena u vašem zdravstvenom stanju nakon pregleda u ambulanti te dati upute prije operacije.

Važno je da iza ponoći uoči operacije ne uzimate hranu i tekućinu jer pri uvodu u anesteziju želudac mora biti prazan. Prije nego vas odvezu u operacijsku salu, dobit ćete tabletu ili injekciju, tzv. premedikaciju koja će vas smiriti. Nakon toga nemojte ustajati iz kreveta. Po dolasku u operacijsku salu, anesteziološki djelatnici će vam uvesti intravensku infuziju i priključiti aparate pomoću kojih anesteziolog za vrijeme operacije prati vaše vitalne funkcije.

A zašto se moram obavezno potpisati?

”Liječnici pa tako i anesteziolozi imaju zakonsku obavezu pribaviti suglasnost bolesnika za bilo koji medicinski postupak i to u pisanom obliku. Za maloljetne osobe i osobe koje ne mogu samostalno odlučivati dopuštenje daje član uže obitelji, roditelj ili skrbnik. Traženje te suglasnosti je obavezno osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije i u slučaju ako bi zbog vremena njenog pribavljanja život bolesnika bio ugrožen, a on u tom trenutku nije sposoban za odlučivanje.

Dobro, što je to uopće anestezija?

Anestezija je stanje neosjetljivosti čitavog ili dijela tijela na podražaje iz okoline pa tako i na bol. S obzirom na vrstu anestezije može uključivati i određeni stupanj promjene stanja svijesti.

Osjet boli anesteziolog može isključiti općom anestezijom ili primjenom različitih postupaka regionalne anestezije.

Opća anestezija je stanje slično snu u kojem bolesnik ne doživljava svjesno bilo kakve podražaje iz okoline.

Regionalna anestezija obuhvaća niz postupaka kojima se sprječava prijenos bolnih podražaja iz određenog dijela tijela u središnji živčani sustav (mozak), a nije vezana uz promjenu stanja svijesti pacijenta. Ovisno o vrsti, regionalna anestezija može dovesti do neosjetljivosti (utrnulosti) čitavog donjeg dijela tijela (područje ispod pupka), pojedinih udova (ruka, noga) ili njihovih dijelova (podlaktica, šaka, stopalo).

Lokalna anestezija sastoji se od davanja lijeka (anestetika) u istom području gdje će se napraviti zahvat i tako dovodi do neosjetljivosti na bol samo tog malog, ograničenog područja kože i potkožnog tkiva.

Kako to u praksi izgleda?

Anestezija započinje primjenom premedikacije – lijeka koji će vas smiriti prije operacije i smanjiti vam osjećaj boli. U venu na ruci postavi se plastična igla (intravenska kanila), obično priključena na infuzijski uređaj. Neposredno prije operacije primit ćete intravenski anestetik koji redovito dostaje za kratkotrajne zahvate. Takva se anestezija naziva kratkotrajna intravenska anestezija.
Ako operacija traje duže, anestezija se može produljiti uštrcavanjem anestetika u venu (intravenska anestezija). Anestezija se može nastaviti i primjenom anestetika u plinskome stanju s pomoću maske ili intubacijom. Ako se anestezija obavlja s pomoću maske, kisik i anestetik se dovode kroz masku koja se postavlja na usta ili na nos.

Poslije primjene anestetika u venu zaspat ćete. Potom vam se kroz usta u dušnik uvodi plastična cijev (tubus) kroz koji se u pluća dovode kisik i anestetik. Intubacijom se postiže vrlo visok stupanj sigurnosti glede udisanja stranih sadržaja koji mogu ugroziti pacijenta.
Tijekom operacije umjesto vas diše stroj kojeg rad programira i nadzire specijalist anesteziolog.
Za vrijeme operacije se često primjenjuju i sredstva za opuštanje mišića što liječniku poboljšava uvjete operiranja, a istodobno smanjuje količinu potrebnih lijekova.
Kod regionalne anestezije, tzv. bloka spleta živaca, anestezijsko se sredstvo iglom uštrcava u određeno mjesto blizu živaca “odgovornih” za osjet boli u dotičnom dijelu tijela. Ubod je bezbolan jer se mjesto uboda najprije anestezira lokalnom anestezijom.

Kako ću znati koja je anestezija najbolja za mene?

Svaka anestezija ima svoje dobre i loše strane.

Anesteziolog će vam predložiti vrstu anestezije koja je najprimjerenija vrsti terapijskog ili dijagnostičkog zahvata kojem se podvrgavate kao i vašem općem zdravstvenom stanju.

Nijedan medicinski zahvat nije bez rizika. Pojedine komplikacije mogu nastupiti tijekom zahvata, a neke poslije njega. Vrlo su rijetke po život opasne komplikacije kao što je primjerice akutni srčani zastoj.

Ponekad se može dogoditi da komplikacije nastupe tek nekoliko dana poslije operacije. Kao primjere možemo navesti oštećenje jetre ili pojavu različitih alergija.
Pripremni i prateći postupci također nisu uvijek bez rizika (infuzije, transfuzije, anestetici, liječenje u jedinici intenzivnog liječenja itd.). Neredovito ili nekontrolirano uzimanje lijekova prije operacije može prouzročiti značajne teškoće tijekom operacije i u razdoblju nakon operacije.

U području anesteziologije posljednjih je desetljeća postignut golemi napredak. Današnji lijekovi – anestetici, strojevi za disanje i monitori za nadzor životnih funkcija omogućuju dobro upravljanje anestezijom, uspješan nadzor i podupiranje osnovnih životnih funkcija tijekom cijeloga zahvata (rad srca, disanje i stanje svijesti) i rano uočavanje mogućih komplikacija anestezioloških i kirurških postupaka te njihovo pravovremeno sprječavanje i otklanjanje.

Dakle, obavezno moram učiniti sljedeće…

Izvijestiti anesteziologa o svojemu zdravlju!!!

Rizici ovise o brojnim čimbenicima, pa ćemo postavljajući brojna pitanja prikupiti dodatne podatke pomoću kojih ćemo postići najviši stupanj sigurnosti tijekom operacije i anestezije. Važno je opće zdravstveno stanje, životna dob i navike te posebno bolesti koje ste preboljeli ili od kojih sada bolujete, a nisu povezane s operacijom.
Želimo time otkloniti i najmanji rizik poput oštećenja zuba, nadraživanja vena, poremećaja glasa, mučnine i povraćanja, te poremećaja srčane funkcije.

Molimo vas da pitate anesteziologa o svemu što vas zanima u vezi s anestezijom!
Nitko drugi (kirurg, poznanik, susjed…) ne može vam dati stručnu informaciju o postupcima koji su u djelokrugu rada anesteziologa!

Molimo, poštujte sljedeće naputke:

  • ništa ne jesti ili piti 6 sati prije zahvata jer ćete tako izbjeći povraćanje i udisanje povraćenih masa
  • izvadite pokretne dijelove zubala (zubne proteze) i kontaktne leće
  • skinite sav nakit
  • skinite lak s noktiju
  • obavite temeljitu higijenu cijeloga tijela

Ako za vrijeme čekanja i pripreme za operaciju osjećate izraziti strah, nemir ili se znojite uz drhtanje, zatražite savjet i pomoć medicinske sestre ili liječnika.

Upozorenje za ambulantne zahvate !!!

  • Upozorite liječnika ako ste 6 sati prije zahvata nešto pojeli ili popili.
  • Po završetku anestezijskog postupka iz bolnice se odlazi samo s pratnjom.
  • Ne smijete aktivno sudjelovati u prometu, raditi s motornim strojevima ili piti alkohol najmanje 24 sata poslije anestezije.

Moram obaviti nekakve pretrage?

Krvne (hematološke) pretrage
*kompletna slika krvnih stanica – KKS
sedimentacija crvenih krvnih stanica (eritrocita) – SE
*nalaz elektrolita u krvnome serumu (natrij, kalij)
*sadržaj glukoze u krvnome serumu – GUK
*sadržaj mokraćevine (ureje) i kreatinina u krvnome serumu

Provjera zgrušavanja krvi (koagulacije)
vrijeme zgrušavanja krvi
vrijeme krvarenja
*protrombinsko vrijeme
*aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme – APTV

Pretrage mokraće i mokraćnoga sedimenta

*Provjera krvne grupe i Rh faktora

*Rentgenska snimka pluća i srca

* Elektrokardiogram – EKG

Internistički pregled – samo ako ste pod redovitom kontrolom liječnika interniste radi neke od prije postojeće bolesti ili prema izričitom zahtjevu operatera ili anesteziologa

 

* označava najčešće tražene tj. rutinske pretrage za osobe starije od 35 god. koje se podvrgavaju srednje velikim operativnim zahvatima, ostale pretrage rade se ciljano, a u mlađih ljudi koji nisu pušaći i nisu imali značajnije bolesti pluća RTG nije potreban.

Nadamo se da ćete čitajući ove informacije dobili pravu sliku o anesteziji te iza sebe ostavili strah od “uspavljivanja”