KBC Zagreb, Kišpatićeva 12, 10 000 Zagreb
Telefon (centrala): 01 2388 888

Predstojnica: prof. dr. sc. Ervina Bilić, dr. med., specijalist neurolog
V. d. glavne medicinska sestre: Kristina Hanžek, magistra sestrinstva

Ured predstojnika
E-adresa: predstojnik.nrl@kbc-zagreb.hr

U svom radu Klinika za neurologiju bavi se dijagnosticiranjem i liječenjem različitih neuroloških bolesti i poremećaja.
U sklopu Klinike djeluje sedam referentnih centara Ministarstva zdravstva RH, a predstavlja i nastavnu bazu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za predmet kliničke neurologije. Edukacijsko je središte za školovanje studenata medicine, specijalizanata neurologije, te drugih kliničkih specijalnosti koje u svojem programu imaju i djelomičnu neurološku izobrazbu.

Referentni centari u Klinici za neurologiju:

  • Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za poremećaje pokreta i heredodegenerativne bolesti
  • Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za intenzivnu neurologiju i endovaskularno liječenje moždanog udara i krvožilnih malformacija središnjeg živčanog sustava
  • Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za epilepsiju
  • Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za neuromuskularne bolesti i kliničku elektromioneurografiju
  • Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za kognitivnu neurologiju i neurofiziologiju
  • Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za demijelinizacijske bolesti središnjeg živčanog sustava
  • Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za poremećaje autonomnog živčanog sustava
Odjel za glavobolje, neurogenu bol i spinalne poremećaje (I. neurologija)

Voditelj: prof. dr. sc. Damir Petravić, dr. med., specijalist neurolog
Glavna medicinska sestra: Melita Geceg, prvostupnica sestrinstva

Telefon: 01 2388 342

Liječnici specijalisti: prof. dr. sc. Damir Petravić, dr. med., specijalist neurolog
prof. dr. sc. Darija Mahović Lakušić, dr. med., specijalist neurolog
Branka Ribarić, dr. med., specijalist neurolog
Katarina Ivana Tudor, dr. med., specijalist neurolog

 

Odjel za glavobolje, neurogenu bol i spinalne poremećaje u sklopu svojih aktivnosti posebnu pozornost pridaje spinalnim bolestima i neurogenoj boli.

Najčešći spinalni poremećaji kojima se Odjel bavi:

  • upalne bolesti, poglavito autoimune etiologije
  • vaskularni poremećaji kralješnične moždine
  • sekvele spinalne traume
  • primarni i sekundarni spinalni tumori
  • siringomijelija – kongenitalna i stečena
  • metabolički i nutritivni poremećaji
  • fizikalna oštećenja
  •  deformiteti kralješnice
  • degenerativne promjene kralješnice
  • hereditarne bolesti
  • paraneoplastička simptomatika

Neurogena bol:

Primarne glavobolje

  • migrena
  • tenzijska glavobolja
  • trigeminalne autonomne cefalalgije
  • „Cluster“ glavobolja, paroksizmalna hemikranija, SUNCT
  • „Icepick pain“, Hemicrania continua, hipnička glavobolja
  • ostale primarne glavobolje

Sekundarne glavobolje

  •  „Medication overuse headache“

Centralna neuropatska bol

  • bol u cerebralnim oštećenjima (vaskularnim, demijelinizacijskim, posttraumatskim)
  • bol u spinalnim oštećenjima (vaskularnim, demijelinizacijskim, posttraumatskim, jatrogenim/po kirurškim zahvatima, iradijaciji, kemoterapiji)

Periferna neuropatska bol

  • kranijalne neuralgije (trigeminalna i glosofaringealna neuralgija)

Periferna neuropatska bol

  • kranijalne neuralgije (trigeminalna i glosofaringealna neuralgija)

Centralna neuropatska bol

  • bol u cerebralnim oštećenjima (vaskularnim, demijelinizacijskim, posttraumatskim)
  • bol u spinalnim oštećenjima (vaskularnim, demijelinizacijskim, posttraumatskim, jatrogenim/po kirurškim zahvatima, iradijaciji, kemoterapiji)
Odjel za bolesti pokreta i kretanja (ekstrapiramidne bolesti, II. neurologija)

V.d. voditelja: prof. dr. sc. Fran Borovečki, dr. med., specijalist neurolog
Glavna medicinska sestra: Marija Baica, prvostupnica sestrinstva

Telefon: 01 2388 345

Liječnici specijalisti: prof. dr. sc. Maja Relja, dr. med., specijalist neurolog
prof. dr. sc. Srđana Telarović, dr. med., specijalist neurolog
prof. dr. sc. Fran Borovečki, dr. med., specijalist neurolog
dr. sc. Helena Šarac, dr med., specijalist neurolog
dr. sc. Ivana Jurjević, dr. med., specijalist neurolog
Katarina Blažina, dr. med., specijalist neurolog
Vladimir Miletić, dr. med., specijalist neurolog

Na Odjelu se provodi dijagnostika i liječenje pacijenata koji boluju od:

  • hipokinetskih sindroma (Parkinsonova bolest, Parkinsonizam/Parkinson-Plus sindromi: progresivna supranuklerna paraliza-PSP, multipla sistemska atrofija-MSA, kortiko-bazalna degeneracija-CBD, bolesti difuznih Lewyjevih tjelešaca-LBD, sindrom vaskularnog parkinsonizma, drugi oblici parkinsonizma posebice jatrogenog )
  • hiperkineze (tremor, distonija, korea, balizam, tikovi, mioklonus)
  • drugim degenerativnim bolestima poremećaja pokreta i heredodegenerativne bolesti (sindrom nemirnih nogu-RLS, ataksije, asinergije i spinocerebelarne degeneracije-SCD, hepatolentikularna degeneracija-Wilsonova bolest)

Aktivnosti Odjela obuhvaćaju i dijagnostiku, diferencijalnu dijagnostiku, liječenje, medicinsko savjetovanje i edukaciju, gensko savjetovanje, znanstveno-istraživačke projekte i ostala istraživanja, epidemiologiju te interdisciplinarni i multidisciplinarni pristup sljedećim neurodegenerativnim i heredodegenerativnim bolestima:

  • esencijalni tremor i sve ostale vrste tremora
  • različiti oblici parkinsonizma i Parkinsonova bolest
  • distonije,
  • sindrom nemirnih nogu (Restless Legs Syndrome – RLS)
  • Huntingtonova bolest i ostali koreatski poremećaji
  • Wilsonova bolest
  • spinocerebelarne ataksije (nasljedne i nenasljedne)
  • ostali hiperkinetski i hipokinetski poremećaji

Kompleksnost i specifičnost kliničke prezentacije, nasljednost, mogućnost dijagnostičkog i prediktivnog genskog testiranja te pravne, moralne i etičke implikacije nekih od ovih bolesti, zahtijevaju multidisciplinarni pristup. Stoga su u okviru odjela, a u suradnji s ostalim medicinskim i nemedicinskim stručnjacima formirana dva ekspertna multidisciplinarna tima za Huntingtonovu i Wilsonovu bolest, u kojima aktivno sudjeluju: neurolog, pedijatar-genetičar, psihijatar, psiholog, ing. medicinske biokemije, molekularni biolog- molekularni genetičar, pravnik, dipl. socijalni radnik te gastroenterolog.
Tako se provodi polivalentna skrb za sve oboljele i članove obitelji uz genski probir srodnika ovisno o tipu nasljeđivanja. Zajedničkim djelatnostima oformili smo i sistematizirali višegodišnje baze podataka bolesnika oboljelih od ovih bolesti u RH.

Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za poremećaje pokreta i heredodegenerativne bolesti

Voditeljica: prof. dr. sc. Maja Relja, dr. med., specijalist neurolog

Osnivanje Referentnog centra za poremećaje pokreta i heredodegenerativne bolesti Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske kontinuitet je rada Zavoda za poremećaje pokreta u sklopu kojeg je 1989. godine otvoren Laboratorija za ekstrapiramidne bolesti i kliničku neurofarmakologiju u čijem se radu koristila i oprema vlastite konstrukcije (Relja M, Petravić D, Kolaj M. Quantifying rigidity with a new computerized elbow device. Clin Neuropharmacol 1996;19:148-156). To razdoblje preklapalo se sa svjetskim trendovima prepoznavanja i organiziranja sub-specijalističkog rada na ovom području neurologije, koje je dugo vremena bilo upravo zbog kliničke specifičnosti granično područje sa psihijatrijskom djelatnošću.

U svom radu Centar primjenjuje saznanja iz znanstveno istraživačkog rada u kojem sudjeluje te ih kontinuirano uvodi u kliničku praksu, organizira brojne seminare, tečajeve kontinuirane edukacije, te domaće (1. i 2. Hrvatski kongresa poremećaja pokreta s međunarodnim sudjelovanjem) i međunarodne kongrese (domaćin 1. Europskom kongresu bazalnih ganglia, Alpe-Adria simpoziju o kontinuiranoj dopaminergičkoj stimulaciji u liječenju Parkinsonove bolesti). Posebno naglašavamo organizaciju Prve Europske škole distonije i Dubrovačku neurološku akademiju ‘Dubrovnik Academy of Nrurology 2015’ u kojoj su sudjelovali najpoznatiji svjetski eksperati ovog područja neurologije što je Centar učinilo međunarodno prepoznatljivim. U okviru Zavoda za poremećaje pokreta i heredodegenerativne bolesti kako u stacionarnom dijelu tako i u sklopu polikliničke službe uz dobru suradnju s ostalim zavodima i ustanovama omogućeno je pravovremeno stručno mišljenje, ciljana dijagnostička obrada i liječenje bolesnika iz čitave zemlje pa i šire.

Djelatnici Centra
Prof. dr. sc. Maja Relja, dr. med., voditeljica Centra
Prof. dr. sc. Fran Borovečki, dr. med., v.d. pročelnika Odjela za bolesti pokreta i kretanja
Vladimir Miletić, dr. med., specijalist neurolog
Katarina Blažina, dr. med., specijalist neurolog
dr.sc. Ivana Jurjević, dr. med., specijalist neurolog
Marija Baica, bacc. med. techn., glavna sestra Odjela za bolesti pokreta i kretanja
Andrea Matijević, bacc. med. techn., ‘PD nurse’ specijalizirana sestra za Parkinsonovu bolest
Marina Maravić, prvostupnik fizioterapije – specijalizirana za rad s bolesnicima s poremećajima pokreta

Klasifikacija poremećaja koji se obrađuju i liječe u Centru

  • Hipokinetski sindromi (Parkinsonova bolest, Parkinsonizam/Parkinson-plus sindromi: progresivna supranuklerna paraliza-PSP, multipla sistemska atrofija-MSA, kortiko bazalna degeneracija-CBD, bolest difuznih Lewyjevih tjelešaca-LBD, sindrom vaskularnog parkinsonizma i drugi oblici parkinsonizma posebice jatrogenog)
  • Hiperkineze (tremor, distonija, korea, balizam, tikovi, mioklonus)
  • Druge degenerativne i heredodegenerativne bolestimi poremećaja pokreta (sindrom nemirnih nogu-RLS, ataksije, asinergije, dizmetrije) i heredodegenerativnim bolestima (dopa-responsiv distonija-DRD, spinocerebelarne degeneracije-SCD, hepatolentikularna degeneracija-Wilsonova bolest, Huntingtonova bolest)

Obrada i dijagnostički postupci

  • U sklopu Centra i suradnih zavoda KBC-a Zagreb u kliničkoj praksi primjenjujemo sve suvremene dijagnostičke metode ‘neuroimaginga’ i funkcionalnih tehnika SPECT – obilježavanje dopaminergičkog transportera (DaTSCAN), te specifičnih scintigrafskih tehnika (MIBG-i-131) značajnih u obradi parkinsonizma.
  • Neinvazivna metoda parenhimalne ECHO sonografije struktura bazalnih ganglija radi se u procesu obrade bolesnika kod kojih se sumnja na Parkinsonovu bolesti. Posebna pažnja se posvećuje ranoj dijagnostici.
  • Laboratorij za polisomnografiju te vegetativno testiranje važan je element u obradi i diferencijalnoj dijagnozi poremećaja pokreta.
  • Kompjutorizirano kognitivno testiranje prilagođeno je bolesnicima s poremećajima pokreta posebice Parkinsonove bolesti i parkinsonizma te distonija što predstavlja važan dio suvremene dijagnostike ne-motornih simptoma poremećaja pokreta.
  • Uz Odjel za funkcionalnu genomiku Centra za translacijska i klinička istraživanja i Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku KBC-a Zagreb koristimo dobru suradnju inozemnih centara za kompletnu genetsku analizu poremećaja pokreta.

Liječenja i terapijski postupci

U terapijskim postupcima Odjela za bolesti pokreta i kretanja provode se sve u svijetu dostupne metode od kojih smo u nekima (primjena botulinum toksina u liječenju distonija, te bolnih sindroma i glavobolje) među prvima u svijetu.
Neke od najnovijih metode liječenja uznapredovale faze Parkinsonove bolesti ovdje se provode od 2007. godine (npr. liječenje Duodopa pumpom u suradnji sa Zavodom za gastroenterologiju, Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb).

Liječnici našeg Centra educirani su u inozemstvu za preoperativnu obradu i postoperativno praćenje bolesnika tijekom primjene funkcionalne neurokirurgije (DBS). U vrlo dobroj suradnji s Klinikom za neurokirurgiju (prof. dr. sc. Josipom Paladinom, doc. dr. sc. Goranom Mrakom, dr. sc. Jakobom Nemirom) osposobljen je tim za funkcionalnu neurokirurgiju-DBS u liječenju poremećaja pokreta, a potrebno je naglasiti da je u primjeni navedenih metoda najvažnija klinička procjena stručnog tima u odabiru ciljanog postupka za svakog pojedinog bolesnika.

Znanstveno-istraživači rad, međunarodna suradnja i edukacija

Prof. dr. sc. Maja Relja kao voditeljica Centra sa svojim suradnicima kontinuirano radi na znanstveno-istraživačkim projektima, kako Ministarastva znanosti RH, tako i na međunarodnim projektima. Kao pozvani predavač na međunarodnim i domaćim kongresima poremećaja pokreta i heredodegenerativnih bolesti prof. Relja je stalni sudionik.

Sudjelujelovali smo u Međunarodnom EU COST projektu na istraživanju distonije (‘European network for the study of dystonia syndromes’ 2011-2015 ) koji je omogućio suradnju Medicinskih fakulteta Sveučilišta u Briselu, Beogradu, Milanu, Madridu, Londonu, Parizu, Hanoveru, Tuebigenu, Amsterdamu, Lundu, Rimu, Lisabonu. Posebice značajan doprinos ove suradnje je edukacija naših djelatnika u prepoznatim svjetskim centrima, kao i organizacija međunarodne kontinuirane edukacije u RH.

Djelatnici centra autori su smjernica za liječenje i dijagnostiku poremećaja pokreta u RH, ali i suradnici na trenutno važećim međunarodnim smjernicama (1. Berardelli A, Wenning G, Antonini A, Berg D, Bloem BR, Bonifati V, Brooks D, Burn D, Colosimo C, Ferreira J, Gasser T, Grandas F, Kanovsky P, Kostic V , Kulisevsky J, Oertel W, Poewe W, Reese JP, Relja M, Ruzicka E, Schapira A, Schrag A, Seppi K, Taba P, Vidailhet M. EFNS/MDS-ES recommendations for the diagnosis of Parkinson’s disease. European Journal of Neurology. 2013;20:34-46; 2. Albanese A, Abbruzzese G, Dressler D, Khathova S, Marti MJ, Monteccucco C, Moro E, Relja M, Roze E et al. Practical Guidance for cervical dystonia management involving botulinum toxin: a consensus statement. J Neurol 2015;1-13, 10.1007; 3. Dressler D, Altenmueller E, Bhidayasiri R, Bohlega S, Chana P, Chung TM, Frucht S, Garcia-Ruiz PJ, Kaelin A, Kaji R, Kanovsky P, /Relja M, Rosales R et al. Strategies for treatment of dystonia. J Neural Transm 2016:123:251-258; 4. Valadas A, Contarino MF ,Albanese A, K. P. Bhatia K, Falup-PecurariuF, L., Friedman A, Giladi N, Hutchinson M, Kostic V, Krauss J, Marti MJ, Pirtosek Z, M. Relja, Skorvanek M et al. Management of dystonia in Europe: a survey of the European network for the study of dystonia syndromes Eur J Neurol 2016;10:147; 5. Contarino MF, Van Den Dool J, Balash Y, Bhatia K, Giladi N, Johannes Koelman, Annemette Lokkegaard, Jose Marti M, Postma M, Relja M, et al. Clinical practice: evidence-based recommendations for the treatment of cervical dystonia with botulinum toxin. Frontiers in Neurology. 2017 (Epubl 2016 Oct 14; 6. Dressler D, Bohlega S, Chahidi A, Chung TM, Ebke M, Jacinto LH, Kaji R, Paus Pirtosek Z, Relja M, Rosales et al.. Botulinum toxin therapy for treatment of spasticity in multiple sclerosis: review and recommendations of the IAB-Interdisciplinary Working Group for Movement Disorders Task Force. J Neurol 2017.01 (Epub 2016 Oct 27)

Udruge bolesnika i edukacija

Djelatnici Centra usko surađuju s Hrvatskom udrugom bolesnika s poremećajima pokreta (HUBPP) i brojnim sličnim udruženjima u svijetu, doprinoseći tako boljem razumijevanju bolesti i boljim rezultatima liječenja naših bolesnika.
Osnivanje Hrvatske udruge bolesnika s poremećajima pokreta (HUBPP), pokrenula je prof. dr. sc. Maja Relja, a Ravnateljstvo naše bolnice Udruzi pruža trajnu potporu osiguravši joj sjedište u KBC-u Zagreb i time aktivno sudjelovanje u edukaciji bolesnika i liječnika. Kroz brojne javne akcije i skupove članovi Udruge intenzivno rade i na podizanju društvene svijesti o životu oboljelih od ove skupine neuroloških bolesti, a uz pomoć Udruge pokrenuta je i edukacija srednjeg i višeg medicinskog kadra. Na odjelu postoji medicinska sestra educirana i specijalizirana za Parkinsonovu bolest (‘PD nurse’) , čime Centar prati svjetske trendove u ovom području ali i značajno doprinosi kvaliteti liječenja i života oboljelih i njihovih obitelji.

 

Zavod za intenzivnu neurologiju i cerebrovaskularne bolesti (III. neurologija)

Pročelnica: prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, dr. med., specijalist neurolog
Glavna medicinska sestra: Marica Arbanas, prvostupnica sestrinstva

Telefon: 01 2388 695; 2388 341

Liječnici specijalisti: prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, dr. med., specijalist neurolog
prim. dr. sc. Svjetlana Šupe, dr. med., specijalist neurolog
prim. dr. sc. Vesna Matijević, dr. med., specijalist neurolog
mr. sc. Domagoj Alvir, dr. med., specijalist neurolog
dr. sc. Antonela Bazina, dr. med., specijalist neurolog
Josip Ljevak, dr. med., specijalist neurolog

 

Intenzivna skrb – jedinica intenzivne skrbi predviđena je za liječenje vitalno ugroženih bolesnika i opremljena je u skladu s najsuvremenijim medicinsko-tehničkim standardima. Ima ukupno sedam kreveta, od kojih je šest opskrbljeno i mehaničkim ventilatorom. Kod svih pacijenata postoji mogućnost trajnog nadzora vitalnih funkcija i dozirane aplikacije „intravenske“ terapije, te pristup kisiku i negativnom tlaku. U Jedinici intenzivne skrbi nalazi se defibrilator, TCD, EKG, EEG i RTG uređaji. Postoji i aparatura za centralni monitoring (trajni nadzor) s mogućnošću mjerenja barem 4 invazivna tlaka, te trajnim EEG nadzorom.

Postintenzivna skrb – jedinica postintenzivne skrbi sastoji se od 14 kreveta koji su također opskrbljeni mogućnošću priključka aparata za trajno praćenje vitalnih funkcija bolesnika, a svaki krevet ima poseban pristup kisiku i negativnom tlaku. Na Odjelu postoji aparat za EEG snimanje uz krevet bolesnika i prijenosni EKG aparat.

 

Odjel je Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za intenzivnu neurologiju i endovaskularno liječenje moždanog udara i krvožilnih malformacija središnjeg živčanog sustava.

Odjel za epilepsiju i paroksizmalne poremećaje svijesti (IV. neurologija)

VoditeljIca: prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže, dr. med., specijalist neurolog
Glavna medicinska sestra: Nikolina Hederić, prvostupnica sestrinstva

Telefon: 01 2388 374

Liječnici specijalisti: prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže, dr. med., specijalist neurolog
prim. Sibila Nanković, dr. med., specijalist neurolog
mr. sc. Vlatko Šulentić, dr. med., specijalist neurolog
Ivana Čajić, dr. med., specijalist neurolog
Andreja Bujan Kovač, dr. med., specijalist neurolog
Petra Nimac Kozina, dr. med., specijalist neurolog

Odjel za epilepsiju i paroksizmalne poremećaje svijesti ima 15 kreveta od kojih se jedan nalazi u sobi za video-EEG monitoriranje, te dva u bolničkim apartmanima Klinike za neurologiju. U sklopu Odjela postoji Laboratorij za kliničku neurofiziologiju, Laboratorij za kontinuirano poligrafsko video-EEG monitoriranje, Laboratorij za polisomnografiju te Laboratorij za predoperativnu obradu i invazivno EEG monitoriranje u sklopu Jedinice za minimalno invazivno neurokirurško liječenje neuroloških bolesti (za aplikaciju semi-invazivnih sfenoidalnih elektroda i monitoriranje epileptičnih aktivnosti subduralnim „strip i grid“ te dubokim mozgovnim elektrodama kod bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom).
Na Odjelu za epilepsiju provodi se najsuvremeniji farmakološki pristup u liječenju bolesnika s epilepsijom, odnosno epileptičnim sindromima, uz prethodnu neurofiziološku dijagnostičku obradu, a posebna pažnja posvećuje se trudnicama, ženama generativne dobi i osobama starije životne dobi, te pacijentima s farmakorezistentnom epilepsijom koji su kandidati za sofisticiranu subspecijalističku predoperativnu dijagnostičku obradu. Nakon predoperativne dijagnostičke obrade u suradnji s multidisciplinarnim timom specijalista postavlja se indikacija za minimalno invazivno neurokirurško liječenje (implantacija vagusnog stimulatora) ili resektivno neurokirurško liječenje. Liječnici Odjela za epilepsiju kontinuirano pate aktualne svjetske trendove osiguravajući pacijentima iz Hrvatske i susjednih država vrhunsku razinu liječenja. Odjel je ujedno i Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za epilepsiju.

Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za epilepsiju

Voditeljica: prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže, dr. med., specijalist neurolog
E-adresa: centar.za.epilepsiju@kbc-zagreb.hr

Slika 1. prof. dr. sc. Franjo Hajnšek (1924. – 1989.)

 

Centar za epilepsiju Klinike za neurologiju dugogodišnje je središte za dijagnostiku i liječenje epilepsija. Osnovao ga je prof. dr. sc. Franjo Hajnšek davne 1958. godine, a od samog osnutka predstavljao je i Referentni centar za epilepsiju na području bivše države. Zaslugom prof. dr. sc. Nikole Gubareva i prof. dr. sc. Sanje Hajnšek, 1999. godine postaje Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za epilepsiju, kojeg je do odlaska u mirovinu 2016. godine vodila prof. dr. sc. Sanja Hajnšek.

 

Slika 2. prostorija za video-EEG monitoriranje s prijenosnim digitalnim EEG uređajem

U Centru za epilepsiju godinama se kontinuirano prate aktualni svjetski trendovi u ovom području medicine te se zahvaljujući takvoj praksi bolesnicima iz Hrvatske i susjednih država osigurava vrhunska razina liječenja. Posebna pažnja u radu posvećuje se trudnicama, ženama generativne dobi, osobama starije životne dobi te pacijentima s farmakorezistentnom epilepsijom koji su kandidati za sofisticiranu predoperativnu dijagnostičku obradu.

 

 

Slika 3. EEG sustav s videometrijom i čitalačkom stanicom.

 

Zahvaljujući angažmanu prof. dr. sc. Sanje Hajnšek, liječnici Centra za epilepsiju od 2009. godine do danas postigli su zapažene rezultate u stručnom i znanstvenom pogledu te ostvarili značajan pomak na planu neurokirurgije farmakorezistentnih epilepsija. U kliničkom radu Centra prakticira se multidisciplinarni pristup svakom pacijentu – aktivan je indikacijski tim KBC-a Zagreb u čijem radu uz neurologe-epileptologe sudjeluju neurokirurzi, neuroradiolozi, neuropatolozi, anesteziolozi, biomedicinski inženjeri, magistri medicinske biokemije, specijalisti nuklearne medicine, psihijatri, klinički psiholozi, neuropedijatri, socijalni radnici, logopedi, ginekolozi, te ostali eksperti ovisno o kazuistici. Suradnjom s Klinikom za neurokirurgiju, Kliničkom zavodom za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju te Kliničkim zavodom za nuklearnu medicinu KBC-a Zagreb, našim pacijentima osigurane su sve dijagnostičke procedure (neinvazivne i invazivne) te terapijske metode, kako medikamentozne, tako i neurokirurške, kao i u drugim velikim svjetskim epileptološkim centrima.

 

Navedeno ne bi bilo moguće bez kontinuirane podrške i pomoći Uprave i Ravnatelja KBC-a Zagreb koji se trude da Referentni centar za epilepsiju bude opremljen najsuvremenijom medicinsko – tehničkom opremom u skladu sa svjetskim standardima. Pri tome mislimo na opremu za neinvazivnu neurofiziološku dijagnostičku obradu (kontinuirano video – EEG poligrafsko monitoriranje, polisomnografija), koja uključuje i prijenosni digitalni EEG uređaj kao neizostavan dio u diferencijalno dijagnostičkoj obradi bolesnika s poremećajima svijesti u jedinicama intenzivnog liječenja i opremu za semi-invazivna i invazivna monitoriranja koja se rade u sklopu predoperativne obrade bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom (uključujući Nicolet kortikalni stimulator). Rezultat svega navedenog je veliki broj odrađenih dijagnostičko – terapijskih postupaka (oko 6700 – 6800 godišnje).

Liječnici Centra za epilepsiju u suradnji s navedenim multidisciplinarnim timom izveli su prvi Wada test u Hrvatskoj (studeni 2009.) te prvu operaciju mozga bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom (travanj 2010.), nakon provedenog invazivnog video-EEG monitoriranja i postupka kortikalne stimulacije (Kirurško liječenje epilepsija).

Bolesnicima s farmakorezistentnom epilepsijom, kod kojih se dostupnom medikamentoznom terapijom ne može postići zadovoljavajuća kontrola epileptičnih napadaja, što značajno utječe na njihovu kvalitetu života, radi se klasično resektivno neurokirurško liječenje – operativno odstranjivanje patološki promijenjenog mozgovnog tkiva (uslijed tumora, kortikalnih displazija, hipokampalne skleroze-skleroze medijalnog dijela sljepoočnog režnja, itd.). Nadalje, ovdje se rade i operativni zahvati presijecanja corpusa callosuma – kalozotomija, što se pokazalo kao opravdana neurokirurška metoda liječenja bolesnika s kliničkom slikom malignih epileptičnih sindroma dječje i adolescentne dobi, kod kojih dominiraju atoničke atake. Također se rade i operacije mozga u budnom stanju – metoda operativnog liječenja difuznih glioma niskog stupnja malignosti koji su lokalizirani u elokventnim regijama mozga, s ciljem sprječavanja nastanka postoperativnog neurološkog deficita. Bolesnicima koji nisu kandidati za resektivno neurokirurško liječenje (u slučaju politopnih promjena na MR-u mozga, epileptičnih sindroma, epileptogene zone lokalizirane u blizini elokventnog korteksa, itd.) implantiraju se stimulatori vagusnog živca (VNS) – metoda minimalno invazivnog neurokirurškog liječenja epilepsija.

Centar za epilepsiju ima uspostavljenu vrlo dobru suradnju s Odjelom za funkcionalnu genomiku Centra za translacijska i klinička istraživanja KBC-a Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, što je obradu bolesnika s epilepsijom i epileptičnim sindromima dodatno unaprijedilo, pri čemu poseban klinički entitet predstavljaju progresivne mioklone epilepsije (rijetke nasljedne bolesti karakterizirane velikom kliničkom i genetskom raznovrsnosti). Trenutno se na Odjelu za funkcionalnu genomiku provode genetske analize za EPM1, EPM2A i EPM2B mutacije, a zahvaljujući tehničkoj modernizaciji (tehnika sekvenciranja slijedeće generacije) izrađen je panel za genomsku dijagnostiku kojim se simultano analizira 147 gena za koje je dokazano da su povezani s epilepsijom. Spomenuta metoda predstavlja značajni napredak u dijagnostici bolesnika s epilepsijom u Republici Hrvatskoj.

U svom radu Centar izvrsno surađuje s Kliničkim zavodom za laboratorijsku dijagnostiku KBC-a Zagreb (posebno s Odjelom za farmakogenomiku i individualizaciju terapije) i Centrom za neuroimunologiju u Oxfordu na području određivanja svih poznatih protutijela u autoimuno uvjetovanim encefalitisima kao i onima paraneoplastičke geneze.

Napredak u dijagnosticiranju i liječenju epilepsija dijelom su rezultat i dobre suradnja s renomiranim svjetskim neurološkim i epileptološkim centrima i institucijama (Klinik für Epileptologie, Universität Bonn; Epilepsiezentrum, Universitätsklinik für Neurologie, Knappschaftskrankenhaus Bochum-Langendreer, Bochum; Epilepsy Research Group, Berlin; Schweizerisches Epilepsie-Zentrum, Zürich; Center for medical genetics „diagenos“, Osnabrück; Nuffield Department of Clinical Neurosciences, John Radcliffe Hospital, Oxford; Department of Neurology, Paracelsus Medical University, Christian Doppler Klinik, Salzburg; Department of Neurology, Medical School, Tel Aviv University, Israel; International Federation of Clinical Neurophysiology;  International organization EURAP /European and International Registry of  Antiepileptic Drugs in Pregnancy/).

Uz prof. dr. sc. Željku Petelin Gadže u rad Centra kao specijalisti neurolozi uključeni su prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, prim. dr. Sibila Nanković, mr. sc. dr. Vlatko Šulentić,  dr. Ivana Čajić i dr. Andreja Bujan Kovač. Aktivni suradnici Centra za epilepsiju su također specijalisti neurolozi naše Klinike za neurologiju doc. dr. sc. Borislav Radić, dr. sc. Antonela Bazina i dr. sc. Barbara Barun, te također djelatnici drugih radnih jedinica KBC-a Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Milan Radoš (spec. radiolog, subspecijalist neuroradiolog, Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu), prim. dr. Ratimir Petrović (spec. nuklearne medicine, Klinički zavod za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja Medicinskog fakulteta u Zagrebu i KBC Zagreb), dr. sc. Saša Jevtović ( specijalist psihijatar, uži specijalist psihoterapije, Klinika za psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i KBC Zagreb), te specijalisti neurokirurzi Klinike za neurokirurgiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu i KBC Zagreb dr. sc. Jakob Nemir i dr. Andrej Desnica. Neurolozi Centra za epilepsiju aktivno sudjeluju na svim važnijim epileptološkim znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, te su prvi autori i koautori velikog broja znanstvenih i stručnih radova objavljenih u međunarodnim indeksiranim neurološkim časopisima. Aktivno sudjeluju u izvođenju dodiplomske nastave (uključujući i Studij medicine na engleskom jeziku) te poslijediplomske nastave na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a surađuju i na znanstvenim projektima.

U Centru se dulji niz godina provodi i edukacija specijalista neurologije iz cijele Hrvatske i susjednih država u sklopu kontinuiranog poslijediplomskog tečaja trajne edukacije iz elektroencefalografije i epileptologije koji je Hrvatska liječnička komora (HLK) priznala kao usko specifičnu izobrazbu I. stupnja. Liječnici Centra su također organizirali poslijediplomske tečajeve stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije Medicinskog fakulteta u Zagrebu: 1.„Progresivne mioklone epilepsije“ u ožujku 2015. godine (voditeljice: prof. dr. sc. Sanja Hajnšek, prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže), te 2. „Dijagnostički i terapijski pristup bolesniku s epilepsijom“ u listopadu 2017. godine (voditeljica prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže). Za navedene tečajeve tiskani su priručnici u izdanju Medicinske naklade. Bitna stavka u radu Centra je i aktivno sudjelovanje liječnika u radu Savjetovališta za neurološke bolesnike te organizaciji edukativnih i promotivnih akcija za širu populaciju s ciljem destigmatizacije ove, danas u velikoj većini slučajeva izlječive bolesti. S tom namjerom snimljeno je i nekoliko kratkometražnih dokumentarnih filmova za televiziju, te izdano nekoliko edukativnih priručnika namijenjenih oboljelima i njihovim obiteljima – ističemo knjižicu “Život s epilepsijom” .

Od 2010. godine u Hrvatskoj se na inicijativu liječnika Centra za epilepsiju, Hrvatske udruge za epilepsiju, Hrvatskog društva za EEG i kliničku neurofiziologiju HLZ, Hrvatske lige protiv epilepsije, Hrvatske udruge za epilepsiju, te drugih važnijih neuroloških institucija i društava, kontinuirano svečano obilježava Ljubičasti dan – Međunarodni dan podrške oboljelima od epilepsije, 26. ožujka.

 

Liječnici Centra za epilepsiju autori su dijagnostičkih i terapijskih smjernica za bolesnike s epilepsijom koje su priznate kao službene smjernice Hrvatskog društva za EEG i kliničku neurofiziologiju HLZ-a. Objavljene su u časopisu Neurologia Croatica, koji je službeno glasilo Hrvatskoga neurološkog društva i Hrvatskoga neurokirurškog društva HLZ.

Invazivno EEG monitoriranje i kompleksna operacija mozga bolesnice s farmakorezistentnim oblikom epilepsije

U travnju 2010. godine po prvi puta u Hrvatskoj i široj regiji u KBC-u Zagreb na Rebru izvedeno je invazivno EEG monitoriranje i kompleksna operacija 48-godišnje bolesnice s teškim, farmakorezistentnim oblikom epilepsije, koja se liječila od svoje sedme godine života i kod koje, usprkos cijelom nizu antiepileptika, nikada nije postignuta zadovoljavajuća kontrola epileptičkih napadaja.

Epileptički napadaji ovoj pacijentici su onemogućavali normalno funkcioniranje u svim aspektima života. Imala je prosječno 20-tak napadaja dnevno koji su se pojavljivali u slijedu, jedan za drugim, a klinički se radilo o kompleksnim parcijalnim napadima frontalnog ishodišta karakteriziranim bizarnim grimasiranjem i ponavljanjem određenih fraza i jednostavnih rečenica, koji bi često prelazili u generalizirane toničko kloničke napade s gubitkom svijesti i grčevima cijelog tijela. Da bi se smanjili ili u potpunosti otklonili takvi epileptičke napadaji bilo je potrebno neurokirurški ukloniti dio na mozgu koji ih uzrokuje, a to podrazumijeva točno definiranje tog dijela mozga (tzv. epileptogena zona).

Standardno EEG monitoriranje skalp elektrodama kod pacijentice nije pokazivalo jasno područje mozga iz kojega započinje epileptički napadaj pa je napravljen visokorezolucijski MR mozga (3T) koji je otkrio poremećaj razvoja moždane kore, tzv. kortikalnu displaziju lokaliziranu u desnom frontalnom režnju. Pošto je stanje zahtijevalo opsežnu neurokiruršku resekciju (operacija mozga), multidisciplinarni tim liječnika donio je odluku da se prije samog zahvata izvede invazivno EEG monitoriranje.

Budući da se kod bolesnika kojima se pronađe promjena vidljiva na MR slikama ne može reći koji je dio mozga odgovoran za nastanak epileptičnog napadaja, jedini način otkrivanja i potpunog uklanjanja tog dijela je monitoriranje epileptične aktivnosti invazivnim elektrodama (strip i grid elektrode) i pomno isplanirani operacijski zahvat. O opsegu uklonjene epileptogene zone ovisi u kojoj je mjeri moguće smanjenje epileptičnih napadaja.

U planiraju i provedbi operativnog zahvata kod naše pacijentice, kao i u invazivnom elektroencefalografskom monitoriranju koje je izvedeno u kontinuitetu četiri dana ranije na inicijativu prof. dr. sc. Sanje Hajnšek i prof. dr. sc. Josipa Paladina, uz pomoć prof. dr. sc. Jörga Wellmera, iz Centra za epilepsiju Sveučilišne bolnice u Bochumu, sudjelovao je tim liječnika neurologa (prof. dr. sc. Sanja Hajnšek, doc. dr. sc. Željka Petelin Gadže, prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, dr. Sibila Nanković, dr. Vlatko Šulentić), neurokirurga (prof. dr. sc. Josip Paladino, dr. sc. Goran Mrak, dr. Andrej Desnica), biomedicinskih inženjera (doc. dr. sc. Velimir Išgum, dipl. ing. Magdalena Krbot, dipl. ing. Ana Branka Šefer, dipl. ing. Marija Mavar), neuroradiologa (prof. dr. sc. Marko Radoš, dr. sc. Goran Pavliša) te anesteziolog (mr. sc. dr. Tamara Murselović). Poslijeoperacijski tijek (nakon postavljanja elektroda, tijekom četverodnevnog monitoriranja i resekcije kortikalne displazije) protekao je mirno, bez komplikacija.

Tim koji je izveo prvo invazivno monitoriranje i kompleksnu operaciju bolesnice s farmakorezistentnim oblikom epilepsije u Hrvatskoj i u regiji (s lijeva na desno: G. Mrak, J. Wellmer, V. Šulentić, S. Hajnšek, A. Desnica, Ž. Petelin Gadže, V. Išgum, S. Nanković)

 

Multidisciplinarni pristup liječenju epilepsije u ovom je slučaju rezultirao nestankom epileptičnih napadaja i značajnim kognitivnim poboljšanjem za pacijenticu. Gospođa se nakon operacije osjećala dobro te je nakon 40 godina dobila priliku upoznati normalan život koji nikad prije nije imala.

 

Odjel za neuromuskularne bolesti, neurogenetiku i kognitivnu neurologiju (V. neurologija)

Voditeljica: prof. dr. sc. Ervina Bilić, dr. med., specijalist neurolog
Glavna medicinska sestra: Andrea Klokočki, prvostupnica sestrinstva

Telefon: 01 2388 345

Liječnici specijalisti: prof. dr. sc. Ervina Bilić, dr. med., specijalist neurolog
prim. mr. sc Davorka Vranješ, dr. med., specijalist neurolog
doc. dr. sc. Nataša Klepac, dr. med., specijalist neurolog
doc. dr. sc. Marina Boban, dr. med., specijalist neurolog
Branimir Ivan Šepec, dr. med., specijalist neurolog
Andrea Zemba Čilić, dr. med., specijalist neurolog

 

U ovom Odjela obavlja se dijagnostika i liječenje neuromuskularnih bolesti.
Neuromuskularne bolesti su vrlo čest dijagnostički i terapijski izazov u svakodnevnom radu neurologa i obuhvaćaju veliku skupinu rijetkih, nasljednih, ali i vrlo čestih bolesti poput radikulopatija ili polineuropatija (npr. polineuropatija koja se javlja uz šećernu bolest) koje mogu bolesnike značajno ograničiti u profesionalnom i privatnom životu.
Osim metaboličkih i nasljednih, neuromuskularne bolesti mogu u svojoj podlozi imati i autoimuni poremećaj (npr. miastenija gravis, akutne i kronične polineuropatije, paraneoplastički sindromi, neke miopatije) što zahtijeva imunomodulacijske i imunosupresijske terapijske postupke. Terapijski i dijagnostički pristup oboljelima od neuromuskularnih bolesti utemeljen je na multidisciplinarnom pristupu, kako unutar KBC-a Zagreb, tako i kroz suradnju s drugim centrima u RH i inozemstvu.

Odjel se također bavi poremećajima viših moždanih (kognitivnih-spoznajnih) funkcija (pamćenje, pažnja, govor, složene fine pokrete -praksija, izvršne funkcije itd.) uzrokovanih bolestima živčanog sustava.

Kognitivna neurologija, kao posebna disciplina kliničke neurologije, koristi interdisciplinarni pristup dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji spoznajnih poremećaja.

Odjel je Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za neuromuskularne bolesti i kliničku elektromioneurografiju i Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za kognitivnu neurologiju i neurofiziologiju.

Referentni centar ministarstva zdravstva za neuromuskularne bolesti i kliničku elektromioneurografiju

Voditeljica: prof. dr. sc. Ervina Bilić
E-adresa: predstojnik.nrl@kbc-zagreb.hr

U  Centru za neuromuskulatorne bolesti i kliničku elektromioneurografiju koji se nalazi u okviru Odjela za neuromuskularne bolesti i Poliklinike za neurologiju, liječe se i dijagnostički obrađuju osobe oboljele od različitih bolesti perifernog živčanog sustava. Dobra suradnja Centra s drugim bolnicama omogućava pravovremeno ekspertno mišljenje, dodatnu dijagnostičku obradu i adekvatno zbrinjavanje ovakvih bolesnika iz cijele zemlje. U dijagnostičkom pogledu Centar je opremljen najnovijom tehničkom potporom koju definiraju četiri najnovija elektromioneurografska uređaja i uređaji za dijagnostiku bolnih neuropatskih sindroma te analizu osjeta boli, temperature i vibracije (oprema Kabineta za kvantitativno senzorno testiranje).

Korištenje navedenih tehničkih sredstava, kontinuirana suradnja s određenim laboratorijima Klinike za neurologiju i ostalih klinika/kliničkih zavoda KBC-a Zagreb i bogata međunarodna suradnja omogućuju nam postavljanje diferentne dijagnoze nasljednih i stečenih bolesti perifernog živčanog sustava i odabir optimalnih terapijskih pristupa za svakog našeg bolesnika.

Slika 1. Eektromioneurografski  laboratorij opremljen uređajima za dijagnostiku neuropatija tankih i debelih vlakana

 

Neuromuskularne bolesti čest su dijagnostički i terapijski izazov u svakodnevnom radu neurologa i obuhvaćaju veliku skupinu rijetkih, nasljednih bolesti ali i skupinu vrlo čestih bolesti poput radikulopatija ili polineuropatija (npr. polineuropatija koja se javlja uz šećernu bolest) koje mogu bolesnike značajno ograničiti u profesionalnom i privatnom životu. Njihovo liječenje i pravovremeno dijagnosticiranje predstavlja jedan od osnovnih ciljeva u svakodnevnom radu Centra.

Osim metaboličkih i nasljednih, neuromuskularne bolesti mogu u svojoj podlozi imati i autoimuni poremećaj (npr. miastenija gravis, akutne i kronične polineuropatije, paraneoplastički sindromi, miopatije). U liječenju tih bolesti koristimo imunomodulacijske i imunosupresijske terapijske postupke zbog kojih naši bolesnici često moraju biti na bolničkom liječenju (hospitalizacija).  Ako je boravak u bolnici nužan, bolesnici se zaprimaju na Odjel za neuromuskularne bolesti ili u Dnevnoj bolnici Klinike za neurologiju.

Terapijski i dijagnostički pristup oboljelima od neuromuskularnih bolesti u Centru se temelji na multidisciplinarnom pristupu unutar KBC-a Zagreb i kroz suradnji s drugim centrima u RH i inozemstvu.

 

Aktivni suradnici u Referentnom centru za neuromuskularne bolesti i kliničku elektromioneurografiju su djelatnici naše Klinike za neurologiju ali i djelatnici drugih radnih jedinica Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Oni su:

  • Prof. dr. sc. Ervina Bilić, dr. med., znanstveni savjetnik, tajnik Hrvatskog društva za neuromuskularne bolesti i kliničku elektromioneurografiju Hrvatskog liječničkog zbora, član Izvršnog odbora Hrvatskog vijeća za mozak.
  • Prof. dr. sc. Ksenija Fumić, dipl. ing., znanstveni savjetnik, voditeljica Laboratorija za dijagnostiku nasljednih metaboličkih bolesti, Zavod za laboratorijsku dijagnostiku KBC Zagreb. U Centru provodi svu dostupnu metaboličku obradu nasljednih metaboličkih neuromuskularnih bolesti.
  • Prof. dr. sc. Vesna Kušec, dr. med., znanstveni savjetnik, Zavod za laboratorijsku dijagnostiku, KBC Zagreb. U Centru provodi laboratorijsku obradu endokrinoloških poremećaja u bolesnika s neuromuskularnim bolestima na dugotrajnoj kortikosteroidnoj terapiji.
  • Doc. dr. sc. Zlatko Giljević, dr. med., specijalist internist, endokrinolog i dijabetolog, znanstveni suradnik, Klinika za unutrašnje bolesti KBC Zagreb. U Centru se brine za bolesnike na dugotrajnoj terapiji kortikosteroidima i dodatno za endokrinološke poremećaje u bolesnika s miastenijom gravis.
  • Doc. dr. sc. Ivan Alerić, dr. med., specijalist pulmolog, viši znanstveni suradnik, Klinika za pulmologiju, KBC Zagreb. Pročelnik Dnevne bolnice Klinike za plućne bolesti- KBC Zagreb. U Centru radi kao konzilijarni pulmolog za potrebe bolesnika s neuromuskularnim bolestima i smetnjama disanja.
  • Doc. dr. sc. Borislav Belev, dr. med., internist i onkolog, znanstveni suradnik, Klinika za onkologiju, KBC Zagreb. U Centru radi s ciljem praćenja i dijagnostike paraneoplastičkih sindroma u neuromuskularnim bolestima
  • Prim. mr. sc. Davorka Vranješ, dr. med., specijalist u centru, stručni suradnik Hrvatskog društva distrofičara i Hrvatskog društva oboljelih od miastenije gravis
  • Ivan Branimir Šepec, dr. med., specijalist u centru, student doktorskog studija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
  • Hrvoje Bilić, dr. med. specijalist u centru
  • Andrea Zemba Čilić, dr. med., specijalist u Centru, student doktorskog studija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
  • Rujana Šprljan Alfierev, dr. med, specijalizant u Centru, student doktorskog studija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
  • Marina Puljević, dr. med., specijalizant u Centru, student doktorskog studija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Glavna elektrofiziološka dijagnostička pretraga za postavljanje dijagnoze bolesti perifernog živčanog sustava je klinička elektromioneurografija (EMNG). Ona je manjim dijelom invazivna jer iziskuje ispitivanje aktivnosti motoričkih jedinica insercijom iglene elektrode, no zahvaljujući primjeni najnovijih izuzetno tankih iglenih elektroda pretraga je značajno manje bolna te pruža izvrsne rezultate neophodne za kvalitetnu analizu i postavljenje dijagnoze neuromuskularnih bolesti.

Uz EMNG raspolažemo i najnovijim uređajima za objektivizaciju praga osjeta boli, temperature i vibracije koji predstavljaju dragocjenu pomoć u postavljanju dijagnoze bolnih polineuropatija sa zahvaćanjem tankih vlakana.

EMNG dijagnostika je objektivna i reproducibilna dijagnostička metoda koja pruža neposredan uvid u bioelektričnu aktivnost motoričkih jedinica, brzinu provođenja perifernih živaca i mjerenje električnih potencijala motornih i osjetnih vlakana perifernih živaca. Laboratorij za EMNG opremljen je novim uređajima za objektivizaciju osjeta boli, temperature i vibracije.

                     

Slika 2. Kvantitativno senzorno testiranje praga                Slika 3. Kvantitativno senzorno testiranje praga
osjeta temperature                                                                 osjeta boli

 

Glavni ciljevi Centra su:

  • Suvremena dijagnostika i liječenje oboljelih od neuromuskularnih bolesti.
  • Edukacija zdravstvenih kadrova/studenata, postdiplomanata, specijalista neurologa i promicanje znanja o neuromuskularnim bolestima u društvu.
  • Stručni i znanstveni doprinos poznavanju neuromuskularnih bolesti i razvoju dijagnostičkih mogućnosti.
  • Usklađivanje dijagnostičkih i terapijskih standarda iz područja neuromuskularnih bolesti u svim bolnicama na teritoriju Republike Hrvatske. S tim ciljem su napisane i na stranicama Hrvatskog liječničkog zbora objavljene nacionalne smjernice iz područja neuromuskularnih bolesti.
  • Redovita organizacija stručnih tečajeva trajne medicinske izobrazbe iz područja neuromuskularnih bolesti s izdavanjem pratećih priručnika.
  • Umrežavanje i suradnja s ostalim ustanovama koje se bave problematikom neuromuskularnih bolesti i kliničkom elektromioneurografijom s ciljem standardizacije razine zdravstvene skrbi iz područja neuromuskularnih bolesti na području RH.
  • Trajna suradnja i koordinirana djelatnost s udrugama oboljelih od neuromuskularnih bolesti u RH.

 

Ključna uloga Centra je edukacija koja se temelji na:

  • Kontinuiranoj individualnoj edukacija iz kliničke elektromioneurografije u trajanju od tri mjeseca za neurologe i četiri mjeseca za fizijatre i pedijatre.
  • Trajnoj medicinskoj edukaciji za liječnike koja se provodi u vidu tečajeva koje Centar u suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organizira jednom godišnje. Do sada održani tečajevi:
    • Polineuropatije-dijagnostika i liječenje (2006.),
    • Fokalne neuropatije-dijagnostika i liječenje (2008.),
    • Cervikobrahijalni sindrom-dijagnostika i liječenje (2009.).
    • Lumbosakralni sindrom-dijagnostika i liječenje (2010.).
    • Neuropatija i kronična bol (2011.),
    • Neuromuskularne komplikacije šećerne bolesti (2012.)
    • Novosti u dijagnostici i liječenju polineuropatija (2013).
    • Najčešće neuropatije i miopatije (2014.)
    • Autoimune neuromuskularne bolesti (2015.)
    • Bolesti kralježnice u EMNG laboratoriju-multidisciplinarni pristup (2016.)
    • Neuropatije koje možemo izliječiti (2017.)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slika 4: Za svaki tečaj je izdan odgovarajući priručnik u izdanju Medicinske naklade koji je i dodatno nastavno štivo za kolegij Neurologija

Odjel za neuroimunologiju središnjeg živčanog sustava (VI. neurologija)

Voditeljica: prof. dr. sc. Marija Bošnjak Pašić, dr. med., specijalist neurolog
Glavna medicinska sestra: Višnja Fabekovac, prvostupnica sestrinstva

Telefon: 01 2388 342
Fax: 01 2388 372

Liječnici specijalisti: prof. dr. sc. Marija Bošnjak Pašić, dr. med., specijalist neurolog
dr. sc. Ivana Zadro, dr. med., specijalist neurolog
dr. sc. Barbara Barun, dr. med., specijalist neurolog
dr. sc. Ivan Adamec, dr. med., specijalist neurolog

 

Odjel je specifično usmjeren na obradu pacijenata s poremećajem ravnoteže karaktera ataksije i vrtoglavica te pacijenata s različitim vrstama demijelinizacijskih bolesti središnjeg živčanog sustava (SŽS).
Zahvaljujući dugotrajnom praćenju pacijenata s demijelinizacijskim bolestima, Odjel ima vlastitu bazu podataka oboljelih od multiple skleroze i drugih demijelinizacijskih bolesti SŽS -a. Pacijenti u toj bazi redovito se klinički prate, a njihovi se podaci nadopunjuju novim promjenama u kliničkom, neuroradiološkom ili imunološkom statusu.

Poremećaji autonomnog živčanog sustava javljaju se u gotovo svim neurološkim bolestima, ali ih najčešće susrećemo u neurodegenerativnim, demijelinizacijskim bolestima te polineuropatijama. Njihovo pravovremeno prepoznavanje i liječenje dovodi do značajnog poboljšanja kvalitete života oboljelih te smanjuje potrebu za čestim hospitalizacijama kroničnih bolesnika.

Odjel je Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za demijelinizacijske bolesti središnjeg živčanog sustava i Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za poremećaje autonomnog živčanog sustava

Referentni centar za poremećaje autonomnog živčanog sustava ministarstva zdravstva RH

Voditelj: doc. dr. sc. Mario Habek, dr. med., specijalist neurolog

Kontakt:
Tel.: 01 2420 992 (svaki radni dan od 13.30 do 14.30 sati)
Fax: 01 2420 992
E-adresa: predbiljezbe.asz.nrl@kbc-zagreb.hr

Neurologija autonomnog živčanog sustava (AŽS) kao posebna disciplina kliničke neurologije koristi interdisciplinarni pristup dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji poremećaja AŽS-a. Referentni centar za poremećaje autonomnog živčanog sustava jedini je specijalizirani centar za neurologiju AŽS-a u Republici Hrvatskoj koji za cilj ima okupljanje interdisciplinarnog stručnog kadra koji je usmjeren na sveobuhvatni pristup bolesnicima s oboljenjima AŽS-a.
Poremećaji autonomnog živčanog sustava javljaju se u gotovo svim neurološkim bolestima, ali ih najčešće susrećemo u neurodegenerativnim i demijelinizacijskim bolestima te polineuropatijama.

Djelovanje Referentnog centra usmjereno je na rano i točno postavljanje dijagnoze bolesnika s primarnim i sekundarno uzrokovanim bolestima AŽS-a, kao i rano prepoznavanje bolesnika s raznim oblicima disfunkcije AŽS-a kao što su vazovagalne sinkope, ortostatska intolerancija ili sindrom posturalne ortostatske tahikardije.
Postoje četiri glavne odrednice u radu Referentnog centra za poremećaje AŽS-a. To su dijagnostička obrada, liječenje i rehabilitacija, znanstveno-istraživački rad i nastavni rad vezan uz poremećaje funkcija AŽS-a na najvišoj razini, s ciljem unapređenja zdravlja osoba sa smetnjama AŽS-a.
Tijekom obrade osoba s poremećajima AŽS-a na raspolaganju nam stoji Laboratorij za testiranje AŽS-a gdje se provodi detaljna procjena funkcije AŽS-a.

Djelatnici Centra:
dr. sc. Ivan Adamec, dr. med., specijalist neurolog
Vladimir Miletić, dr. med., specijalist neurolog
Danira Bažadona, dr. med.
Luka Crnošija, dr. med.
Anamari Junaković, prof. rehabilitator

Suradnici Centra:
prof. dr. sc. Ervina Bilić, dr. med.
prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže, dr. med.
dr. sc. Magdalena Krbot Skorić
dr. sc. Mila Lovrić, dr. med.

Slika 1. Laboratorij za testiranje autonomnog živčanog sustava

Pretrage:

  • Testiranje autonomnog živčanog sustava procjenom kardiovaskularnih refleksa
  • Tilt table test
  • Tilt table test uz opterećenje hranom
  • Procjena funkcije autonomnog živčanog sustava tijekom vježbanja (ergometrijom)
  • 24 satno mjerenje krvnog tlaka i pulsa
  • Testiranje znojenja pomoću testa kvantitativnog refleksa sudomotornog aksona (QSART)

Znanstveno-istraživačkim radom usredotočeni smo na procjenu oštećenja AŽS-a u različitim neurološkim bolestima (multipla skleroza, demencije, ekstrapiramidne bolesti, neuromuskularne bolesti) i brojna istraživanja patofiziologije primarnih funkcionalnih poremećaja AŽS-a, primarno refleksnih sinkopa i sindroma posturalne ortostatske tahikardije. Uz navedenu znanstvenu djelatnost provodimo i edukaciju studenata medicine, liječnika obiteljske medicine, neurologa te liječnika drugih specijalnosti, kao i samih bolesnika.

U Referentnom centru za poremećaje autonomnog živčanog sustava trenutno se provodi nekoliko znanstvenih projekata:

  • Projekt koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ): Brainstem Evoked Potentials Score and Composite Autonomic Scoring Scale as a Predictors of Disease Progression in Clinically Isolated Syndrome 2014-2017
  • Projekti financirani kroz sveučilišnu potporu Sveučilišta u Zagrebu:
    o Strukturirana procjena oštećenja autonomnog živčanog sustava u različitim oblicima multiple skleroze 2015 i 2016
    o Utjecaj autonomne disfunkcije na komorbiditete povezane s multiplom sklerozom 2017

 

Djelatnici Referetnog centra objavili su više znanstvenih radova iz područja poremećaja AŽS-a:

1. Pavelić A, Krbot Skorić M, Crnošija L, Habek M. Postprandial hypotension in neurological disorders: systematic review and meta-analysis. Clin Auton Res. 2017;27:263-271.
2. Crnošija L, Krbot Skorić M, Lovrić M, Junaković A, Miletić V, Alfirev RŠ, Pavelić A, Adamec I, Habek M. Differences in neurohumoral and hemodynamic response to prolonged head-up tilt between patients with high and normal standing norepinephrine forms of postural orthostatic tachycardia syndrome. Auton Neurosci. 2017;205:110-114.
3. Habek M, Krbot Skorić M, Crnošija L, Gabelić T, Barun B, Adamec I. Postural Orthostatic Tachycardia Predicts Early Conversion to Multiple Sclerosis after Clinically Isolated Syndrome. Eur Neurol. 2017;77:253-257.
4. Habek M, Crnošija L, Lovrić M, Junaković A, Krbot Skorić M, Adamec I. Sympathetic cardiovascular and sudomotor functions are frequently affected in early multiple sclerosis. Clin Auton Res. 2016;26:385-393.
5. Adamec I, Bilić E, Lovrić M, Habek M. Postural orthostatic tachycardia syndrome (POTS) as presenting symptom of CIDP. Neurol Sci. 2016;37:1163-6.
6. Crnošija L, Krbot Skorić M, Adamec I, Lovrić M, Junaković A, Mišmaš A, Miletić V, Šprljan Alfirev R, Pavelić A, Habek M. Hemodynamic profile and heart rate variability in hyperadrenergic versus non-hyperadrenergic postural orthostatic tachycardia syndrome. Clin Neurophysiol. 2016;127:1639-44.
7. Crnosija L, Adamec I, Lovric M, Junakovic A, Krbot Skoric M, Lusic I, et al. Autonomic dysfunction in clinically isolated syndrome suggestive of multiple sclerosis. Clin Neurophysiol 2016;127:864-9.

Dnevna bolnica i TIA centar

Pročelnik: prof. dr. sc. Branko Malojčić, dr. med., specijalist neurolog
Glavna medicinska sestra: Ines Matković, prvostupnica sestrinstva

Liječnici specijalisti: prof. dr. sc. Branko Malojčić, dr. med., specijalist neurolog
doc. dr. sc. Mario Habek, dr. med., specijalist neurolog
dr. sc. Tereza Gabelić, dr. med., specijalist neurolog
Lea Unušić dr. med., specijalist neurolog
Snježana Juren Meaški, dr. med., specijalist neurolog

 

Dnevna bolnica i TIA centar Klinike (DBTC) za neurologiju smješteni su na 4. katu polikliničke zgrade KBC-a (zelena zgrada). Kapacitet ove radne jedinice je 24 kreveta smještenih u tri suvremeno uređene bolesničke sobe. U svojem sastavu ima i laboratorij za neurološki ultrazvuk (neurosonologiju) te laboratorij za vegetativno testiranje, kao i prateće prostorije.

Pretrage u Dnevnoj bolnici i TIA centru naši pacijenti obavljaju temeljem samo jedne inicijalne uputnice izdane od liječnika obiteljske medicine, kao i sve ostale dijagnostičke pretrage dostupne u KBC-u Zagreb (laboratorijska dijagnostika, neuroradiološka dijagnostika uključujući magnetsku rezonanciju, CT, digitalnu subtrakcijsku angiografiju, neurofiziološke pretrage i konzilijarne pretrage).

Organizacija rada omogućava interdisciplinarni pristup pacijentu s ciljem brzog postavljanja dijagnoze i provođenja terapije bez zadržavanja pacijenta u bolnici tijekom noći. Na taj se način postiže puno veći stupanj kvalitete života pacijenta tijekom bolovanja, a istovremeno se i značajno povećava iskoristivost kapaciteta, odnosno skraćuje se čekanje na hospitalizaciju ili dijagnostičke pretrage.

Većina bolesnika obradi se unutar 2-4 radna dana, a u slučaju potrebe, boravak u DBTC-u se može produžiti do mjesec dana. Idealna situacija je kada su pacijenti koji se zaprimaju pokretni i samostalno dolaze u DBTC. Ako postoji potreba, prijevoz iz DBTC-a moguće je organizirati hitnom pomoći ili drugim prijevoznicima.

DBTC omogućava vrhunske medicinske usluge pacijentima s:

  • tranzitornim ishemijskim atakama (TIA)
  • blagim moždanim udarima
  • visokim stupnjem rizika za moždani udar
  • vrtoglavicama
  • Parkinsonovom i drugim ekstrapiramidnim bolestima (blefarospazam, distonija, hemifacijalni spazam)
  • epilepsijom i drugim paroksizmalnim neurološkim poremećajima
  • multiplom sklerozom
  • demencijom
  • glavoboljama
  • aterosklerotskim promjenama arterija
  • arteriovenskim malformacijama i aneurizmama mozgovnih arterija,
  • križoboljama
  • neuromišićnim bolestima

Radno vrijeme:
svakim radnim danom od 7 do 15 sati
Za dodatne informacije:
Tel./fax : 01 2376 414

Pročelnik: prim. dr. sc. Borislav Radić, dr. med., specijalist neurolog
Glavna medicinska sestra: Maja Sarjanović, prvostupnica sestrinstva

Liječnici specijalisti: prim. dr. sc. Borislav Radić, dr. med., specijalist neurolog
prim. dr. sc. Jagoda Stipić, dr. med., specijalist neurolog
prim. dr. Višnja Djaković, dr. med., specijalist neurolog
liječnici specijalisti svih zavoda i odjela Klinike za neurologiju

U sklopu poliklinike djeluju:
o Opće neurološke ambulante
o Subspecijalističke ambulante, laboratoriji i kabineti:

  • Ambulanta za cerebrovaskularne bolesti
  • Ambulanta za epilepsiju i paroksizmalne poremećaje svijesti
  • Ambulanta za demijelinizacijske bolesti i neuroimunologiju
  • Ambulanta za ekstrapiramidne bolesti
  • Ambulanta za neuromuskularne bolesti
  • Ambulanta za glavobolje, neuropatsku bol i spinalne bolesti
  • Ambulanta za kognitivne poremećaje
  • Ambulanta za vrtoglavicu i poremećaj ravnoteže
  • Ambulanta za osjetne i vegetativne poremećaje
  • Laboratorij za elektroencefalografiju
  • Laboratorij za evocirane potencijale
  • Laboratorij za kognitivnu i eksperimentalnu neurofiziologiju
  • Laboratorij za ekstrapiramidne bolesti i kliničku neurofarmakologiju
  • Neurosonološki laboratorij
  • Laboratorij za preoperativnu obradu i invazivno EEG monitoriranje
  • Laboratorij za kontinuirano video-EEG monitoriranje
  • Laboratorij za kliničku neurofiziologiju
  • Laboratorij za polisomnografiju
  • Laboratorij za kognitivnu i eksperimentalnu neurofiziologiju
  • Laboratorij za testiranje autonomnog živčanog sustava
  • Kabinet za neurokognitivne funkcije i kognitivnu genomiku
  • Kabinet za bolesti motornih neurona i EMNG 1
  • Kabinet za nasljedne neuromuskularne bolesti i EMNG 2
  • Kabinet za perifernu neuropatsku bol i kvantitativno senzorno testiranje i EMNG 3

Radno vrijeme u poliklinici: svakim radnim danom od 7 do 15 sati.
Narudžbe pacijenata na šalteru svakim radnim danom od 12 do 14 sati.
Za dodatne informacije:
Telefon: 01 2376 407

 

Sve potrebne informacije o lokaciji navedenih ambulanti i terminu potrebnih pregleda/pretraga pacijenti će dobiti prilikom naručivanja (pismeno na izdanoj narudžbenici, a ako postoji potreba i usmeno na upisnim šalterima i putem telefona za informacije). Kako i gdje se naručiti pogledajte u rubrici “Naručivanje pacijenata”.

Naručiti se može:
osobno (uz predočenje uputnice i povijesti bolesti)
e-poštom (uz skeniranu uputnicu i povijest bolesti)
telefaksom (faksirati uputnicu, povijest bolesti i kontakt podatke)
e-naručivanje od liječnika obiteljske medicine

Telefonom se mogu dobiti samo informacije.

Lokacije:

  • Neurološka ambulanta (poliklinika) – zelena zgrada, 4. kat
  • Centar za epilepsiju i paroksizmalne bolesti – zelena zgrada, 4. kat
  • EEG kabinet – zelena zgrada, 4. kat
  • EMNG kabinet – zelena zgrada, 4. kat
  • Laboratorij za evocirane potencijale – glavna zgrada, 1. kat
  • Doppler carotida – glavna zgrada, lijevi hodnik, prizemlje
  • Laboratorij za vegetativno testiranje – zelena zgrada, 4. kat, soba 14
  • Laboratorij za kognitivnu neurologiju – zelena zgrada, 4.kat
  • Dnevna bolnica – zelena zgrada, 4. kat

Na dan testiranja potrebno je doći s uputnicom na kojoj piše: Neurološka dijagnostika, testiranje autonomnog živčanog sustava i/ ili tilt up test, konz. zdr. zaštita (šifra A3).

Informacije na telefon:

01 2376 407 (radnim danom od 12 do 14 sati)
Neurološka ambulanta

01 2376 405
Centar za epilepsiju i paroksizmalne bolesti

01 2376 405
EEG kabinet

01 2376 408 (radnim danom od 8 do 9 sati)
EMNG kabinet

01 2388 352
Laboratorij za evocirane potencijale

01 2388 326
Doppler carotida

01 2376 381 – ponedjeljkom, utorkom i petkom
Laboratorij za vegetativno testiranje

01 2376 378
Laboratorij za kognitivnu neurologiju

01 2388 784 (radnim danom od 12 do 13 sati)
Kabinet za neurokognitivne funkcije i kognitivnu genomiku

01 2376 414 (radnim danom od 14 do 15 sati)
Dnevna bolnica

E-adresa:

predbiljezbe.poliklinika.nrl@kbc-zagreb.hr
Neurološka ambulanta

predbiljezbe.epilepsija.nrl@kbc-zagreb.hr
Centar za epilepsiju i paroksizmalne bolesti

predbiljezbe.eeg.nrl@kbc-zagreb.hr
EEG kabinet

predbiljezbe.emg.nrl@kbc-zagreb.hr
EMNG kabinet

predbiljezbe.evp.nrl@kbc-zagreb.hr
Laboratorij za evocirane potencijale

predbiljezbe.uzv.nrl@kbc-zagreb.hr
Doppler carotida

predbiljezbe.azs.nrl@kbc-zagreb.hr
Laboratorij za vegetativno testiranje

predbiljezbe.kognitivna.neurologija.nrl@kbc-zagreb.hr
Laboratorij za kognitivnu neurologiju

predbiljezbe.lkf.nrl@kbc-zagreb.hr
Kabinet za neurokognitivne funkcije i kognitivnu genomiku

Fax:

01 2420 992
Neurološka ambulanta
Centar za epilepsiju i paroksizmalne bolesti
EEG kabinet
EMNG kabinet
Laboratorij za evocirane potencijale
Laboratorij za kognitivnu neurologiju
Kabinet za neurokognitivne funkcije i kognitivnu genomiku

01 2376 570
Laboratorij za vegetativno testiranje

01 2376 414
Dnevna bolnica