KBC Zagreb/Kišpatićeva 12, 10 000 Zagreb
Telefon (centrala): 01 2388 888

Predstojnica: doc. dr. sc. Marijana Braš, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist psihoterapije
v.d. Glavne medicinske sestre: Zdenka Aurer, magistra sestrinstva

Ured predstojnice
E-adresa: predstojnik.cmz@kbc-zagreb.hr
psihmed@kbc-zagreb.hr

Klinika za psihološku medicinu predstavlja vodeću znanstvenu i edukacijsku psihoterapijsku ustanovu, ali i vodeću ustanovu u području dječje i adolescentne psihijatrije i psihoterapije kod nas. Kao nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinika razvija edukacijske programe u okviru dodiplomske i poslijediplomske nastave te programe trajne edukacije za liječnike i ostale djelatnike u području mentalnog zdravlja, posebno medicinske sestre i tehničare. Također je edukacijska baza u dijelu specijalizacije iz psihijatrije koji se odnosi na psihoterapiju za sve specijalizante psihijatrije u Hrvatskoj.

U sklopu ambulantnog, dnevnobolničkog i stacionarnog liječenja koriste se sljedeće psihoterapijske tehnike: psihoanalitička terapija, grupna analiza, grupna psihoterapija, partnerska i obiteljska terapija, psihoanalitička psihodrama, autogeni trening, kratka dinamska psihoterapija, liaison psihoterapija i neke druge neanalitičke terapije.

Zavod za psihosomatsku medicinu i suradnu psihijatriju

Pročelnica: doc. dr. sc. Mirna Peršić-Brida, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist psihoterapije

Telefon: 01 2376 392
E-adresa: sescmz@kbc-zagreb.hr

Liječnici specijalisti: doc. dr. sc. Mirna Peršić-Brida, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist psihoterapije
Andrea Ražić Pavičić, dr. med., specijalist psihijatar
dr. sc. Marija Šarić, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist psihoterapije
dr. Sanja Štrbe, dr. med., specijalist psihijatar

Više o Zavodu…..

Stacionar Zavoda za psihosomatsku medicinu i suradnu psihijatriju ima dugu tradiciju kao klinički psihoterapijski odjel, a klinička psihoterapija neke osobitosti po kojima joj pripada posebno mjesto među psihoterapijskim tehnikama. Višegodišnje iskustvo u ambulantnoj psihoterapiji nameću upotrebu kliničke sredine kao nezamjenjive i neophodne u mnogim slučajevima. Klinički psihoterapijski odjeli u svijetu i kod nas nastajali su kao rezultat prodora psihoterapije u dotadašnju psihijatrijsku praksu, ali i proširenja indikacijskih područja za psihoterapiju.

Kliničku psihoterapiju možemo promatrati kao zasebnu psihoterapijsku tehniku ili kao nadopunu ambulantne psihoterapije. Njom se bave analitički orijentirani psihoterapeuti koji prilagođuju psihoterapijske tehnike potrebama svojih pacijenata i posebnostima kliničke sredine. Bitna značajka ove vrste terapije je izdvajanje pacijenta iz patogene sredine. Radi o privremenom izdvajanju koje je nužno za ostvarivanje jednog od ciljeva ove metode liječenja, a to je povratak u tu istu sredinu s promijenjenim stavovima.

Indikacije za liječenje u ovom odjelu su: dijagnostički nejasna stanja – u takvim stanjima bolnička sredina pruža mogućnost promatranja u svakodnevnim situacijama (opservaciju) što je terapeutu od neprocjenjive pomoći; kada ambulantni psihoterapijski tretman ne daje pozitivne rezultate ili postoje neki razlozi koji ga ometaju; intrapsihički razlozi – kod pacijenata s tzv. pregenitalnim fiksacijama ili pacijenata s poremećajem ličnosti (granični) povremene psihičke dekompenzacije mogu biti toliko snažne da je hospitalizacija neophodna u svrhu zaštite bolesnikovih ego funkcija od prijeteće anksioznosti; interpersonalni razlozi – izrazito poremećeni odnosi s okolinom onemogućuju ambulantno liječenje jer ponekad okolina više nije u stanju izdržati pacijentove bolesne mehanizme ili je ona ta koja na njega djeluje u tolikoj mjeri frustrirajuće da je nemoguće uspostaviti mirno i uspješno ozračje za liječenje – u takvim je situacijama indicirano izdvojiti pacijenta iz njegove životne sredine.

Možemo reći da je klinička psihoterapija indicirana uvijek kada rastuća tjeskoba postane prijeteća te onemogućuje odvijanje ambulantnog psihoterapijskog procesa. Udaljavanje pacijenta iz njegove životne sredine ima funkciju zaštite samog pacijenta, ali i njegove okoline, te omogućuje odvijanje terapijskog procesa u mirnijim uvjetima. Povratak u vlastitu sredinu pretpostavlja stjecanje uvida u poremećene odnose, proradu i promjenu nekih vlastitih stavova.

Jedna od čestih indikacija za kliničku psihoterapiju je objektivne/tehničke prirode (nevezano s pacijentom u užem smislu) – pružanje mogućnosti liječenja psihoterapijskim tehnikama i onima kojima takvo liječenje nije dostupno u sredini u kojoj žive.

Važno je napomenuti da je klinička psihoterapija područje u kojem se isprepliću, dopunjuju i kombiniraju dvije terapijske razine, psihoterapijska i socioterapijska. Ovo opet zahtijeva usku suradnju psihoterapeuta sa stručnjacima drugih profila (psiholozi, socijalni radnici, radni terapeuti, educirane medicinske sestre), a ta suradnja obogaćuje psihoterapijski proces, dajući mu novu dimenziju, koja nije niti samo psihoterapijska niti samo socioterapijska već kvalitativno nova.

Ono što posebice valja istaknuti je to da upravo na stacionarnom odjelu do punog izražaja dolazi timski rad, što bi u Klinici za psihološku medicinu u cjelini trebalo biti neupitno jer su naši djelatnici svih suradnih struka (psiholozi, socijalni radnici, radni terapeuti, medicinske sestre) visoko educirani za posao koji obavljaju. Timski rad je bio, jest i treba biti jedna od osnovnih sastavnica djelovanja Klinike za psihološku medicinu (u ambulantama, dnevnim bolnicama, a naročito u psihoterapiji djece u koju su uključeni i socijalni pedagozi).

Godine 2009. Zavod je postao Referentni centar Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske za psihosomatsku medicinu i suradnu psihijatriju, te nastavna baza za studente i specijalizante. Najviše vremena tijekom psihoterapijskog staža specijalizanti provode upravo u ovom zavodu (područje kliničke psihoterapije, psihosomatske medicine i suradne

Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju

Pročelnik: doc. dr. sc. Ivan Begovac, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist dječje i adolescentne psihijatrije
Glavna medicinska sestra: Irena Bambulović, diplomirana medicinska sestra

Telefon: 01 2376 504; 01 2376 391
E-adresa: djecja.psihijatrija.psihoterapija@kbc-zagreb.hr

Liječnici specijalisti: doc. dr. sc. Ivan Begovac, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist dječje i adolescentne psihijatrije
Anđelina Bokić Sabolić, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist dječje i adolescentne psihijatrije
prim. mr. sc. Damir De Zan, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist dječje i adolescentne psihijatrije
Dubravka Galez Mihaldinec, dr. med., specijalist psihijatar
doc. dr. sc. Zorana Kušević, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist dječje i adolescentne psihijatrije
prim. dr. sc. Gordan Majić, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist dječje i adolescentne psihijatrije
mr. sc. Silvana Pleština, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist dječje i adolescentne psihijatrije
Aran Tomac, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist dječje i adolescentne psihijatrije

Više o Zavodu…..

Zavod zaprima pacijente od predškolske, preko školske do adolescentne dobi, dakle u pravilu od 0 do 18 godina. Najčešće indikacije za dijagnostiku i terapiju u ovom zavodu su: autistični spektar poremećaja, emocionalni poremećaji (različiti strahovi od odvajanja, strahovi /fobija od škole), anksiozni poremećaji (različiti strahovi npr. fobije, opsesivno – kompulzivni poremećaji, panični poremećaj, različiti tjelesni simptomi radi psihičkih razloga /konverzivni poremećaji), psihosomatski poremećaji (poremećaji hranjenja: anoreksija i bulimija), depresivni poremećaji, hiperkinetski poremećaj, poremećaji povezani sa stresom i drugi poremećaji.

  • Ambulanta za psihoterapiju djece predškolske i školske dobi radi s djecom životne dobi od 0 do 7 godina, uključuje različite dijagnoze i terapijske metode, kao npr. dijagnostiku autističnog spektra poremećaja te dijagnostiku i terapiju regulacijskih poremećaja (poremećaji jedenja, spavanja, eksesivno plakanje male djece).
  • Ambulanta za obiteljsku, bračnu terapiju i psihodramu uključuje visoko diferentne metode liječenja pojedinaca, kao i cijelih obitelji
  • Ambulanta za psihoterapiju, psihosomatiku, liaison psihijatriju djece i mladeži obuhvaća važan psihoterapijski rad u polju emocionalnih i psihosomatskih poremećaja u širem smislu te riječi (povezanost psihološkog i tjelesnog), kao i službu za konzultativnu i liaison psihijatriju (povezanost naših stručnjaka s drugim Klinikama i s djecom/adolescentima koji imaju određenu tjelesnu bolest ili tjelesne probleme).
  • Ambulanta za poremećaje jedenja djece i mladeži obuhvaća važno područje dijagnostike i liječenja poremećaja jedenja, koja i inače počinju u djetinjstvu.
  • Ambulanta za psihoanalitičku psihoterapiju mladeži je posebno fokusirana na analitičko (psihodinamsko) liječenje adolescenta, u smislu emocionalnog i nagonskog razumijevanja adolescenta s njegovim problemom, kao i cijelom obitelji. Indikacija za liječenje u bilo kojoj specijalističkoj ambulanti ostvaruje se preko prvog pregleda specijaliste.
  • Dnevna bolnica za mladež je prema svojemu konceptu također psihoterapijski orijentirana i zaprima adolescente u dobi od 12 do 18 godina. Ovdje multispecijalistički timovi provode multimodalni pristup i multimodalnu terapiju (kombinacija različitih terapija). Prema svojem konceptu dnevna bolnica se približava intenzivnom ambulantnom liječenju, a indikacije za prijem u dnevnu bolnicu su slične kao i one (već navedene) za Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju. U Dnevnoj bolnici za mladež provode se individualne psihoanalitičke psihoterapije, grupne psihoterapije, grupni tretmani koje vode rehabilitator i socijalni pedagog, terapijska tehnika psihodrame, edukativne i kreativne te druge vrste terapija. Obiteljske terapije provode se s obiteljima gdje postoji indikacija i potreba za tim vidom terapije, a ponekad se provode i medikamentozni tretman sa psihofarmacima (ako za to postoji indikacija). Održavaju se i sastanci terapijske zajednice svih pacijenata i članova tima Dnevne bolnice za mladež, dok se informacijski razgovori s roditeljima vode se prema potrebama.
  • Stacionarni dio Zavoda je koncipiran psihoterapijski, što obuhvaća jedan od rijetkih pristupa – pokušavaj rješavanja problema kod adolescenata psihološkim metodama, odnosno razgovorom, ali uz povremeno nužnu dodatnu medikamentoznu terapiju i druge metode. Ovaj dio Zavoda započeo je s radom 1. kolovoza 2014. godine. Do sada su najčešće indikacije na ovom odjelu bili poremećaji jedenja, emocionalni i depresivni poremećaji, sklonost samoozljeđivanju i drugi poremećaji kod adolescenata. S obzirom na to da se radi o stacionarnom odjelu „otvorenog tipa“ do sada se nisu mogli zbrinjavati adolescenti u akutnim stanjima, akutno suicidalni, kao ni akutno psihotični. Indikacije za prijem na stacionarno liječenje su određene u skladu s mišljenjem cijelog tima, stručnim smjernicama, kao i arhitektonskim mogućnostima. Preliminarni rezultati pokazuju poboljšanje u oko 70% slučajeva nakon otvaranja ovog odjela.
Dnevna bolnica

Pročelnik: prim. dr. sc. Vedran Bilić, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist psihoterapije
Glavna medicinska sestra: Ljubica Dragija, prvostupnica sestrinstva

Telefon: 01 2376 387

Liječnici specijalisti: prim. dr. sc. Vedran Bilić, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist psihoterapije
Mladenko Šumić, dr. med., specijalist neuropsihijatar
Irena Ladika, dr. med., specijalist psihijatar
Mario Stipčević, dr. med., specijalist psihijatar
Herman Vukušić, dr. med., specijalist psihijatar

Više o dnevnoj bolnici…..

Dnevna bolnica je integralni dio terapijske zajednice Klinike za psihološku medicinu. Program rada dnevne bolnice prilagođen je bolesnicima koji trebaju strukturiranu primjenu različitih psihoterapijskih i psihosocijalnih metoda različitog intenziteta u ograničenom vremenu. Rad je organiziran po principima terapijske zajednice s elementima terapije miljeom. Kapacitet je četrdeset pacijenata (stolaca) u jednom turnusu. Trajanje jednog turnusa je mjesec dana.

Prikladnost pojedinog pacijenta za uključivanje u program liječenja dnevne bolnice procjenjuje se na indikacijskim intervjuima koji se održavaju svakodnevno, prema prethodnoj predbilježbi, a pacijenti dolaze po preporuci psihijatara kod kojih se inače liječe ili obiteljskih liječnika. Tijekom indikacijskog intervjua procjenjuje se i mogućnost samostalnog (ili u pratnji) svakodnevnog dolaženja na liječenje, odnosno mogućnost funkcioniranja bez stalnog nadzora medicinskog osoblja.

U dnevnoj bolnici moguće je liječiti pacijente koji zbog svojih psihičkih poremećaja imaju probleme sa samima sobom i s okolinom, ali koji nisu izrazito destruktivni po sebe i okolinu. Tu spadaju oboljeli od neurotskih i graničnih poremećaja, psiho-traumatizirani, oboljeli od raznih somatskih bolesti zbog čega imaju negativne psihološke posljedice, psihotični pacijenti u remisiji.

Pacijenti za vrijeme liječenja ostaju u svakodnevnom kontaktu sa svojim obiteljima. Nije moguće liječiti one koji su vrlo regresivni, teže psihoorganski promijenjeni, floridno psihotični, izrazitije suicidalni i homicidalni.

Psihoterapijske metode koje se ovdje primjenjuju: individualna i grupna psihoterapija, terapija filmom i socioterapija. Grupna psihoterapija se odvija u settingu male, srednje i velike grupe. Također se ordiniraju i psihofarmaci. Važni ciljevi liječenja na Odjelu za parcijalnu hospitalizaciju su resocijalizacija i rehabilitacija pacijenata. Nastoje im se poboljšati komunikacijske mogućnosti i kapaciteti, osigurati njihova auto opservacija i samokontrola, a tijekom liječenja mogu ovladati i tehnikom relaksacije. Općenito, naglasak je na suportivnim metodama liječenja s ciljem smanjivanja tjeskobe i regresije kod pacijenata, međutim, koriste se i ekspresivne psihoterapijske intervencije.

Dnevna bolnica za psihoterapiju pokrenula je i dalje pokreće programe za liječenje ciljanih psihosomatskih stanja (psihoonkologija, pretilost…).

Pročelnik: dr. sc. Saša Jevtović, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist psihoterapije
Glavna medicinska sestra: Zdenka Aurer, magistra sestrinstva

Telefon: 01 2376 449; 2376 390 (od 13 do 16 sati)
E-adresa: psihmed@kbc-zagreb.hr

Liječnici specijalisti: dr. sc. Saša Jevtović, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist psihoterapije
prim. mr. spec. Branka Begovac, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist psihoterapije
Marina Bolanča Erak, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist psihoterapije
prof. dr. sc. Rudolf Gregurek, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist psihoterapije
Vesna Grgić, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist psihoterapije
Zrinka Verzotti, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist psihoterapije

Psiholozi: Trpimir Jakovina, dipl. psiholog
Aleksandra Kargačin, dipl. psiholog
Ana Strahinja Ratković, dipl. psiholog
mr. spec. Ida Šamanović, prof. psiholog

Defektolozi: mr. spec. Vesna Broz, prof. defektolog
mr. spec. Ivana Maček, prof. reh.

Naručiti se može:
osobno (uz predočenje uputnice i povijesti bolesti)
e-poštom (uz skeniranu uputnicu i povijest bolesti)
telefaksom (faksirati uputnicu, povijest bolesti i kontakt podatke)
e-naručivanje od liječnika obiteljske medicine

Telefonom se mogu dobiti samo informacije.

Fax:

01 4811 703

Informacije na telefon:

+385 1 2376 390  (radnim danom od 13 do 16 sati)