Odjel za epilepsiju i paroksizmalne poremećaje svijesti (NRL 4)

Voditeljica: prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže, dr. med., specijalist neurolog, subspecijalist epileptologije
Glavna medicinska sestra: Nikolina Hederić, magistra sestrinstva

Liječnici specijalisti:

prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže, dr. med., specijalist neurolog, subspecijalist epileptologije
prim. Sibila Nanković, dr. med., specijalist neurolog, subspecijalist epileptologije
prim. mr. sc. Vlatko Šulentić, dr. med., specijalist neurolog, subspecijalist epileptologije
dr. sc. Andreja Bujan Kovač, dr. med., specijalist neurolog, subspecijalist epileptologije
Petra Nimac Kozina, dr. med., specijalist neurolog, subspecijalist epileptologije
Biljana Đapić Ivančić, dr. med, specijalist neurolog, subspecijalist epileptologije

Odjel za epilepsiju i paroksizmalne poremećaje svijesti ima 15 kreveta, od kojih se tri nalaze u sobama za kontinuirano višednevno video-EEG poligrafsko monitoriranje. U sklopu Odjela postoji Laboratorij za kliničku neurofiziologiju, Laboratorij za kontinuirano poligrafsko video-EEG monitoriranje, Laboratorij za polisomnografiju te Laboratorij za predoperativnu obradu i invazivno EEG monitoriranje u sklopu Jedinice za minimalno invazivno neurokirurško liječenje neuroloških bolesti (za aplikaciju semi-invazivnih sfenoidalnih elektroda i monitoriranje epileptičnih aktivnosti subduralnim „strip i grid“ te dubokim mozgovnim elektrodama kod bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom).

Na Odjelu za epilepsiju provodi se najsuvremeniji farmakološki pristup u liječenju bolesnika s epilepsijom, odnosno epileptičnim sindromima, uz prethodnu neurofiziološku dijagnostičku obradu, a posebna pažnja posvećuje se trudnicama, ženama generativne dobi i osobama starije životne dobi, te pacijentima s farmakorezistentnom epilepsijom koji su kandidati za sofisticiranu subspecijalističku predoperativnu dijagnostičku obradu. Nakon predoperativne dijagnostičke obrade u suradnji s multidisciplinarnim timom specijalista postavlja se indikacija za minimalno invazivno neurokirurško liječenje (implantacija vagusnog stimulatora) ili resektivno neurokirurško liječenje. Liječnici Odjela za epilepsiju kontinuirano pate aktualne svjetske trendove osiguravajući pacijentima iz Hrvatske i susjednih država vrhunsku razinu liječenja. Odjel je ujedno i Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za epilepsiju te pridruženi centar Europskoj mreži referentnih centara (Affiliated to ERN EpiCARE).

Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za epilepsiju

Voditeljica: prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže, dr. med., specijalist neurolog, subspecijalist epileptologije
E-adresa: predbiljezbe.epilepsija.nrl@kbc-zagreb.hr

prof. dr. sc. Franjo Hajnšek (1924. – 1989.)Centar za epilepsiju Klinike za neurologiju dugogodišnje je središte za dijagnostiku i liječenje epilepsija, a od 2019. godine je pridruženi centar Europskoj mreži referentnih centara (Affiliated to ERN EpiCARE).

U kliničkom radu Centra prakticira se multidisciplinarni pristup svakom pacijentu – aktivan je indikacijski tim KBC-a Zagreb koji uključuje, uz neurologe-epileptologe, neuroradiologe, specijaliste nuklearne medicine, neurokirurge, neuropedijatre, neonatologe, anesteziologe, ginekologe, psihologe, psihijatre, kardiologe, socijalne radnike, biomedicinske inženjere, medicinske biokemičare, kliničke farmakologe, genetičare, neuropatologe, specijaliste fizikalne medicine, liječnike obiteljske medicine, logopede te ostale specijaliste i stručnjake, ovisno o kazuistici. Osnovao ga je prof. dr. sc. Franjo Hajnšek davne 1958. godine, a od samog osnutka predstavljao je i Referentni centar za epilepsiju na području bivše države. Zaslugom prof. dr. sc. Nikole Gubareva i prof. dr. sc. Sanje Hajnšek, 1999. godine postaje Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za epilepsiju, kojeg je do odlaska u mirovinu 2016. godine vodila prof. dr. sc. Sanja Hajnšek.

U Centru za epilepsiju godinama se kontinuirano prate aktualni svjetski trendovi u ovom području medicine te se zahvaljujući takvoj praksi bolesnicima iz Hrvatske i susjednih država osigurava vrhunska razina liječenja. Posebna pažnja u radu posvećuje se trudnicama, ženama generativne dobi, osobama starije životne dobi te pacijentima s farmakorezistentnom epilepsijom koji su kandidati za sofisticiranu predoperativnu dijagnostičku obradu.

prostorija za video-EEG monitoriranje s prijenosnim digitalnim EEG uređajem

Zahvaljujući angažmanu prof. dr. sc. Sanje Hajnšek, liječnici Centra za epilepsiju od 2009. godine do danas postigli su zapažene rezultate u stručnom i znanstvenom pogledu te ostvarili značajan pomak na planu neurokirurgije farmakorezistentnih epilepsija. Suradnjom s Klinikom za neurokirurgiju, Kliničkom zavodom za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju te Kliničkim zavodom za nuklearnu medicinu KBC-a Zagreb, našim pacijentima osigurane su sve dijagnostičke procedure (neinvazivne i invazivne) te terapijske metode, kako medikamentozne, tako i neurokirurške, kao i u drugim velikim svjetskim epileptološkim centrima.


Navedeno ne bi bilo moguće bez kontinuirane podrške i pomoći Uprave i Ravnatelja KBC-a Zagreb koji se trude da Referentni centar za epilepsiju bude opremljen najsuvremenijom medicinsko - tehničkom opremom u skladu sa svjetskim standardima. Pri tome mislimo na opremu za neinvazivnu neurofiziološku dijagnostičku obradu (kontinuirano video - EEG poligrafsko monitoriranje, polisomnografija), koja uključuje i prijenosni digitalni EEG uređaj kao neizostavan dio u diferencijalno dijagnostičkoj obradi bolesnika s poremećajima svijesti u jedinicama intenzivnog liječenja i opremu za semi-invazivna i invazivna monitoriranja koja se rade u sklopu predoperativne obrade bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom). Rezultat svega navedenog je veliki broj odrađenih dijagnostičko - terapijskih postupaka (oko 6700 - 6800 godišnje).

Liječnici Centra za epilepsiju u suradnji s navedenim multidisciplinarnim timom izveli su prvi Wada test u Hrvatskoj (studeni 2009.) te prvu operaciju mozga bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom (travanj 2010.), nakon provedenog invazivnog video-EEG monitoriranja i postupka kortikalne stimulacije (Kirurško liječenje epilepsija).

EEG laboratorij opremljen uređajima za standardno i prolongirano (višednevno) video-EEG poligrafsko monitoriranje, kao i invazivno monitoriranje uz kortikalni stimulator

Bolesnicima s farmakorezistentnom epilepsijom, kod kojih se dostupnom medikamentoznom terapijom ne može postići zadovoljavajuća kontrola epileptičnih napadaja, što značajno utječe na njihovu kvalitetu života, radi se klasično resektivno neurokirurško liječenje – operativno odstranjivanje patološki promijenjenog mozgovnog tkiva (uslijed tumora, kortikalnih displazija, hipokampalne skleroze-skleroze medijalnog dijela sljepoočnog režnja, itd.). Nadalje, ovdje se rade i operativni zahvati presijecanja corpusa callosuma - kalozotomija, što se pokazalo kao opravdana neurokirurška metoda liječenja bolesnika s kliničkom slikom malignih epileptičnih sindroma dječje i adolescentne dobi, kod kojih dominiraju atoničke atake. Također se rade i operacije mozga u budnom stanju - metoda operativnog liječenja difuznih glioma niskog stupnja malignosti koji su lokalizirani u elokventnim regijama mozga, s ciljem sprječavanja nastanka postoperativnog neurološkog deficita. Bolesnicima koji nisu kandidati za resektivno neurokirurško liječenje (u slučaju politopnih promjena na MR-u mozga, epileptičnih sindroma, epileptogene zone lokalizirane u blizini elokventnog korteksa, itd.) implantiraju se stimulatori vagusnog živca (VNS) – metoda minimalno invazivnog neurokirurškog liječenja epilepsija. Iskustva i rezultati potonje metode liječenja i istraživanja kvalitete života prikazani su na pozvanom predavanju održanom  na 12. Svjetskom neurološkom kongresu Dilema u neurologiji (CONy, Varšava, od 22. do 25. ožujka 2018. godine) - "Should we preferentially use vagus nerve stimulation early in patients with both seizures and depression", te također na 13. Svjetskom neurološkom kongresu Dilema u neurologiji (CONy, Madrid, 4.-7. travnja 2019. godine) – “Should vagus nerve stimulation (VNS) be recommended early in the course of illness when seizures fail to respond to medication and cause falling or generalize?”/Assoc. Prof. Željka Petelin Gadže, M.D., Ph.D.

Centar za epilepsiju ima uspostavljenu vrlo dobru suradnju s Odjelom za funkcionalnu genomiku Centra za translacijska i klinička istraživanja KBC-a Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, što je obradu bolesnika s epilepsijom i epileptičnim sindromima dodatno unaprijedilo, pri čemu poseban klinički entitet predstavljaju progresivne mioklone epilepsije (rijetke nasljedne bolesti karakterizirane velikom kliničkom i genetskom raznovrsnosti). Trenutno se na Odjelu za funkcionalnu genomiku provode genetske analize za EPM1, EPM2A i EPM2B mutacije, a zahvaljujući tehničkoj modernizaciji (tehnika sekvenciranja slijedeće generacije) izrađen je panel za genomsku dijagnostiku kojim se simultano analizira 147 gena za koje je dokazano da su povezani s epilepsijom. Spomenuta metoda predstavlja značajni napredak u dijagnostici bolesnika s epilepsijom u Republici Hrvatskoj.

U svom radu Centar izvrsno surađuje s Kliničkim zavodom za laboratorijsku dijagnostiku KBC-a Zagreb (posebno s Odjelom za farmakogenomiku i individualizaciju terapije) i Centrom za neuroimunologiju u Oxfordu na području određivanja svih poznatih protutijela u autoimuno uvjetovanim encefalitisima kao i onima paraneoplastičke geneze.

Napredak u dijagnosticiranju i liječenju epilepsija dijelom su rezultat i dobre suradnje s renomiranim svjetskim neurološkim i epileptološkim centrima i institucijama (Klinik für Epileptologie, Universität Bonn; Epilepsiezentrum, Universitätsklinik für Neurologie, Knappschaftskrankenhaus Bochum-Langendreer, Bochum; Epilepsy Research Group, Berlin; Schweizerisches Epilepsie-Zentrum, Zürich; Center for medical genetics „diagenos“, Osnabrück; Nuffield Department of Clinical Neurosciences, John Radcliffe Hospital, Oxford; Department of Neurology, Paracelsus Medical University, Christian Doppler Klinik, Salzburg; Department of Neurology, Medical School, Tel Aviv University, Israel; International Federation of Clinical Neurophysiology; Cleveland Clinic Epilepsy Center, Ohio, SAD; International organization EURAP /European and International Registry of  Antiepileptic Drugs in Pregnancy/). Prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže je u svibnju 2018. dobila nagradu "Honors Certificate" od ILAE (International League Against Epilepsy) nakon završene šestomjesečne edukacije "VIREPA Advanced EEG and Epileptology Course".
Uz prof. dr. sc. Željku Petelin Gadže u rad Centra kao specijalisti neurolozi uključeni su prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, prim. dr. Sibila Nanković, prim. mr. sc. dr. Vlatko Šulentić, dr. Andreja Bujan Kovač, dr. Petra Nimac Kozina i dr. Biljana Đapić Ivančić. Aktivni suradnici Centra za epilepsiju su također specijalisti neurolozi naše Klinike za neurologiju doc. dr. sc. Borislav Radić, dr. sc. Antonela Bazina Martinović i dr. sc. Barbara Barun, te također djelatnici drugih radnih jedinica KBC-a Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Milan Radoš (spec. radiolog, subspecijalist neuroradiolog, Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu), dr. Ivan Jovanović, spec. radiolog (Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu i KBC Zagreb), prim. dr. Ratimir Petrović i dr. Anja Tea Golubić (spec. nuklearne medicine, Klinički zavod za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja Medicinskog fakulteta u Zagrebu i KBC Zagreb), doc. dr. sc. Saša Jevtović , spec. psihijatar, uži specijalist psihoterapije te dr. sc. Maja Živković , spec. psihijatar, uži specijalist biologijske psihijatrije (Klinika za psihijatriju  i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i KBC Zagreb), specijalisti neurokirurzi Klinike za neurokirurgiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu i KBC Zagreb dr. sc. Jakob Nemir i dr. Andrej Desnica, specijalisti patolozi Kliničkog zavoda za patologiju i citologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu i KBC Zagreb prof. dr. sc. Kamelija Žarković i dr. sc. Antonia Jakovčević, prof. dr. sc. Nada Božina (Odjel za farmakogenomiku i individualizaciju terapije, Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu i KBC Zagreb) i doc. dr. sc. Mila Lovrić (Odjel za farmakologiju s toksikologijom, Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu i KBC Zagreb). Neurolozi Centra za epilepsiju aktivno sudjeluju na svim važnijim epileptološkim znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, te su prvi autori i koautori velikog broja znanstvenih i stručnih radova objavljenih u međunarodnim indeksiranim neurološkim časopisima. Aktivno sudjeluju u izvođenju dodiplomske nastave (uključujući i Studij medicine na engleskom jeziku) te poslijediplomske nastave na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a surađuju i na znanstvenim projektima. Od 2017. godine prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže je voditelj znanstvenog projekta Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu „Markeri apoptoze u paroksizmalnim poremećajima središnjeg živčanog sustava“.

 “Epilepsija – dijagnostički i terapijski pristup” (Zagreb, Medicinska naklada, 2019., ur. Ž. Petelin Gadže, Z. Poljaković, S. Nanković, V. Šulentić).U Centru se dulji niz godina provodi i edukacija specijalista neurologije iz cijele Hrvatske i susjednih država u sklopu kontinuiranog poslijediplomskog tečaja trajne edukacije iz elektroencefalografije i epileptologije koji je Hrvatska liječnička komora (HLK) priznala kao usko specifičnu izobrazbu I. stupnja. Liječnici Centra su također organizirali poslijediplomske tečajeve stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije Medicinskog fakulteta u Zagrebu: 1.„Progresivne mioklone epilepsije“ u ožujku 2015. godine (voditeljice: prof. dr. sc. Sanja Hajnšek, prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže), 2. „Dijagnostički i terapijski pristup bolesniku s epilepsijom“ u listopadu 2017. godine (voditeljica prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže), te 3. „Novosti u dijagnostici i liječenju epilepsije u žena“ u listopadu 2019. godine (voditeljice: prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže te prof. dr. sc. Vesna Elveđi Gašparović s Klinike za ženske bolesti i porode KBC Zagreb). Za navedene tečajeve tiskani su priručnici u izdanju Medicinske naklade,a u sklopu tečaja održanog u listopadu 2019. godine održana je svečana promocija sveučilišnog priručnika “Epilepsija – dijagnostički i terapijski pristup” (Zagreb, Medicinska naklada, 2019., ur. Ž. Petelin Gadže, Z. Poljaković, S. Nanković, V. Šulentić) . U listopadu 2021. god. održan je 4. poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije Medicinskog fakulteta u Zagrebu "Epilepsija - etiologija i komorbiditeti" (voditeljica: prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže). Više o priručniku...

U siječnju 2024. godine održan je 5. poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije Medicinskog fakulteta u Zagrebu "Epilepsija i mentalno zdravlje" (voditelji: prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže, te prof. dr. sc. Saša Jevtović i dr. sc. Maja Živković s Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC Zagreb). Više podataka o tečaju dostupno je na linku https://mef.unizg.hr/epilepsija-i-mentalno-zdravlje-odrzan-poslijediplomski-tecaj/.https://mef.unizg.hr/epilepsija-i-mentalno-zdravlje-odrzan-poslijediplomski-tecaj/.

Bitna stavka u radu Centra je i aktivno sudjelovanje liječnika u radu Savjetovališta za neurološke bolesnike te organizaciji edukativnih i promotivnih akcija za širu populaciju s ciljem destigmatizacije ove, danas u velikoj većini slučajeva izlječive bolesti. S tom namjerom snimljeno je i nekoliko kratkometražnih dokumentarnih filmova za televiziju, te izdano nekoliko edukativnih priručnika namijenjenih oboljelima i njihovim obiteljima – ističemo knjižicu "Život s epilepsijom" .

Od 2010. godine u Hrvatskoj se na inicijativu liječnika Centra za epilepsiju, Hrvatske udruge za epilepsiju, Hrvatskog društva za EEG i kliničku neurofiziologiju HLZ, Hrvatske lige protiv epilepsije, te drugih važnijih neuroloških institucija i društava, kontinuirano svečano obilježava Ljubičasti dan – Međunarodni dan podrške oboljelima od epilepsije, 26. ožujka. Liječnici također aktivno kontinuirano sudjeluje u obilježavanju Međunarodnog dana epilepsije i Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije.

Nadalje, liječnici Centra za epilepsiju autori su dijagnostičkih i terapijskih smjernica za bolesnike s epilepsijom koje su priznate kao službene smjernice Hrvatskog društva za EEG i kliničku neurofiziologiju HLZ-a. Objavljene su u časopisu Neurologia Croatica, koji je službeno glasilo Hrvatskoga neurološkog društva i Hrvatskoga neurokirurškog društva HLZ. Također su koautori Hrvatskih smjernica za farmakološko liječenje epilepsije, 2021. god. (https://www.neuro-hr.org/Page.aspx?ID=157).

Invazivno EEG monitoriranje i kompleksna operacija mozga bolesnice s farmakorezistentnim oblikom epilepsije

U travnju 2010. godine po prvi puta u Hrvatskoj i široj regiji u KBC-u Zagreb na Rebru izvedeno je invazivno EEG monitoriranje i kompleksna operacija 48-godišnje bolesnice s teškim, farmakorezistentnim oblikom epilepsije, koja se liječila od svoje sedme godine života i kod koje, usprkos cijelom nizu antiepileptika, nikada nije postignuta zadovoljavajuća kontrola epileptičkih napadaja.

Epileptički napadaji ovoj pacijentici su onemogućavali normalno funkcioniranje u svim aspektima života. Imala je prosječno 20-tak napadaja dnevno koji su se pojavljivali u slijedu, jedan za drugim, a klinički se radilo o kompleksnim parcijalnim napadima frontalnog ishodišta karakteriziranim bizarnim grimasiranjem i ponavljanjem određenih fraza i jednostavnih rečenica, koji bi često prelazili u generalizirane toničko kloničke napade s gubitkom svijesti i grčevima cijelog tijela. Da bi se smanjili ili u potpunosti otklonili takvi epileptičke napadaji bilo je potrebno neurokirurški ukloniti dio na mozgu koji ih uzrokuje, a to podrazumijeva točno definiranje tog dijela mozga (tzv. epileptogena zona).

Standardno EEG monitoriranje skalp elektrodama kod pacijentice nije pokazivalo jasno područje mozga iz kojega započinje epileptički napadaj pa je napravljen visokorezolucijski MR mozga (3T) koji je otkrio poremećaj razvoja moždane kore, tzv. kortikalnu displaziju lokaliziranu u desnom frontalnom režnju. Pošto je stanje zahtijevalo opsežnu neurokiruršku resekciju (operacija mozga), multidisciplinarni tim liječnika donio je odluku da se prije samog zahvata izvede invazivno EEG monitoriranje.

Budući da se kod bolesnika kojima se pronađe promjena vidljiva na MR slikama ne može reći koji je dio mozga odgovoran za nastanak epileptičnog napadaja, jedini način otkrivanja i potpunog uklanjanja tog dijela je monitoriranje epileptične aktivnosti invazivnim elektrodama (strip i grid elektrode) i pomno isplanirani operacijski zahvat. O opsegu uklonjene epileptogene zone ovisi u kojoj je mjeri moguće smanjenje epileptičnih napadaja.

U planiraju i provedbi operativnog zahvata kod naše pacijentice, kao i u invazivnom elektroencefalografskom monitoriranju koje je izvedeno u kontinuitetu četiri dana ranije na inicijativu prof. dr. sc. Sanje Hajnšek i prof. dr. sc. Josipa Paladina, uz pomoć prof. dr. sc. Jörga Wellmera, iz Centra za epilepsiju Sveučilišne bolnice u Bochumu, sudjelovao je tim liječnika neurologa (prof. dr. sc. Sanja Hajnšek, doc. dr. sc. Željka Petelin Gadže, prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, dr. Sibila Nanković, dr. Vlatko Šulentić), neurokirurga (prof. dr. sc. Josip Paladino, dr. sc. Goran Mrak, dr. Andrej Desnica), biomedicinskih inženjera (doc. dr. sc. Velimir Išgum, dipl. ing. Magdalena Krbot, dipl. ing. Ana Branka Šefer, dipl. ing. Marija Mavar), neuroradiologa (prof. dr. sc. Marko Radoš, dr. sc. Goran Pavliša) te anesteziolog (mr. sc. dr. Tamara Murselović). Poslijeoperacijski tijek (nakon postavljanja elektroda, tijekom četverodnevnog monitoriranja i resekcije kortikalne displazije) protekao je mirno, bez komplikacija.

Tim koji je izveo prvo invazivno monitoriranje i kompleksnu operaciju bolesnice s farmakorezistentnim oblikom epilepsije u Hrvatskoj i u regiji (s lijeva na desno: G. Mrak, J. Wellmer, V. Šulentić, S. Hajnšek, A. Desnica, Ž. Petelin Gadže, V. Išgum, S. Nanković)

Multidisciplinarni pristup liječenju epilepsije u ovom je slučaju rezultirao nestankom epileptičnih napadaja i značajnim kognitivnim poboljšanjem za pacijenticu. Gospođa se nakon operacije osjećala dobro te je nakon 40 godina dobila priliku upoznati normalan život koji nikad prije nije imala.

  • Objekt (naziv zgrade): Glavna zgrada - Rebro
  • Dio češlja/krilo zgrade: Glavni ulaz (lijevo i desno)
  • Etaža: prizemlje i 1. kat
vrh stranice