JARED (Joint Action on Chronic Respiratory Diseases) - Zajednička akcija za kronične respiratorne bolesti

JARED je europski projekt koji ima za cilj unaprijediti strategije prevencije, ranog otkrivanja i sveobuhvatne skrbi za kronične respiratorne bolesti, s naglaskom na kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB).
Projekt je financiran sredstvima Europske unije kroz program EU4Health, na temelju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 101183391.

Provedba projekta započela je 1. listopada 2024. godina, a trajat će do 30. rujna 2027. godine. Projekt okuplja partnere iz 14 zemalja Europske unije, te iz Islanda, Moldavije i Ukrajine, a koordinator projekta je Nacionalni institut za pulmologiju Korányi iz Mađarske.

JARED projekt osmišljen je s ciljem značajnog smanjenja utjecaja kroničnih respiratornih bolesti u Europi. Projekt na jedinstven način povezuje inovativne digitalne zdravstvene tehnologije, poboljšan pristup dijagnostičkim alatima i aktivnosti usmjerene na jačanje zdravstvene pismenosti, kako bi se učinkovito pristupilo prevenciji i liječenju kroničnih respiratornih bolesti.

Cilj mu je osigurati bolju dostupnost skrbi i potporu pacijentima kroz:

  1. Prijenos i prilagodbu dokazanih praksi i učinkovitih intervencija između zemalja članica;
  2. Primjenu digitalnih tehnologija u prevenciji, ranom otkrivanju i samoupravljanju bolešću;
  3. Promicanje zdravstvene pismenosti i edukaciju građana o zdravlju dišnog sustava;
  4. Izradu zajedničkog predloška Nacionalnog plana za prevenciju i upravljanje kroničnim respiratornim bolestima;
  5. Smanjenje zdravstvenih nejednakosti, osobito kod starijih i drugih ranjivih skupina.
    Klinika za plućne bolesti Jordanovac, Kliničkog bolničkog centra Zagreb, aktivno sudjeluje u projektu JARED kao jedan od partnera, a ujedno je nositelj radne skupine 7. pod nazivom: „Život s kroničnim respiratornim bolestima – cjeloživotni pristup“. Radna skupina 7 usmjerena je na razvoj inovativnih i održivih modela skrbi za osobe koje žive s KOPB-om i drugim kroničnim respiratornim bolestima, s naglaskom na:
  • Korištenje digitalnih alata koji olakšavaju samoupravljanje bolesti i poboljšavaju kvalitetu života;
  • Razvijanje pristupa koji uključuje cjeloživotnu skrb, počevši od rane detekcije, preko praćenja bolesti, do palijativne podrške;
  • Posebnu pažnju prema vulnerabilnim skupinama, uključujući osobe starije životne dobi i one s ograničenim pristupom zdravstvenim uslugama.