Klinika za bolesti srca i krvnih žila

O Klinici

Klinika za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb najveća je, a ujedno i vodeća kardiološka klinika u Hrvatskoj.

Zapošljava ukupno 39 specijalista kardiologije, 7 specijalizanata kardiologije te 147 medicinskih sestara i tehničara. Kapacitet Klinike je 87 bolesničkih kreveta, raspoređenih na pet Zavoda.

Klinika raspolaže s ukupno 4 intervencijske sale s mogućnošću liječenja odraslih bolesnika i djece sa širokim spektrom kardioloških bolesti uključujući koronarnu arterijsku bolest, valvularne bolesti srca, aritmije, bolesti torakalne aorte i strukturne bolesti srca.

U Klinici za bolesti srca i krvnih žila djeluje pet referentnih centara Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske:

• Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za zatajivanje srca i transplantacijsku kardiologiju
• Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za intenzivno i akutno liječenje kardioloških bolesnika
• Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za ehokardiografiju
• Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za invazivnu i intervencijsku kardiologiju
• Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za prirođene bolesti srca u odraslih.

Nastava i edukacija

Klinika je jedna od vodećih nastavnih baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dio je Katedre za Internu medicinu pa se u Klinici redovito odvija nastava iz kolegija Interna medicina kao i kolegija Klinička propedeutika.

U sklopu diplomske nastave Klinika je uključena u kolegij Temelji liječničkoga umijeća, Medicinska etika, Hitna medicina, Racionalna farmakoterapija i Kliničko prosuđivanje.

Klinika je također i nastavna baza za Studij medicine na engleskom jeziku pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Klinika je i sjedište Specijalističkoga poslijediplomskog studija iz kardiologije, a sudjeluje u nastavi iz niza poslijediplomskih kolegija na drugim poslijediplomskim specijalističkim studijima kao i na doktorskim studijima Biomedicina i zdravstvo te Biomedicine and Health.

U Klinici se godinama odvijaju akademski znanstveni projekti, kao i neke od najvažnijih međunarodnih multicentričnih studija. Njezini su suradnici članovi ili voditelji domaćih i europskih kardioloških udruga. Klinika je i sjedište Hrvatskoga kardiološkog društva te Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara.

Osim svih vidova edukacije liječnika u području interne medicine i kardiologije, posebna pozornost se posvećuje i izobrazbi kardioloških medicinskih sestara, koje su također aktivno uključene u europske tijekove kardiološkoga sestrinstva.

Klinika je i sjedište pet nacionalnih referentnih centara iz područja kardiologije pa kao prepoznati centar izvrsnosti, samostalno organizira i međunarodne edukacijske aktivnosti.

Sjedište nacionalnih i internacionalnih udruženja

Klinika za bolesti srca i krvnih žila sjedište je Hrvatskoga kardiološkog društva od utemeljenja.

Od 1989. do 1996. godine predsjednik i utemeljitelj Društva bio je Ivo Čikeš, od 1996. do 2003. Šime Mihatov, a od 2003. do danas predsjednik Društva je Davor Miličić.

Od 1984. do 1989. bila je i sjedište Radne skupine za ehokardiografiju Europskog kardiološkog društva (predsjednik Radne skupine: Ivo Čikeš) te referentni centar za edukaciju iz ehokardiografije Svjetske federacije za primjenu ultrazvuka u biologiji i medicini (voditelj: Ivo Čikeš).

Kancelari Europskog kardiološkog društva bili su Ivo Čikeš (1990. – 1992.) te Davor Miličić (2013. – 2015.).

Povijest Klinike za bolesti srca i krvnih žila

Klinika za bolesti srca i krvnih žila Kliničkog bolničkog centra Zagreb stožerna je kardiološka ustanova u Hrvatskoj.

Godine 1949. Radovan Ivančić osniva prvi kardiološki odjel u Hrvatskoj, tada u sklopu Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb.

Godine 1972. dolazi do promjene imena u Zavod za bolesti srca i krvnih žila (Radovana Ivančića nasljeđuje Fedor Čustović), a 1992. godine Ivo Čikeš osniva Kliniku za bolesti srca i krvnih žila, tada prvu u Hrvatskoj.

Od 2003. do 2007. godine predstojnik je bio Anton Šmalcelj, a od 2007. službu predstojnika Klinike preuzeo je Davor Miličić.

Kronološki pregled osnivanja specijaliziranih laboratorija i odjela

• prvi laboratorij za kateterizaciju srca u Hrvatskoj (Suzana Šarić, 1952.)
• prvi specijalizirani odjel za bolesti žila u Hrvatskoj (Fedor Čustović, 1972.)
• prvi ehokardiografski laboratorij u Hrvatskoj (Ivo Čikeš,1978.)
• prvi laboratorij za elektrofiziološko ispitivanje srca u Hrvatskoj (Vladimir Goldner, 1978.).

U navedenim laboratorijima izvedeni su brojni zahvati i intervencije, uglavnom i po prvi put u Hrvatskoj (a poneki i u svijetu).

Kronološki pregled izvedenih zahvata i intervencija

• prva kateterizacija srca (Suzana Šarić, 1950.)
• elektrofiziološko ispitivanje provodnog sustava srca (Vladimir Goldner, 1978.)
• transseptalna kateterizacija lijeve strane srca (Mihajlo Šesto, 1978.)
• endomiokardna biopsija (Mihajlo Šesto, 1979.)
• dvodimenzijska ehokardiografija, PW, CW i kolor Doppler (Ivo Čikeš, 1979.)
• perkutana transluminalna koronarna angioplastika (Mihajlo Šesto, 1980.)
• prva u svijetu perikardiocenteza vođena ultrazvukom uz pomoć vlastite opreme (Ivo Čikeš, Aleksandar Ernst, 1982.)
• prva u svijetu kateterizacija srca ultrazvučno označenim kateterima (Ivo Čikeš, Aleksandar Ernst, Branko Marinović, Ivan Malčić, 1983.)
• balonska dilatacija stenotične pulmonalne valvule (Mihajlo Šesto, 1984.)
• intrakoronarna i sistemska fibrinoliza u akutnom infarktu miokarda (Mihajlo Šesto, Vladimir Goldner, Zdravko Batinić, 1985.)
• električna ablacija atrioventrikulskog čvora (Vladimir Goldner i Zdravko Batinić, 1985.)
• balonska dilatacija stenotične mitralne valvule (Mihajlo Šesto, 1990.)
• postavljanje stenta u koronarne arterije (Mihajlo Šesto, 1995.)
• transezofagusna ehokardiografija (Nikša Drinković, 1989.)
• program transplantacijske kardiologije (Davor Miličić, 1996.)
• stresna ehokardiografija (Davor Miličić, 2000.)
• rotacijska aterektomija koronarnih stenoza — rotablacija (Maja Strozzi, 2003.)
• implantacija intraaortne balonske pumpe (Maja Strozzi, 2003)
• intrakoronarni ultrazvuk (Eduard Margetić, 2004.)
• alkoholna septalna ablacija u liječenju bolesnika s hipertrofijskom kardiomiopatijom (Eduard Margetić, 2004.)
• intrakardijalni ultrazvuk (Davor Miličić, Bruno Buljević, 2006.)
• endovaskularni popravak torakalne aorte — TEVAR (Maja Strozzi, 2007.)
• program mehaničke potpore srcu (Davor Miličić, Bojan Biočina, 2008.)
• transkateterska implantacija aortnog zalistka — TAVI (Maja Strozzi, Joško Bulum 2012)
• perkutana primjena izvantjelesne membranske oksigenacije i mehaničke potpore krvotoku — ECMO (Boško Skorić, Maja Čikeš, 2013.)
• radiofrekventna izolacija plućnih vena u fibrilaciji atrija (Davor Puljević, Borka Pezo Nikolić, 2015.)
• krioizolacija plućnih vena u fibrilaciji atrija (Davor Puljević, Borka Pezo Nikolić, 2015.)
• optička koherencijska tomografija koronarnih arterija — OCT (Joško Bulum 2015.)
• ablacija ventrikularne tahikardije u strukturnoj bolesti srca (Davor Puljević, Borka Pezo Nikolić, Vedran Velagić, 2016.)
• zatvaranje atrijskog septalnog defekta u odraslih (Maja Strozzi, Kristina Marić Bešić, 2017.)
• zatvaranje perzistentnog foramena ovale u odraslih (Maja Strozzi, Joško Bulum, Kristina Marić Bešić, 2018.)
• perkutana implantacija stenta u koarktaciji aorte (Maja Strozzi, Kristina Marić Bešić, 2018.)
• ugradnja naprave za interatrijski pretok u zatajivanju srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom (Boško Skorić, Vedran Velagić, Maja Čikeš, 2018.)
• transkateterska korekcija mitralnog zalistka — MitraClip (Joško Bulum, Boško Skorić, 2019.)
• transkateterska implantacija pulmonalnog zalistka — Melody (Maja Strozzi, Kristina Marić Bešić, 2019.)
• epikardna ablacija ventrikularne tahikardije (Davor Puljević, Borka Pezo Nikolić, Vedran Velagić, 2019.)
• intravaskularna litotripsija (shock-wave) kalcificiranih koronarnih stenoza (Joško Bulum, 2020.)
• perkutana mehanička potpora radu lijeve klijetke tijekom rizične perkutane koronarne intervencije (Joško Bulum, 2020.)
• ablacija ventrikularne tahikardije u bolesnika s trajnom mehaničkom potporom lijevoj klijetki (Davor Puljević, Vedran Velagić, 2021.).

Izumi i patenti

U Klinici je od 1982. razvijeno 26 izuma, patenata i patentnih prijava u Saveznom i Republičkom patentnom uredu te u U.S. Patent et Trademark Office, Washington DC, European Patent Office, München i World Intelectual Property Organization, Ženeva (Ivo Čikeš, Branko Breyer, Božidar Ferek-Petrić, Vladimir Goldner i Aleksandar Ernst).

Prototipovi originalnih ultrazvučno označenih katetera i elektrofizioloških elektroda te pripadajuće elektronike izrađeni su u Zagrebu i u tvrtkama Argon (Athens, Texas), Telectronics (Denver, Colorado) i Sulzer-Osypka Medical (Freiburg, Njemačka).