Klinika za bolesti srca i krvnih žila

Naručivanje Lista čekanja
Sjedište nacionalnih i internacionalnih udruženja
Klinika za bolesti srca i krvnih žila sjedište je Hrvatskoga kardiološkog društva od utemeljenja. Od 1989. do 1996. godine predsjednik i utemeljitelj Društva bio je Ivo Čikeš, od 1996.-2003. Šime Mihatov te od 2003. do danas predsjednik Društva jest Davor Miličić. Od 1984. – 1989. bila je i sjedište Radne skupine za ehokardiografiju Europskog kardiološkog društva (predsjednik Radne skupine: Ivo Čikeš) te referentni centar za edukaciju iz ehokardiografije Svjetske federacije za primjenu ultrazvuka u biologiji i medicini (voditelj: Ivo Čikeš). Kancelari Europskog kardiološkog društva bili su Ivo Čikeš (1990. – 1992.) te Davor Miličić (2013. – 2015.).

Predstojnik: akademik Davor Miličić, specijalist interne medicine, uže specijalnosti iz kardiologije
Glavnamedicinska sestra: Danijela Grgurević, magistra sestrinstva

Klinika za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb najveća je, a ujedno i vodeća kardiološka klinika u Hrvatskoj: zapošljava ukupno 39 specijalista kardiologije, 7 specijalizanata kardiologije te 147 medicinskih sestara i tehničara. Kapacitet Klinike jest 87 bolesničkih kreveta, raspoređenih na pet Zavoda. U Klinici za bolesti srca i krvnih žila djeluje pet referentnih centara Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske: Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za zatajivanje srca i transplantacijsku kardiologiju, intenzivno i akutno liječenje kardioloških bolesnika, ehokardiografiju, invazivnu i intervencijsku kardiologiju te prirođene bolesti srca u odraslih.
Klinika raspolaže s ukupno 4 intervencijske sale s mogućnošću liječenja odraslih bolesnika i djece sa širokim spektrom kardioloških bolesti uključujući koronarnu arterijsku bolest, valvularne bolesti srca, aritmije, bolesti torakalne aorte i strukturne bolesti srca.

Referentni centri Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske:

  • Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za ehokardiografiju
  • Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za invanzivnu i intervencijsku kardiologiju
  • Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za prirođene bolesti srca u odraslih
  • Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za intenzivno i akutno liječenje kardioloških bolesnika
  • Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za zatajivanje srca i transplantacijsku kardiologiju

POVIJEST KLINIKE ZA BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA

Klinika za bolesti srca i krvnih žila Kliničkog bolničkog centra (KBC) Zagreb, stožerna je kardiološka ustanova u Hrvatskoj. Godine 1949. Radovan Ivančić osniva prvi kardiološki odjel u Hrvatskoj, tada u sklopu Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb. Godine 1972. dolazi do promjene imena u Zavod za bolesti srca i krvnih žila (Radovana Ivančića nasljeđuje Fedor Čustović), a 1992. godine Ivo Čikeš osniva Kliniku za bolesti srca i krvnih žila, tada prvu u Hrvatskoj. Od 2003. do 2007. godine predstojnik je bio Anton Šmalcelj, a od 2007. službu predstojnika Klinike preuzeo je Davor Miličić.
Klinika je jedna od vodećih nastavnih baza Medicinskog falkulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dio je Katedre za Internu medicinu, pa se u Klinici redovito odvija nastava iz kolegija Interna medicina, također i nastava iz Kliničke propedeutike. Pored navedenoga, u sklopu diplomske nastave Klinika je uključena u kolegij Temelji liječničkoga umijeća, Medicinska etika, Hitna medicina, Racionalna farmakoterapija i Kliničko prosuđivanje. Klinika je također i nastavna baza za Studij medicine na engleskom jeziku pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nadalje, Klinika je sjedište Specijalističkoga poslijediplomskog studija iz kardiologije, a sudjeluje u nastavi iz niza poslijediplomskih kolegija na drugim poslijediplomskim specijalističkim studijima, kao i na doktorskim studijima Biomedicina i zdravstvo te Biomedicine and Health. U Klinici se godinama odvijaju akademski znanstveni projekti, kao i neke od najvažnijih međunarodnih multicentričnih studija. Njezini su suradnici članovi ili voditelji domaćih i europskih kardioloških udruga. Klinika je i sjedište Hrvatskoga kardiološkog društva te Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara. Naime, osim svih vidova edukacije liječnika u području interne medicine i kardiologije, posebna pozornost se posvećuje i izobrazbi kardioloških medicinskih sestara, koje su također aktivno uključene u europske tijekove kardiološkoga sestrinstva.
Klinika je i sjedište pet nacionalnih referentnih centara iz područja kardiologije pa kao prepoznati centar izvrsnosti, samostalno organizira i međunarodne edukacijske aktivnosti.

Kronološki pregled osnivanja specijaliziranih laboratorija i odjela

- prvi laboratorij za kateterizaciju srca u Hrvatskoj (Suzana Šarić, 1952.)
- prvi specijalizirani odjel za bolesti žila u Hrvatskoj (Fedor Čustović, 1972.)
- prvi ehokardiografski laboratorij u Hrvatskoj (Ivo Čikeš,1978.)
- prvi laboratorij za elektrofiziološko ispitivanje srca u Hrvatskoj (Vladimir Goldner, 1978.)

U navedenim laboratorijima, uglavnom i po prvi put u Hrvatskoj (a poneki i u svijetu), izvedeni su brojni zahvati i intervencije

- prva kateterizacija srca (Suzana Šarić, 1950.)
- elektrofiziološko ispitivanje provodnog sustava srca (Vladimir Goldner, 1978.)
- transseptalna kateterizacija lijeve strane srca (Mihajlo Šesto, 1978.)
- endomiokardna biopsija (Mihajlo Šesto, 1979.)
- dvodimenzijska ehokadiografija, PW, CW i kolor Doppler (Ivo Čikeš, 1979.)
- perkutana transluminalna koronarna angioplastika (Mihajlo Šesto, 1980.)
- prva u svijetu perikardiocenteza vođena ultrazvukom uz pomoć vlastite opreme (Ivo Čikeš, Aleksandar Ernst, 1982.)
- prva u svijetu kateterizacija srca ultrazvučno oznečenim kateterima (Ivo Čikeš, Aleksandar Ernst, Branko Marinović, Ivan Malčić, 1983.)
- balonska dilatacija stenotične pulmonalne valvule (Mihajlo Šesto, 1984.)
- intrakoronarna i sistemska fibrinoliza u akutnom infarktu miokarada (Mihajlo Šesto, Vladimir Goldner, Zdravko Batinić, 1985.)
- električna ablacija atrioventrikulskog čvora (Vladimir Goldner i Zdravko Batinić, 1985.)
- balonska dilatacija stenotične mitralne valvule (Mihajlo Šesto, 1990.)
- postavljanje stenta u koronarne arterije (Mihajlo Šesto, 1995.)
- transezofagusna ehokardiografija (Nikša Drinković, 1989.)
- program transplantacijske kardiologije (Davor Miličić, 1996.)
- stresna ehokardiografija (Davor Miličić, 2000.)
- rotacijska aterektomija koronarnih stenoza -rotablacija (Maja Strozzi, 2003.)
- implantacija intraaortne balonske pumpe (Maja Strozzi, 2003)
- intrakoronarni ultrazvuk (Eduard Margetić, 2004.)
- alkoholna septalna ablacija u liječenju bolesnika s hipertrofijskom kardiomiopatijom (Eduard Margetić, 2004.)
- intrakardijalni ultrazvuk (Davor Miličić, Bruno Buljević, 2006.)
- endovaskularni popravak torakalne aorte – TEVAR (Maja Strozzi, 2007.)
- program mehaničke potpore srcu (Davor Miličić, Bojan Biočina, 2008.)
- transkateterska implantacija aortnog zalistka – TAVI (Maja Strozzi, Joško Bulum 2012)
- perkutana primjena izvantjelesne membranske oksigenacije i mehaničke potpore krvotoku (ECMO) (Boško Skorić, Maja Čikeš, 2013.)
- radiofrekventna izolacija plućnih vena u fibrilaciji atrija (Davor Puljević, Borka Pezo Nikolić, 2015.)
- krioizolacija plućnih vena u fibrilaciji atrija (Davor Puljević, Borka Pezo Nikolić, 2015.)
- optička korehencijska tomografija koronarnih arterija – OCT (Joško Bulum 2015.)
- ablacija ventrikularne tahikardije u strukturnoj bolesti srca (Davor Puljević, Borka Pezo Nikolić, Vedran Velagić, 2016.)
- zatvaranje atrijskog septalnog defekta u odraslih (Maja Strozzi, Kristina Marić Bešić, 2017.)
- zatvaranje perzistentnog foramena ovale u odraslih (Maja Strozzi, Joško Bulum, Kristina Marić Bešić, 2018.)
- perkutana implantacija stenta u koarktaciji aorte (Maja Strozzi, Kristina Marić Bešić, 2018.)
- ugradnja naprave za interatrijski pretok u zatajivanju srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom (Boško Skorić, Vedran Velagić, Maja Čikeš, 2018.)
- transkateterska korekcija mitralnog zalistka – MitraClip (Joško Bulum, Boško Skorić, 2019.)
- transkateterska implantacija pulmonalnog zalistka – Melody (Maja Strozzi, Kristina Marić Bešić, 2019.)
- epikardna ablacija ventrikularne tahikardije (Davor Puljević, Borka Pezo Nikolić, Vedran Velagić, 2019.)
- intravaskularna litotripsija (shock-wave) kalcificiranih koronarnih stenoza (Joško Bulum, 2020.)
- perkutana mehanička potpora radu lijeve klijetke tijekom rizične perkutane koronarne intervencije (Joško Bulum, 2020.)
- ablacija ventrikularne tahikardije u bolesnika s trajnom mehaničkom potporom lijevoj klijetki (Davor Puljević, Vedran Velagić, 2021.)

Izumi i patenti

U klinici je od 1982. Razvijeno 26 izuma, patenata i patentnih prijava u Saveznom i Republičkom patentnom uredu te u U.S. Patent et Trademark Office, Washington DC, European Patent Office, Munchen i World Intelectual Property Organization, Geneve (Ivo Čikeš, Branko Breyer, Božidar Ferek-Petrić, Vladimir Goldner i Aleksandar Ernst). Prototipovi originalnih ultrazvučno označenih katetera i elektrofizioloških elektroda te pripadajuće elektronike izrađeni su u Zagrebu i u tvrtkama Argon (Athens, Texas), Telectronics (Denver, Colorado) i Sulzer-Osypka Medical (Freiburg, Njemačka).

vrh stranice