Objekt za gospodarenje medicinskim otpadom za spaljivanje nereciklabilnog opasnog otpada koji nastaje u KBC-u Zagreb na lokaciji Rebro


Objekt za gospodarenje medicinskim otpadom za spaljivanje nereciklabilnog opasnog otpada koji nastaje u KBC-u Zagreb na lokaciji Rebro, a koji će se graditi na toj lokaciji (Kišpatićeva 12), cjelovito je i potpuno sigurno te financijski učinkovito rješenje za postupanje s ovom vrstom otpada. Radom objekta za zbrinjavanje i obradu zaraznog medicinskog otpada na licu mjesta značajno će se smanjiti troškove zbrinjavanja i prijevoza medicinskog otpada, podići higijenski uvjeti na višu razinu, poboljšati sigurnost bolničkog osoblja te smanjiti masu i volumen obrađenog medicinskog otpada.

Navedenim prednostima novog načina zbrinjavanja i obrade medicinskog otpada treba još dodati i smanjenje štetnog utjecaj na okoliš i smanjenje rizika koji proizlazi iz transporta takvog otpada.

Nositelji projekta: Ministarstvo zdravstva i Klinički bolnički centar Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb

Način financiranja projekta: Projekt za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja medicinskim otpadom KBC Zagreb (Rebro) uključen je u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) kao jedan od strateških projekata zdravstvenog sustava u RH. Procijenjena vrijednost projekta je 4.313.491,27 eura (32.500.000,00 kn) od čega je 3.671.909,22 eura (27.666.000,00 kn) sufinancirano iz NPOO. Ostatak će biti financiran iz vlastitih sredstava.

Razdoblje provedbe: 1/2021. – 03/2026.

_______________________________________________________________________________________________________________________

Ključna pitanja i odgovori

1. Što podrazumijeva projekt izgradnje Objekta za gospodarenje medicinskim otpadom za spaljivanje nereciklabilnog opasnog otpada koji nastaje na lokaciji KBC Zagreb - Rebro?

Projekt uključuje izgradnju objekta za gospodarenje medicinskim otpadom za spaljivanje nereciklabilnog opasnog otpada koji nastaje u KBC-u Zagreb na lokaciji Rebro i koji se planira graditi na adresi Kišpatićeva 12 u Zagrebu.

2. Zašto je ovaj projekt važan?
Projekt je ključan kako bi se uz smanjenje troškova gospodarenja zaraznim medicinskim otpadom, smanjile ukupne emisije stakleničkih plinova u sustavu gospodarenja zaraznim medicinskim otpadom, smanjila potrošnja primarne energije (fosilnih goriva) za zadovoljavanje toplinskih potreba KBC-a Zagreb, a ujedno se i smanjila ovisnost o trećim stranama u procesu. Dodatno se postižu pozitivni utjecaji na zaštitu zdravlja pacijenata, osoblja i šire zajednice od potencijalne opasnosti koju predstavlja zarazni medicinski otpad uslijed potencijalnih incidenata prilikom transporta te nepravilne krajnje obrade ove vrste otpada.

3. Kakvo je sada stanje u KBC Zagreb po pitanju otpada?

Zarazni medicinski otpad u smislu količine predstavlja otpad kojeg u bolnici najviše nastaje. U 2022. u KBC-u Zagreb na lokaciji Rebro nastalo je oko 684 tone, a u 2023. godini 590 tona zaraznog medicinskog otpada.

Druge vrste otpada koje nastaju u značajnim količinama su nezarazni medicinski otpad KB 18 01 04 (oko 177 t), KB 15 01 01 ambalaža od papira (oko 137 t), KB 15 01 07 ambalaža od stakla (oko 79 t), glomazni otpad (oko 40 t).  Navedeni otpad na lokaciji nastanka prikuplja se odvojeno te ga zbrinjavaju za to ovlaštene pravne osobe.

Ako se promatra samo lokacija Rebro, udio zaraznog medicinskog otpada u ukupno proizvedenom otpadu (koji uključuje samo odvojene komponente, dakle bez miješanog komunalnog otpada) iznosi 46-53 %, pri čemu je vidljiv negativan utjecaj nedavne COVID-19 pandemije.

U planiranom postrojenju će se obrađivati samo otpad ključnog broja 18 01 03*, koji ne sadrži oštre predmete. Sve ostale vrste otpada kao i do sada obrađivat će ovlašteni vanjski obrađivači otpada.

Otpad ključnog broja 18 01 03*, naziva Otpad čije je sakupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije je u svojoj suštini medicinski otpad koji je zarazan ili potencijalno zarazan, tj. otpad koji sadržava održive mikroorganizme ili njihove toksine za koje se vjeruje ili se pouzdano zna da uzrokuju bolesti ljudi i drugih živih organizama. Najčešće se radi o materijalu i priboru nastalom tijekom operacijskih zahvata, vađenja krvi, dijalize, infuzije, previjanja otvorenih rana, zaštitnoj opremi koja je korištena u kontaktu s oboljelima od zaraznih bolesti, analitičkom priboru iz različitih laboratorija te o svim ostalim materijalima koji su došli u kontakt s krvlju i drugim tjelesnim tekućinama ljudi. Otpad ovakvih kemijsko-fizikalnih značajki sam po sebi nije opasan otpad, posjeduje vrlo malu mogućnost biorazgradivosti i jedino ga značajka zaraznosti svrstava u kategoriju opasnog otpada.


4. Što spada u zarazni medicinski otpad?
Zarazni medicinski otpad je otpad čije je sakupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije. Točnije, radi se o opasnom/zaraznom medicinskom otpadu koji sadržava patogene mikroorganizme koji zbog svojeg tipa i/ili koncentracije mogu ugroziti zdravlje ljudi i/ili životinja, a nastao u djelatnosti pružanja usluga zdravstvene zaštite i njege ljudi i/ili životinja, te sličan, potencijalno zarazni otpad nastao pružanjem različitih usluga kod kojih se dolazi u kontakt s krvlju i/ili izlučevinama ljudi i/ili životinja, uključujući i spremnike za prihvat zaraznog otpada.

5. Kako će funkcionirati postrojenje za gospodarenje medicinskim otpadom za spaljivanje nereciklabilnog opasnog otpada koji nastaje u KBC-u Zagreb?
Postrojenje će funkcionirati po principu Waste to Energy, što znači da će se otpad ujedno koristiti i kao gorivo u cilju dobivanja toplinske energije. U planiranom objektu za gospodarenje medicinskim otpadom za spaljivanje nereciklabilnog opasnog otpada koji nastaje u KBC-u Zagreb predviđen je postupak obrade otpada D10 – spaljivanje otpada na kopnu. Kapacitet obrade je do maksimalno 200 kg/h dok je godišnji kapacitet 700 tona. Sam objekt sastoji se od hlađene prostorije za prihvat zaraznog medicinskog otpada i kotlovskog prostora (procesna oprema postrojenja). Pripremljeno gorivo (zarazni medicinski otpad) doprema se automatskim transporterom do dozirnog uređaja kotla te se u ložištu vrši termička obrada otpada u kontroliranim uvjetima. Ložište je opremljeno s rotacijskim bubnjem kako bi se postiglo kvalitetno i jednoliko izgaranje. Izgaranjem goriva u ložištu proizvode se vrući dimni plinovi temperature iznad 1.100 °C kako bi se osiguralo potpuno raspadanje eventualno nastalih dioksina i furana.

Proizvedena toplinska energija isporučuje se u toplinski sustav bolnice putem cjevovoda. Postrojenje je opremljeno složenim sustavom za pročišćavanje dimnih plinova kako bi se zadovoljili strogi propisi o graničnim vrijednostima emisija. Prvi korak u pročišćavanju dimnih plinova se događa već u samom ložištu, tj. između ložišta i kotla, gdje se u struju izlaznih plinova upuhuje 24,5 %-tni NH3 (alternativno urea), u procesu selektivne nekatalitičke redukcije, a u cilju smanjenja emisija NOx, koji se prevodi u atmosferski dušik koji je inertni plin. Nakon što dimni plinovi predaju svoju toplinsku energiju kotlovskoj vodi, isti se s 1.100 °C brzo hlade na 200 °C. Na navedeni način se sprječava eventualna „de novo“ sinteza dioksina i furana, koja se događa na temperaturi između 250-400 °C, s maksimumom moguće sinteze na temperaturi od 300-350 °C. Tako ohlađeni dimni plinovi prolaze kroz sustav doziranja aditiva sode bikarbone i/ili gašenog vapna (NaHCO3 ili Ca(OH)2), s ciljem neutralizacije kiselih komponenti dimnih plinova (spojevi klora i sumpora). Također se dozira i aktivni ugljen s ciljem adsorpcije lebdećih čestica i teških metala. Dimni plinovi se potom na vrećastom filteru odvajaju od svih čestica (čestice aktivnog ugljena, soli nastale neutralizacijom te leteći pepeo iz kotla).

Posljednji korak u pročišćavanju dimnih plinova je SCR postupak selektivne katalitičke redukcije, u cilju daljnjeg smanjenja koncentracije NOx. Dio dimnih plinova, koji i dalje ima temperaturu od oko 200 °C, se vraća u kotao, a dio prolazi kroz procesni ekonomajzer, gdje se vrši predgrijavanje kotlovske vode. Time se postiže veća energetska iskoristivost procesa. Dimni plinovi se prije ispuštanja kroz dimnjak konačno hlade na temperaturu od 100 °C. Ventilator dimnih plinova drži cijeli sustav (ložište, kotao, ekonomajzer, vrećasti filter i katalizator) u podtlaku čime se sprječava eventualno istjecanje dimnih plinova prije čišćenja. Dimni plinovi napuštaju postrojenje kroz dimnjak u kojem se nalazi sustav za kontinuirano mjerenje emisija koje se ispuštaju u zrak.

Objekt će se koristiti isključivo za potrebe Rebra i u objektu će se obrađivati samo zarazni medicinski otpad iz klinika i kliničkih zavoda s Rebra. Toplinska energija od obrade otpada će se iskoristiti za vlastite potrebe na lokaciji Rebro, čime će se smanjiti i potreba za toplom vodom iz javne toplovodne mreže. Obradom otpada na samom mjestu nastanka također će se spriječiti rizici i mogućnost širenja infekcija i zaraze uslijed neplaniranih iznenadnih događaja (akcidenata), kako u samom KBC-u Zagreb tako i pri transportu te manipulaciji otpadom do konačnog zbrinjavanja, koji trenutno obavlja ovlaštena tvrtka koja preuzima zarazni medicinski otpad.

6. Gdje će se točno nalaziti postrojenje i koliko će kvadrata javne površine zauzeti?
Objekt za gospodarenje medicinskim otpadom za spaljivanje nereciklabilnog opasnog otpada koji nastaje u KBC-u Zagreb planira se izgraditi na sjevernom dijelu predmetne čestice unutar lokacije bolničkog kompleksa Rebro. Prema administrativnom ustroju RH, lokacija zahvata - bolnički kompleks Rebro se nalazi na području gradske četvrti Maksimir (Mjesni odbor Dobri Dol) u Gradu Zagrebu. Površina potrebna za izgradnju objekta i prometnica za potrebe objekta je oko 1.900 m², planirana površina samog objekta u kojem će se nalaziti hlađena prostorija za prihvat zaraznog medicinskog otpada i kotlovski prostor (procesna oprema postrojenja) je oko 370 m².

7. Kako će se regulirati promet pri izgradnji?


Svi građevinski radovi na izgradnji zahvata će se obavljati unutar bolničkog kruga KBC-a Zagreb na lokaciji Rebro. Pristup gradilištu će se odvijati putem interne prometnice u krugu KBC-a Zagreb te putem Kišpatićeve ulice. Zbog potreba izgradnje, dnevno će tim putem prometovati do desetak vozila, kamiona i vozila za prijevoz djelatnika na gradilištu. Moguća je i nešto veća frekvencija kamiona tijekom izvođenja radova rušenja i iskopa, no ne do mjere da dođe do otežavanja normalnog prometa na široj lokaciji zahvata.
U okviru glavnog projekta će se izraditi Prometni elaborat privremene regulacije prometa sukladno odredbama Pravilnika o privremenoj regulaciji prometa i označavanju te osiguranju radova na cestama (NN 92/19), kojim će se odrediti privremena regulacija prometa korištenjem odgovarajuće signalizacije i opreme.
Navedeni utjecaj je privremenog i kratkoročnog karaktera jer je isključivo vezan za vrijeme trajanja priprema i izgradnje građevine.

8. Zašto se takav objekt radi u naseljenoj zoni – u sklopu najveće bolnice, stambenih zgrada, obiteljskih kuća i u neposrednoj blizini Maksimira i PP Medvednica?

KBC Zagreb (Rebro) proizvodi najveću količinu medicinskog otpada u Hrvatskoj zbog čega je na toj lokaciji trenutno najbitnije osigurati infrastrukturu za održivo gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom. Sukladno Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15 i 56/19) zarazni medicinski otpad dopušteno je obrađivati postupkom D10 – spaljivanje otpada na kopnu i postupaka sterilizacije. S obzirom da u Republici Hrvatskoj nema postrojenja u kojem bi se obradio sterilizirani medicinski otpad logičan izbor bio je termička obrada.
Kako se radi o malom postrojenju tj. malog kapaciteta obrade za isto nije potrebno ishođenje Okolišne dozvole. Granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u zrak iz postrojenja za termičku obradu otpada propisane su važećom Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 42/21).

Prikaz propisanih graničnih vrijednosti i projektiranih graničnih vrijednosti

 

Onečišćujuća tvar

Projektirane vrijednosti emisija u zrak iz postrojenja (mg/m³)

Razine emisija povezane s NRT prema provedbenoj odluci (EU) 2019/2010 (mg/m³)

GVE prema uredbi (NN42/21)

(mg/m³)

Ukupne praškaste tvari (krute čestice)

< 5

< 2 - 5

10

Organske tvari u obliku plina i pare, izražene kao ukupni organski ugljik (TOC)

< 5

< 3 - 10

10

Vodikov klorid (HCl)

< 5

< 2 - 6

10

Vodikov fluorid (HF)

< 0,1

<1

1

Sumporov dioksid (SO2)

< 10

5 - 30

50

Dušikovi spojevi izraženi kao NO2

< 100

50 - 120

200

Ugljični monoksid (CO)

< 20

10 - 50

50

Cd, Tl: ukupno

≤ 0,02

0,005 – 0,02

0,05

HG: ukupno

≤ 0,02

< 0,005 – 0,02

0,05

Sb, As, Pb, Cr, Co, Cu, Mn, Ni i V: ukupno

≤ 0,05

0,01 – 0,3

0,5

Dbenzo-p-dioksini i dibenzofurani (PCDD/PCDF)

≤ 0,04 ng TEQ/Nm³

< 0,01 – 0,04 ng, I-TEQ/Nm³

0,1 ng/Nm³

Izvor: Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 42/21), Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/2010 o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća, za spaljivanje otpada.
Iz navedene tablice jasno se vidi želja KBC-a Zagreb da se napravi postrojenje koje će imati emisijske vrijednosti daleko ispod propisanih graničnih vrijednosti te da u potpunosti primjenjuje najbolje raspoložive tehnike, a što jasno pokazuje opredijeljenost i brigu o okolnom stanovništvu, korisnicima ustanove i radnicima koji rade na lokaciji Rebro.

Usporedba graničnih vrijednosti emisija za različita goriva

Čestice (mg/m3)

SO3 (mg/m3)

NOx (mg/m3)

CO (mg/m3)

TOC (mg/m3)

HCI (mg/m3)

HF (mg/m3)

NH3 (mg/m3)

Biomasa

20

200

250

250

50

-

-

Treset

20

300

250

250

-

-

-

Mazut

20

350

300

175

-

-

-

LUEL

30

400

300

250

-

-

-

Prirodni plin

5

35

100

100

-

-

-

Cementare

30

50

500

-

10

10

1

Otpad

10

50

200

50

10

10

1

Otpad BAT smjernice

2-5

5-30

5-120

10-50

3-10

2-6

>1

 


9. Je li spaljivanje zaraznog medicinskog okoliša opasno za okoliš i obližnje stanovnike?

Iako postrojenja za obradu otpada, a posebno postrojenja za energetsku oporabu, izazivaju zabrinutost javnosti, skeptičan stav stanovništva prema termičkoj obradi otpada je danas neopravdan. Prema čl. 7 Pravilnika o spaljivanju i suspaljivanju otpada (NN 124/23), postrojenja za spaljivanje otpada konstruiraju se, opremaju i funkcioniraju tako da plin nastao spaljivanjem otpada, nakon posljednjeg ubrizgavanja zraka za izgaranje, na kontroliran i homogen način te uključujući rad pod najnepovoljnijim uvjetima postiže temperaturu od najmanje 850 °C u trajanju od najmanje dvije sekunde.
Navedena temperatura je sasvim dovoljna za potpunu destrukciju prisutnih mikroorganizama i njihovih toksina. Međutim,  s obzirom na to da je sadržaj klora veći od 1 %, prema istom članku, otpad je potrebno spaljivati pri većoj temperaturi od najmanje 1.100 °C uz zadržavanje od najmanje dvije sekunde, upravo s ciljem destrukcije dioksina i furana koji bi mogli eventualno nastati tijekom termičkog procesa. Temperatura u kotlu se mjeri na najnepovoljnijem mjestu uz stijenku. U modernim postrojenjima za energetsku oporabu otpada, od 100 % investicija u postrojenje, 30 % posto investicije se odnosi upravo na zaštitu od emisija štetnih tvari u zraku, a isti princip će biti primijenjen i u slučaju postrojenja na KBC-u Zagreb.

Uredbom o graničnim vrijednostima emisija, kao i direktivom o industrijskim emisijama, propisano je kontinuirano mjerenje emisija na dimnjaku. Sustav je napravljen tako da u slučaju prekoračenja vrijednosti emisija sustav ide u automatsko zaustavljanje. Sustav ima i automatsko kalibriranje mjerenja kako bi se svakodnevno provjeravala ispravnost i točnost mjerenja.
Svi podaci sustava kontinuirano se bilježe i spadaju u javno dostupne podatke koji se dostavljaju mjerodavnim institucijama. Dodatno se nekoliko puta godišnje vrše nezavisna mjerenja od strane nezavisnih akreditiranih tvrtki koja služe za potvrđivanje mjerenih vrijednosti i pravilan rad cjelokupnog sustava. U Studiji o utjecaju na okoliš izračunate koncentracije onečišćujućih tvari su vrlo niske i ne mogu narušiti postojeću kvalitetu zraka.

10. Kakve su prakse u Europi po pitanju gospodarenja zaraznim medicinskim otpadom?

Europska statistička agencija Eurostat vodi opširnu evidenciju načina zbrinjavanja opasnog i neopasnog medicinskog otpada u zemljama EU i drugim zemljama u okruženju koje su u sustavu prikupljanja podataka Eurostat. Uvidom u bazu podataka je vidljivo da podaci za Hrvatsku nisu obrađeni. U nastavku su prikazani podaci za opasni otpad oznake W05 „Otpad iz zdravstva i biološki otpad“ za 2020. godinu (koja je posljednja prikazana), za 27 zemalja EU.
Ukupno se godišnje zbrinjava oko 750 tisuća tona navedenog otpada. Nazivi postupaka su preuzeti iz statističke baze Eurostata.

Tablica: Način zbrinjavanja opasnog medicinskog otpada u EU (izvor: Eurostat)

Oznaka postupka

Naziv postupka

Godišnja količina (t)

D1-D7, D12

Odlaganje na odlagalištima ili drugdje

0

D1, D5, D12

Odlaganje na odlagalištima

0

D10

Spaljivanje

610.000

D2-D4, D6-D7

Ostalo zbrinjavanje

0

R1

Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije

140.000

R2-R11

Recikliranje ili tretiranje tla

10.000

Od toga

Recikliranje

10.000

Od toga

Tretiranje tla

0

Iz navedenih podataka je razvidno da je za ovaj otpad spaljivanje (D10) ili slična termička obrada s dobivanjem energije (R1), a što u suštini također spaljivanje, praktično jedini način koji se koristi u EU i u drugim europskim zemljama.
Od prijavljenih 750 tisuća tona nastalog otpada, 610 tisuća tona je prijavljeno da se zbrinulo postupkom spaljivanja (D10), dok se 140 tisuća tona također zbrinulo kao gorivo ili drugi način za dobivanje energije. Svega 10 tisuća tona je prijavljeno da je reciklirano, međutim, obzirom na predstavljene količine, kada se zbroje količine obrađene postupkom D10 i R1, dolazi se do ukupne količine od 750 tisuća tona, iz čega se može zaključiti da je i tih 10 tisuća tona prethodno termički obrađeno, nakon čega je ostatak recikliran.
Navedeno ne znači da je sav navedeni otpad termički obrađen u bolničkim spalionicama. Dio otpada je obrađen u postrojenjima za termičku obradu miješanog otpada ili u postrojenjima za termičku obradu opasnog otpada različitog podrijetla. Navedeni podaci, međutim, pokazuju da je termička obrada opasnog medicinskog otpada jedino kompletno rješenje za navedenu vrstu otpada.
U EU27 se, osim 750 tona opasnog otpada iz sustava zdravstva i biološkog otpada, zbrinjava i 620 tona neopasnog otpada. Opasni otpad čini oko 55 % ukupne količine ove vrste otpada.

11. Zašto je došlo do odluke o obustavi prvog postupka procjene utjecaja na okoliš objekta za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom na lokaciji Rebro?
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je 15. svibnja 2023. rješenje o obustavi postupka procjene utjecaja na okoliš objekta za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom KBC-a Zagreb uz obrazloženje da Studija koju je izradio ovlaštenik DVOKUT – ECRO d.o.o. iz Zagreba nije u skladu s potvrdom Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, iz razloga jer se potvrda odnosi isključivo na izgradnju građevine za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom unutar bolničkog kompleksa KBC Zagreb na adresi Kišpatićeva ulica 12, Zagreb (lokacija Rebro), a Studijom je predviđeno prikupljanje zaraznog medicinskog otpada koji nastaje u svim klinikama i kliničkim zavodima u sastavu KBC-a Zagreb (Božidarevićeva, Gundulićeva, Jordanovac, Rebro, Petrova i Šalata).
vrh stranice