Što je pravo na pristup
informacijama?
Pravo na pristup informacijama temelji se na načelima
javnosti i slobodnog pristupa, pravodobnosti, potpunosti i točnosti
informacija, načelu jednakosti, načelu raspolaganja informacijom te, sukladno
članku 5. stavku 1. točki 5. Zakona „obuhvaća pravo korisnika na traženje i
dobivanje informacije, kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup
zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o
postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene
zakonom ili drugim propisom“.
Kako definiramo informaciju?
Informacija, u smislu Zakona (članak 5. stavak 1. točka 3.),
predstavlja „svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku
dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan
(napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili
neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima
ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s
organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Pravo na pristup informacijama
Detaljne informacije o pravu na pristup informacijama
možete pročitati na mrežnoj stranici Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske
Podnošenje zahtjeva za pristup informacijama
Korisnici imaju pravo podnijeti zahtjev za pristup
informacijama, ponovnu uporabu informacija i ispravak informacija.
Pravo na pristup informacijama ostvaruje se podnošenjem
usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu na jedan od sljedećih načina:
Klinički bolnički centar Zagreb
Službenik za informiranje (Pravo na pristup informacijama)
Kišpatićeva 12, 10 000 Zagreb
- Usmeno
(o čemu će se sastaviti službena bilješka) na adresi:
Klinički bolnički centar Zagreb
Službenik za informiranje (Pravo na pristup informacijama)
Kišpatićeva 12, 10 000 Zagreb – Upravna zgrada, II. Kat
- Telefonski
(o čemu će se sastaviti službena bilješka) na broj: 01/2388-071
Ako je zahtjev podnesen usmeno ili putem telefona,
sastavit će se službena bilješka. Ako je zahtjev podnesen putem elektroničke
komunikacije, smatrat će se da je podnesen pisani zahtjev.
Zahtjev mora sadržavati:
- naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se
zahtjev podnosi,
- podatke koji su važni za prepoznavanje tražene
informacije,
- ime i prezime te adresu fizičke osobe
podnositelja zahtjeva,
- tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino
sjedište.
Pomoćni obrasci za podnošenje zahtjeva:
Obrazac 1: Zahtjev za pristup informacijama
Obrazac 2: Zahtjevza dopunu ili ispravak informacije
Korisnik može u zahtjevu za pristup informaciji naznačiti prikladan
način dobivanja informacije (neposrednim davanjem informacije, davanjem
informacije pisanim putem, itd.). Ako to ne naznači, informacija će se
dostaviti na način na koji je podnesen zahtjev, odnosno na najekonomičniji
način.
Podnositelj zahtjeva ima pravo izjaviti žalbu Povjereniku
za informiranje:
- Ako tijelo javne vlasti ne riješi zahtjev u roku
od 15 dana, odnosno u zakonskim slučajevima produženja roka za rješavanja
zahtjeva za dodatnih 15 dana, o kojem produženju je pravovremeno obavijestilo
podnositelja, podnositelj zahtjeva ima pravo izjaviti žalbu Povjereniku za
informiranje.
- Ako je nezadovoljan donesenim rješenjem tijela
javne vlasti.
Što znači ponovna uporaba
informacija?
Ponovna uporaba informacija: u skladu s člankom 5. stavkom
1. točkom 6. Zakona „znači uporabu informacija tijela javne vlasti od strane
fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu različitu
od izvorne svrhe za koju su informacije nastale, a koja se ostvaruje u okviru
zakonom ili drugim propisom određenog djelokruga ili posla koji se uobičajeno
smatra javnim poslom. Razmjena informacija između tijela javne vlasti radi
obavljanja poslova iz njihova djelokruga ne predstavlja ponovnu uporabu“.
Pomoćni obrazac za podnošenje zahtjeva:
Obrazac 3: Zahtjevza ponovnu uporabu informacija