Recover-E projekt

Projekt financiran od strane Europske Unije u sklopu Programa za istraživanje i inovacije Horizon 2020, broj 779362

Cilj ovog projekta je uvođenje mobilnih timova stručnjaka za mentalno zdravlje u liječenju osoba s teškim duševnim poremećajima, te usporedba novog modela liječenja u lokalnom kontekstu u odnosu na dosadašnji način liječenja. Liječenje putem mobilnih timova se primjenjuje u zemljama Europe i svijeta koje imaju visoku stopu oporavka od tih poremećaja, a funkcionira po principu fleksibilnog asertivnog liječenja u zajednici (FACT). Liječenje provodi mobilni multidisciplinarni tim sastavljen od psihijatra, psihologa, socijalnih radnika, medicinskih sestara i tzv. stručnjaka po iskustvu (osoba koje su oboljele od teške psihičke bolesti te su se od toga oporavile), prema holističkim principima, primarno kroz pružanje liječenja pacijentima oboljelim od teške duševne bolesti.

Kako bi se implementirao uspješan model, potrebno ga je evaluirati i prilagoditi lokalno kontekstu, što se vrši kroz projekt Recover-E. Usporedba se vrši na tri razine: uspoređuje se ishod liječenja u bolesnika koji se liječe pomoću mobilnih timova i onih koji se liječe na standardan način, evaluira se proces rada stručnjaka u timu, te se uspoređuju troškovi oba načina liječenja. Projekt se provodi u pet istočnoeuropskih zemalja, među kojima je i Hrvatska.

KBC Zagreb i Klinika za psihijatriju ovim projektom dobivaju jedinstvenu priliku poboljšati skrb za svoje pacijente i biti preteča znanstveno utemeljene skrbi u zajednici.

Trajanje projekta: 2018. – 2022.
Mjesto provedbe: Klinika za psihijariju
Voditelj: Martina Rojnić Kuzman

Ciljevi projekta

Opći cilj projekta je poboljšanje razine funkcioniranja, kvalitete života i ishoda bolesti osoba s teškim duševnim poremećajima (shizofrenija, bipolarni poremećaj, depresija) putem prilagođavanja i poboljšavanja provedbe skrbi u zajednici na državnoj razini, prema modelu koji se primjenjuje u zemljama Europe i svijeta koje imaju visoku stopu oporavka od tih poremećaja.

Konkretno cilj projekta je uvođenje modela liječenja u zajednici, po principu fleksibilnog asertivnog liječenja u zajednici (FACT), koje provodi mobilni multidisciplinarni tim sastavljen od psihijatra, psihologa, socijalnih radnika, medicinskih sestara i tzv. stručnjaka po iskustvu (osoba koje su oboljele od teške psihičke bolesti te su se od toga oporavile), prema holističkim principima, primarno kroz pružanje liječenja pacijentima oboljelim od teške duševne bolesti.

Prema istraživanjima, taj model liječenja značajno smanjuje trajanje hospitalizacije, dovodi do poboljšanja kvalitete života bolesnika kao i njihovih obitelji, ali i drugih indikatora funkcionalnog oporavka (zaposlenost, smanjenje stope kriminalnih radnji) te u konačnici rezultira dugoročnim smanjenjem troškova liječenja. Međutim, kako bi se model mogao uspješno integrirati u lokalnu sredinu, potrebno je studiju implementirati u lokalnom kontekstu.

Stoga je cilj projekta RECOVER-E usporedba novog modela liječenja u zajednici po principu FACT tima, adaptirano lokalnoj situaciji u odnosu na dosadašnji način liječenja, u pet država članica Europske Unije koje sudjeluju u projektu (Bugarska, Crna Gora, Makedonija, Hrvatska i Rumunjska).

Provedba projekta

Kako bi se opći ciljevi ispunili, projekt se provodi kroz osam radnih paketa (RP)

RP1 – koordinacija i organizacija sustavne podrške unutar i izvan organizacije koja omogućava provedbu projekta

Kako bi se osiguralo kvalitetno, multicentrično vođenje studije, cilj ovog radnog paketa je adekvatno koordinirati i voditi aktivnosti cijelog projekta u svim provedbenim jedinicama. Upravljanje i koordinacija vrši se gotovo svakodnevno u okviru našeg provedbenog mjesta. Naime, svakodnevno se u studiju uključuju novi ispitanici, provode posjete mobilnih timova ili se održavaju zajednički sastanci. Sve naše aktivnosti su koordinirane s ostalim provedbenim mjestima i partnerima projekta. Osim provedbenog dijela projekta, koordinacija je bila potrebna prilikom postavljanja tima i realiziranja aktivnosti u svrhu diseminacije.

RP 2- Situacijska analiza i analiza potreba za uspostavljanje mobilnih timova

U okviru očekivanih rezultata u prvoj provedbenoj godini projekta organiziran je i uspješno ostvaren posjet partnera projekata u trajanju od tjedan dana s ciljem sagledavanja stanja izvanbolničke skrbi u Hrvatskoj. Posjeta je ostvarena u svibnju 2018. godine, a organizirani su radni sastanci s vodećim provoditeljima i organizatorima psihijatrijske skrbi u okviru KBC Zagreb, Klinike za psihijatriju Vrapče, Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan i Opće bolnice Karlovac, Odjel za psihijatriju. Također, organizirani su sastanci s predstavnicima udruga namijenjenih promociji i destigmatizaciji mentalnog zdravlja. Kao dio analize potreba za uspostavljanjem timova održane su i fokus grupe s uposlenicima odjela Klinike za psihijatriju KBC Zagreb. Osim intervjuiranja pružatelja usluga, organizirane su fokus grupe koje su uključivale bolesnike na bolničkom psihijatrijskom liječenju, bolesnike u dnevnobolničkoj skrbi s njihovim obiteljima. Sukladno tim spoznajama izrađen je plan potreba izvanbolničke skrbi, koji je također jedan od predviđenih rezultata projekta. Iz ovog paketa su proizašla tri temeljna dokumenta:

Situation analysis assessment: site Croatia
Assessment of needs: site Croatia
Implementation plan: site Croatia

RP 3 – Implementacija mobilnih timova

Na temelju plana potreba, kreirali su se mobilni psihijatrijski timovi koji trenutno obuhvaćaju 4 psihijatara, 10 medicinskih sestara i tehničara, 2 socijalna radnika, 1 psiholog i 4 tzv. stručnjaka po iskustvu (osoba koje su oboljele od teške psihičke bolesti te su se od toga oporavile). Svi članovi tima su prošli edukaciju koju su organizirali stručnjaci iz Nizozemske, a četvero članova je pohađalo dodatnu edukaciju u Nizozemskoj. Nakon uključivanja u mobilni tim, za svakog bolesnika, odnosno ispitanika u projektu se kreira individualni psihijatrijski tim kojeg čine jedan psihijatar, dva do tri tehničara ili medicinske sestre, stručnjak po iskustvu i prema potrebi se uključuje socijalni radnik ili psiholog. Sastanci mobilnog tima su više puta tjedno, a u projekt se uključuju bolesnici koji su u ambulantnom, dnevnobolničkom ili bolničkom liječenju na Klinici koji zadovoljavaju uključne kriterije. Zbog kompleksnosti provedbe mobilnih timova, zasad se uključuju pacijenti s područja vijeća gradskih četvrti Maksimir, Gornja Dubrava i Sesvete. Cilj projekta je u mobilne timove tijekom osamnaest mjeseci uključiti 90 ispitanika, dok će se 90 ispitanika pratiti i evaluirati tijekom tok razdoblja bez intervencije mobilnih timova.

RP 4 – Evaluacija novog načina liječenja u odnosu na dosadašnji

Kako bismo utvrdili učinak intervencije koju provodimo, moramo ju evaluirati i usporediti sa „standardnom skrbi“, odnosno uslugama koje standardno pružamo (bolničko, dnevnobolničko i ambulantno liječenje). Ovaj projekt odobren je od strane Etičkog povjerenstva KBC-a Zagreb te je prijavljen na međunarodnoj platformi za klinička ispitivanja (Clinical Trials).

Kako bismo učinkoviti mjerili intervenciju, naš tim je prošao posebnu edukaciju te se potanko upoznao s metodama i materijalima. Svi materijali su prevedeni i prilagođeni prema visokim znanstvenim standardima. Jedna mjera namijenjena je bolničkom upravljačkom sistemu, dvije ispitanicima te jedna članovima tima. Mjere namijenjene ispitanicima su najopsežnije i primaran cilj im je mjeriti promjene razine funkcioniranja, kvalitetu života i ishoda bolesti osoba s teškim duševnim poremećajima.

Svakome sudioniku (odnosno pacijentu) koji zadovoljava uključne kriterije se objasni narav istraživanja, mogućnosti mobilnih psihijatrijskih timova te dobrovoljno potpisuju informirani pristanak. Potom se ispitanikovo stanje procjenjuje ocjenskim i samoocjenski skalama. Svi ispitanici se prate od uključenja u studiju, zatim u 12. i finalno u 18. mjesecu od uključenja u studiju. Svi ispitanici po ulasku u studiju bivaju randomizirani, odnosno nasumično pripadnu ispitivanoj ili kontrolnoj skupini. U ispitivanoj skupini se provodi intervencija mobilnih psihijatrijskih timova, dok je kontrolna u standardnom tretmanu Klinike. Mobilni psihijatrijski tim podrazumijeva multidisciplinarni tim za duševno zdravlje sačinjen od niza stručnjaka, uključujući 4 psihijatra, 1 psihologa, 10 medicinskih sestara i 2 socijalna radnika, 4 vršnjačka radnika koji pružaju integriranu medicinsku i socijalnu skrb koji usredotočene su na funkcionalni oporavak. Intervencija nudi fleksibilno, asertivno liječenje u zajednici za osobe s teškim duševnim bolestima. FACT može prilagoditi tretman (npr. pružiti intenzivniji tretman u obliku dnevnih posjeta kući, brige tijekom krize kod kuće, intenzivniji psihosocijalni i farmakološki tretman), ovisno o potrebama klijenta, odnosno ispitanika. Standardna skrb podrazumijeva skrb o duševnom zdravlju koja se pruža prvenstveno tijekom bolničkog liječenja, nakon čega slijedi kratak ambulantni posjet, obično jednom mjesečno, onoliko dugo koliko je potrebno. Primarne intervencije koje se pružaju su psihoterapija i psihofarmakoterapija. Moguće su i druge biološke metode, poput fototerapije, transkranijske magnetske stimulacije i eletkrostimulativne terapije. Ispitanici u ovoj skupini ne dobivaju usluge mobilnih timova budući da drugi mobilni timovi na ovom prostoru još ne postoje. O provođenju studije se redovito izvještava na sastancima tima koji su najmanje jedanput tjedno.

RP 5 – Socioekonomska evaluacija

Tijekom provedbe intervencije važno je pratiti njen direktni i indirektni trošak. Međutim, ekonomska evaluacija obuhvaća mnogo više od procjene troška. Upravo stoga jedan je radni paket posvećen ekonomskoj evaluaciji provedbe intervencije, odnosno mobilnih psihijatrijskih timova. Naime, osim što je potrebno znanstveno evaluirati učinak intervencije, važno je i prikazati ekonomski učinak na zdravstveni sustav. Tek tada imamo dovoljno argumenata za zagovaranje implementiranja mobilnih psihijatrijskih timova u standardnu skrb pokrivenu zdravstvenim osiguranjem.

RP 6 – uspostava partnerstva

Ovaj paket omogućava izgradnju kapaciteta ravnopravnih odnosa u skrbi za duševno zdravlje. To se primarno čini povezujući platformu europskih stručnjaka s ključnim zainteresiranim stranama za stvaranje zajedničkih usluga duševnom zdravlja ljudi osoba s teškim i trajnim duševnim poremećajima, potom provođenjem skrbi usmjerene na oporavak, prepoznavanjem vrijednosti iskustvenoga znanja kroz uključivanje stručnjaka po iskustvu kao članova izvanbolničkog tima za duševno zdravlje te konačno procjenjivanjem intervencije i elemenata programa koji će unaprijediti održivu provedbu.

RP 7 – Diseminacija projekta

Obilježeni su Dani prava osoba s duševnim smetnjama, projekt je prikaza na domaćim i međunarodnim stručno-znanstvenim skupovima te se sve novosti i događanja koje prate provedbu projekta medijski oglašavaju putem KBC Zagreb, Agencije za mobilnost i EU programe, Ministarstva zdravstva i nadležnog Gradskog ureda za zdravstvo. Dan prava osoba s duševnim smetnjama 2018. obilježen je u KBC Zagreb promocijom duševnog zdravlja uz destigmatizacijske poruke u svim ugostiteljskim objektima u okviru KBC-a Zagreb. Dan s duševnim smetnjama 2019. godine obilježen je turnirom u stolnom nogometu, « Mental Meč », a timove su sačinjavali djelatnici i korisnici usluga Klinike za psihijatriju. Događaj je bio iznimno uspješan i vrlo dobro popraćen od strane donosioca odluka u zdravstvu. Projekt je dvije godine za redom dr. Sara Medved je predstavila na kongresu Zdravstveni sustavi i zdravstvene politike u Motovunu. Posebnu sesija na kongresu Europskog psihijatrijskog društva u Varšavi 2019. godine je imao Recover-E na kojem je voditeljica projekta doc. Rojnić Kuzman predstavila dotadašnju realizaciju. Diskusija poslije prezentiranja bila je plodonosna i nadahnjujuća. Također, kao dio rezultata projekta izrađen je znanstveni rad studentice Petre Bistrović, koji je dobitnik Rektorove nagrade pod mentorstvom doc. Rojnić Kuzman (na poveznici : http://www.unizg.hr/nc/vijest/article/dobitnici-rektorove-nagrade-za-akademsku-godinu-20182019/),. Recover-e se izdvaja i u okviru izvješća uspješnih projekata Agencije za mobilnost i EU programme (http://mobilnost.hr/cms_files/2019/02/1549530136_horizon-2020-web.pdf).