U Edukacijskom centru Kliničkog bolničkog centra Zagreb 22.11.2022. godine organiziran je stručni skup povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima, koji se inače obilježava 18. studenog.
Otkriće antibiotika početkom dvadesetog stoljeća (posebno penicilina 1928. godine) značilo je revoluciju u liječenju bakterijskih infekcija i značajno smanjenje smrtnosti ljudi, bilo da se radi o infekciji kao primarnoj bolesti ili postoperativnom fenomenu koji je bio razlog brojnih smrtnih ishoda kirurškog liječenja tog doba.
Do danas su antibiotici ostali najučinkovitiji lijek za bakterijske infekcije, no stvari su se ipak počele mijenjati. Zbog pretjerane upotrebe došlo je do pojave i rasta broja rezistentnih (otpornih) bakterija na antibiotike. Razlog tome je njihovo prekomjerno i često medicinski neopravdano korištenje, a najveći problem u medicini predstavlja zabluda da se antibiotikom trebaju liječiti i virusna oboljenja, što dokazano nije točno. Drugi veliki problem je sveprisutnost antibiotika u hrani i vodi. Takav razvoj situacije doveo je do pojave superbakterija na koje antibiotici imaju jako malo ili nimalo učinka.
Stručnjaci, posebno iz područja mikrobiologije i farmakologije, već godinama upozoravaju javnost da će prekomjerna i nepotrebna upotreba antibiotika dovesti do jačanja otpornosti sve većeg broja bakterija, a samim time će se povećati i smrtnosti zbog bakterijskih infekcija na globalnoj razini.
U tom svjetlu obilježen je i ovogodišnji Europski dan svjesnosti o antibioticima u KBC-u Zagreb. Kroz uvodno predavanje prof. dr. sc. Ana Budimir upoznala je prisutne s trenutnim stanjem u području liječenja bakterijskih infekcija te iznijela predviđanja struke koja govore da bi do 2050. godine zbog rezistencije sve većeg broja bakterija na antibiotike godišnje moglo umirati oko 10 milijuna ljudi.
Kako bi se taj scenarij spriječio ili njegove posljedice ublažile, stručnjaci stalno donose nove preporuke i smjernice za upotrebu antimikrobnih lijekova. Tu svakako spadaju i Smjernice KBC-a Zagreb koje je predstavila prof. dr. sc. Iveta Merćep, dijeleći pritom i informacije o najnovijim antivirusnim lijekovima za COVID 19.
O superbakterijama koje su već spomenute, govorila je prof. dr. sc. Ivana Mareković u prezentaciji o Vankomicin rezistentnim enterokokima i enterokoknoj bakterijemiji, a doc. dr. sc. Sanja Pleško je prikazala Flukonazol-rezistentnu Candida parapsilosis kao uzročnika kandidemije.
O racionalnoj primjeni antimikrobnih lijekova kod liječenja izvanbolničke pneumonije govorio je prof. dr. sc. Robert Likić, dok je prof. dr. sc. Zrinka Bošnjak upozorila na pojavu Karbapenemaze kao rastućeg problema u bolnicama. Stručni skup zatvorila je doc. dr. sc. Matea Radečić Aumiller svojim predavanjem o racionalnosti propisivanja antimikrobnih lijekova u KBC-u Zagreb.Na samom početku stručnog obilježavanja Europskog dana svjesnosti o antibioticima okupljene je u ime bolničke uprave pozdravila i magistra Ana Ljubas, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo i glavna sestra KBC-a Zagreb iznoseći svoju zabrinutost zbog trenutnog stanja prekomjernog korištenja antibiotika.