Iz povijesti sestrinstva

1874. U Zagrebu postoje dvije civilne bolnice, bolnica Milosrdne braće i bolnica Milosrdnih sestara u kojima djelatnici rade dobrovoljno.

1919. Povjerenstvo za prosvjetu i vjeru sklapa ugovor s redom sv. Križa o preuzimanju njege, instrumentiranja u kirurškim salama, radu u kuhinji i pranju rublja.

1921. U Zagrebu, pod ravnateljstvom doktora Vladimira Čepulića, počinje s radom Škola za sestre pomoćnice. Škola ima dva smjera — bolničarski i socijalno-medicinski smjer. Prve polaznice škole bile su redovnice reda sv. Križa (14) i reda sv. Vinka Paulskog.

1965. Klinička bolnica dobiva naziv Klinički bolnički centar i postaje baza praktičnog dijela nastave za obrazovanje srednjih i viših medicinskih sestara i tehničara te primalja.

1982. Imenovana je prva glavna sestra Kliničkog bolničkog centra Zagreb i počinju se održavati prvi zajednički stručni sastanci svih medicinskih sestara bolnice.

2003. Osnovana je Hrvatska komora medicinskih sestara (HKMS).

Glavne sestre/pomoćnice ravnatelja za sestrinstvo KBC- a Zagreb:

  1982. – 1991.
Ruža Toth, vms
 
   1991. – 2012.
Marija Orlić-Šumić, magistra sestrinstva/MNS
   2012. – 2016.
Branka Rimac, magistra sestrinstva, FRNC
   2016. – 2019.
Marija Orlić-Šumić, magistra sestrinstva, MNS
   2019. –
Ana Ljubas, magistra sestrinstva


Životopisi bivših glavnih medicinskih sestara KBC-a Zagreb