Transplantacijski timovi Kliničkog bolničkog centra Zagreb u 14 dana napravili su 14 transplantacija solidnih organa. Od toga su tri bile multiorganske transplantacije koje predstavljaju izuzetno složene i rijetke medicinske zahvate.
Radi se o simultanim transplantacijama srca i jetre kod jednog pacijenta, jetre i bubrega kod drugog te srca i bubrega kod trećeg pacijenta. Ova posljednja izvedena je prvi put u Hrvatskoj.
Ostale transplantacije bile su pojedinačne, a svi transplantirani pacijenti se dobro oporavljaju tako da možemo s ponosom reći kako je još 14 ljudi dobilo šansu za novi život.
O najnovijem uspjehu u području transplantacije solidnih organa javnost su izvijestili prof. dr. sc. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb, akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila, prof. dr. sc. Hrvoje Gašparović, predstojnik Klinike za kardijalnu kirurgiju, akademik Željko Kaštelan, predstojnik Klinike za urologiju, prof. dr. sc. Davor Mijatović, predstojnik Klinike za kirurgiju, prof. dr. sc. Hrvoje Silovski, pročelnik Zavoda za hepatobilijarnu kirurgiju i transplantaciju abdominalnih organa, prof. dr.sc. Slobodan Mihaljević, predstojnik Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju, intenzivnu medicinu i terapiju boli i prim. Jasna Brezak, voditeljica Odjela za koordinaciju transplantacija i eksplantacije.
U 50 godina dugoj tradiciji presađivanja organa u KBC-u Zagreb neprestano se radilo i još uvijek se rad na stalnom unapređenju transplantacijskog programa. Počelo je s presađivanjem bubrega nakon čega su uslijedile transplantacije srca, jetre i pluća.
Na medijskom predstavljanju novog uspjeha transplantacijskih timova profesor Ćorušić je istaknuo kako je za njihov uspješan rad potreban visoki stupanj organizacije, požrtvovnosti i entuzijazma kao i besprijekorna suradnja među brojnim medicinskim strukama, navodeći liječnike, medicinske sestre, perfuzioniste te ostale članove transplantacijskih timova.
Akademik Miličić također je naglasio doprinos svih zaposlenika koji su sudjelovali u ovom procesu te dodatno opisao složenost simultane transplantacije srca i jetre kod pacijenta koji je bolovao od nasljedne amiloidoze.
Od profesora Gašparovića saznali smo kako je u 2023. godini u Hrvatskoj učinjeno 48 transplantacija srca, odnosno 12 njih na milijun stanovnika, dok je jedna Njemačka s kojom se volimo uspoređivati u isto vrijeme imala 3,5 transplantacija na milijun stanovnika. Podsjetio je i na činjenicu da je srce solidni organ s najužim vremenskim okvirom unutar kojeg se mora presaditi. Ne smije proći više od četiri do četiri i pol sata od uzimanja do ponovnog uspostavljanja rada srca.
Na odrađeni posao transplantacijskih timova ponosan je i akademik Kaštelan koji je javnosti pokušao približiti opseg posla u odrađenoj multiorganskoj transplantaciji srca i bubrega, navodeći kako je njezina organizacija iziskivala angažman stotinjak ljudi.
S kirurškog aspekta o potrebi besprijekorne suradnje različitih medicinskih struka i vrijednosti hrvatskog transplantacijskog programa u europskim i svjetskim okvirima govorili su profesor Mijatović i profesor Silovski, dok je profesor Mihaljević naglasio važnost anestezijskog praćenja ovih izrazito zahtjevnih operacijskih zahvata kao i postoperativnog intenzivnog liječenja transplantiranih pacijenata.
Predstavljanje je zaključila prim. Brezak s izjavom kako naši liječnici i ostalo medicinsko osoblje imaju znanje i iskustvo u transplantacijskoj medicini, ali to ne bi bilo dovoljno za ovakve uspjehe bez postavljenih etičkih principa, legislative, organizacijske strukture i članstva u Eurotransplantu. Sve to nam je omogućilo da budemo bolji od najboljih u Europi i svijetu.