I ove godine u Kliničkom bolničkom centru Zagreb 17. godinu zaredom svečano je obilježen Međunarodni dan podrške osobama oboljelima od epilepsije, javnosti bolje poznat pod nazivom Ljubičasti dan.
Zaposlenicima Klinike za neurologiju koji se bave liječenjem ove bolesti i već godinama organiziraju obilježavanje Ljubičastog dana, na ovogodišnjoj svečanosti i stručnom skupu pridružili su se pacijenti, članovi bolničke uprave, stručni suradnici iz drugih klinika, zavoda i službi te ostali gosti koji su se i ovaj put pridružili širokoj međunarodnoj zajednici koja ulaže velike napore kako bi se razbile predrasude o sposobnosti oboljelih da ravnopravno sudjeluju u svijetu rada, razvoju vlastite lokalne zajednice i društva općenito.
Unatoč svim naporima struke i pozitivnim primjerima radne uključenosti oboljelih još uvijek postoji stigma prema tim ljudima. S jedne strane na njih se gleda kao na manje sposobne za određene poslove, a s druge kao potencijalne probleme i izvore stresa u slučaju epileptičkog napadaja koji bi zahtijevao reakciju ljudi oko njih. U posebno lošem položaju su djeca, ponajviše ona školske dobi.
S današnjim lijekovima i specifičnim neurokirurškim zahvatima oboljeli mogu imati potpuno normalan život i svi mi koji smo zdravi ili možda imamo neke druge bolesti kojih još nismo niti svjesni, moramo to konačno shvatiti i prihvatiti.
Epilepsija je jedna od najučestalijih neuroloških bolesti. Rana dijagnoza, pravovremeni početak liječenja i optimalni izbor antikonvulzivnog lijeka za 70 % oboljelih znači mogućnost kvalitetnog života bez epileptičnih napadaja. Kod farmakorezistentnih bolesnika provodi se napredno neurokirurško liječenje koje daje odlične rezultate.
Na stručnom skupu u Edukacijskom centru KBC-a Zagreb povodom obilježavanja ovogodišnjeg Ljubičastog dana sudionike su pozdravili prof. dr. sc. Fran Borovečki, ravnatelj KBC-a Zagreb koji je posebno istaknuo važnost molekularno-genske analize za pacijente s epilepsijom, Ana Ljubas, magistra sestrinstva, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo i glavna sestra KBC-a Zagreb te prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže, voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za epilepsiju, pridruženog ERN EpiCARE centra u Klinici za neurologiju KBC-a Zagreb, koja je istaknula da se zahvaljujući svim bolničkim i javnozdravstvenim aktivnostima posljednjih godina uočavaju pozitivni pomaci na planu destigmatizacije oboljelih u Hrvatskoj. U organizaciji simpozija sudjelovale su i prof. dr. sc. Ervina Bilić, predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Nikolina Hederić, mag. med. techn., glavna sestra Centra za epilepsiju.
Stručna predavanja održali su:
• prim. dr. sc. Maja Jurin, pročelnica Zavoda za neuropedijatriju, Klinika za pedijatriju KBC-a Zagreb - Novosti u liječenju farmakorezistentnih epilepsija i epileptičnih sindroma
• prof. dr. sc. Saša Jevtović, voditelj Odjela za psihosomatiku i psihoterapiju, Klinika za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb - Psihogeni neepileptički napadaji (PNEN): suvremeni neurobiološki modeli, dijagnostički standardi i integrirani terapijski pristup
• Boris Maurović, mag. psych., Klinika za neurologiju KBC-a Zagreb - Razumijevanje psihogenih neepileptičkih napadaja – uloga psihologa
• Ana Morić, mag. soc. pol., Služba zajedničkih poslova, Odjel za socijalni rad, KBC Zagreb - Prava i usluge za oboljele od epilepsije u okviru sustava socijalne skrbi
• Nikola Mesarić, mag. nutr., Služba za prehranu i dijetetiku, KBC Zagreb - Kako prehrana mijenja tijek bolesti?
Nakon stručnih predavanja organizirano je savjetovalište za zainteresirane, u okviru kojeg je održana i panel-diskusija multidisciplinarnog tima Centra za epilepsiju Klinike za neurologije, Klinike za pedijatriju te Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb.
Skup su glazbenim nastupom uljepšali dr. Tomislav Taboršak, specijalizant neurologije u Klinici za neurologiju KBC-a Zagreb i njegova sestra Matea Taboršak, članica Zbora Aeternitas iz župe Svih Svetih u Sesvetama.
Ljubičasta boja ili boja lavande, kao zaštitni znak Međunarodnog dana podrške osobama oboljelima od epilepsije, simbolizira osjećaj usamljenosti koji se učestalo javlja kao posljedica društvene stigmatizacije i izolacije oboljelih. Na nama koji živimo u njihovu okruženju je da im promjenom vlastitog stava o epilepsiji olakšamo život i tako ljubičastoj bolji damo novi sjaj.