POBOLJŠANJE PREKOGRANIČNIH ZDRAVSTVENIH CENTARA I USPOSTAVA ZAJEDNIČKIH POSTUPAKA U KARDIOLOGIJI ZA BOLESTI SRČANIH ZALISTAKA
Osnovni cilj ovog dijela Lifegate projekta je razvoj zajedničkog pilot rješenja u standardizaciji zdravstvene skrbi za pacijente s degenerativnim bolestima srčanih zalistaka (DHVD) koji će se provoditi od primarne do tercijarne razine zdravstvene zaštite u zdravstvenim sustavima zemalja sudionica.
Standardizirani put pacijenta kroz zdravstveni sustav trebao bi osigurati besprijekorno upravljanje u različitim zdravstvenim ustanovama pograničnog i prekograničnih područja (obiteljska medicina, opće bolnice i tercijarni centri) u svrhu ostvarivanja koordinirane skrbi za pacijente s DHVD-om.
Kardiološki pacijent (DHVD) u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Liječnici obiteljske medicine u pograničnim područjima moraju razviti postupnike-algoritme postupanja za otkrivanje pacijenata s rizikom od simptomatske degenerativne bolesti srčanih zalistaka (DHVD) i njihovo upućivanje na sekundarnu zdravstvenu zaštitu.
Oni će raditi početni probir i identifikaciju pacijenata sa simptomima i sumnjom na degenerativne bolesti srčanih zalistaka, koji mogu imati čimbenike rizika za loš ishod prema jasno definiranim kriteterijima za upućivanje pacijenata u kardiolozima u općim bolnicama koje predstavljaju sekundarnu razinu zdravstvene zaštite (Prilog 1).
Kardiološki pacijent (DHVD) u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti
Kardiolozi u općim bolnicama će razviti postupnike/algoritme postupanja za kardiologe u općim bolnicama u svrhu probira visokorizičnih pacijenata koje su identificirali obiteljski liječnici i provesti potrebne daljnje dijagnostičke postupke.
U svom radu će koristiti definirane postupke za procjenu pacijenata upućenih iz primarne zdravstvene zaštite. To će uključivati klinički pregled, dijagnostičke testove kao što je ehokardiografija za postavljanje dijagnoze i ocjenjivanje težine bolesti srčanih zalistaka i kliničko liječenje, a na temelju tih nalaza odlučit će o daljnjem liječenju. Mogu pacijentu preporučiti medikamentozno liječenje ili iskoristiti mogućnost konzultacije na daljinu sa stručnjacima na tercijarnoj razini zdravstvene zaštite što može rezultirati i upućivanjem pacijenta u tercijarnu zdravstvenu skrb.
Kardiološki pacijent (DHVD) u tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti
Kardiolozi u tercijarnim centrima razvit će procedure za specijaliste u tercijarnim centrima, uključujući kliničke bolničke centre i Nacionalne centre izvrsnosti, kako bi se pacijentu s visokorizičnim DHVD-om osiguralo dodatno stručno mišljenje i napredne opcije liječenja.
Proces prelaska pacijenta iz sekundarne u tercijarnu skrb
Nakon sekundarne skrbi, pacijenti kojima je potrebna specijalizirana intervencija ili upravljanje bit će upućeni u tercijarne centre na stručnu procjenu. Svaka uputnica dobit će stručno mišljenje na daljinu. Nakon stručnog mišljenja i odluka, prema razvijenoj proceduri donijet će se odluka o tome hoće li pojedini pacijenti biti liječen i praćeni u sekundarnoj skrbi ili primljeni u tercijarne centre. Kardiolozi u tim centrima provode napredne dijagnostičke postupke i liječenje, poput naprednog ehokardiografskog snimanja, te nude stručne preporuke za specifične intervencije ili operacije te cjelokupno liječenje pacijenata s kompleksnim degenerativnim bolestima srčanih zalistaka i visokim rizikom od lošeg ishoda.
Standardizirani put pacijenta kroz zdravstveni sustav predviđa i kordinatore koji bi trebali osigurati maksimalnu koordiniranost u suradnji zdravstvenih ustanova na svim razinama.
Koordinatori:
- Koordinatori u općim bolnicama
- Koordinator sestrinstva na tercijarnoj razini
Uloga i zadaci koordinatora:
- Koordinatori u općim bolnicama - preuzimaju koordinaciju na poziv liječnika obiteljske medicine (LOM). Organiziraju kardiološke preglede: dogovaraju termine pregleda, UZV dijagnostike i ponovnih posjeta, pohranjuju dokumentaciju i projektne obrasce u papirnatom i digitalnom formatu (protokoli postupaka I i II- u prilogu). Koordiniraju suradnju s koordinatorom na tercijarnoj razini za slučajeve koji se referiraju za konzultacije s tercijarnim centrom i obavještavaju bolesnika o odlukama. Koordiniraju zdravstvenu skrb za bolesnike koji ostaju u praćenju na sekundarnoj razini. Obavještavaju koordinatora projekta za svakog bolesnika uključenog u projekt i provode komunikaciju s bolesnikom Podnosi izvješće koordinatoru projekta svaka tri mjeseca.
Koordinator sestrinstva na tercijarnoj razini – redovito komunicira i organizira sastanke na mjesečnoj bazi sa ostalim koordinatorima na sekundarnoj razini (u općim bolnicama ili drugim ustanovama), sudjeluje na koordinacijskim sastancima projektnog tima, prikuplja i pohranjuje svu dokumentaciju za sve uključene bolesnike od primarne sekundarne i tercijarne razine, koordinira prihvaćanje bolesnika upućenih na tercijarnu razinu, prikuplja podatke o izvršenjima na medicinskoj opremi. Koordinira postupanje za praćenju bolesnika nakon otpusta iz tercijarnoga centra, redovito prati ishode bolesnika koji su u praćenju na primarnoj i sekundarnoj razini. Podnosi izvješće projektnom timu na mjesečnim koordinacijskim sastancima.