Iako se Svjetski dan nepušenja službeno obilježava 31. svibnja, ta tema je u javnom prostru prisutna gotovo svaki dan. Možemo reći da ne postoji čovjek koji nije upoznat barem s nekim lošim učinkom pušenja, a ima ih poprilično.
Svakih osam sekundi zbog pušenja u svijetu netko umre, no ipak više od milijardu ljudi puši. U Hrvatskoj više od jedne trećine stanovništva.
Povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana nepušenja prof. dr. sc. Sanja Popović-Grle i prof. dr. sc. Gordana Pavliša iz Klinike za plućne bolesti «Jordanovac» Kliničkog bolničkog centra Zagreb sa svojim suradnicima žele uputiti još jedan javni poziv svima koji puše da to prestanu zbog vlastitog zdravlja, zdravlja ljudi oko njih ali i zbog štete koje pušenje nanosi našem planetu.
Dnose ovdje i neke podatke za koje se nadaju da bi mogli pomoći pušačima da donesu jedinu ispravnu odluku, da prestanu pušiti!
Pušenje i bolesti
- Svakih 8 sekundi u svijetu umire jedan čovjek zbog bolesti pušenja.
- Ne samo da postoji povezanost nastanka bolesti i pušenja, nego je i ishod liječenja bolesti nastalih zbog drugih čimbenika značajno lošiji kod pušača nego kod nepušača. Posebno se to odnosi na bolesti respiratornog, kardiovaskularnog i neuromuskulatornog sustava.
- Pušači koji razviju srčani udar znatno će češće umrijeti unutar sat vremena zbog njega, nego nepušači.
- Bolesnici s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (KOPB) koji nastave pušiti imaju znatno brži gubitak plućne funkcije, te veći rizik za teške komplikacije bolesti, uključujući intubaciju i stavljanje na respirator, nego osobe koje su prestale pušiti.
- Pušenje utječe na pojavnost bolesti, na njen ishod, a ako ishod nije smrt, tada uspjeh liječenja također uvelike ovisi da li je osoba aktivni pušač ili bivši pušač.
- Bolesnici s rakom pluća koji prestanu pušiti imaju bolje rezultate liječenja i dulje preživljenje, nego oni koji nastave pušiti.
- Jedina sigurno dokazana mjera koja produžuje život i poboljšava kvalitetu življenja bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (KOPB), osim dugotrajnog uzimanja kisika, jest upravo prestanak pušenja.
- Pušenje predstavlja rizik za nastanak ozbiljnih infekcija, poput plućne tuberkuloze.
Najčešći razlog smrti pušača je:
- karcinom pluća -1/3 bolesnika
- KOPB - 1/4 bolesnika
- srčani udar u 1/5 bolesnika
Duhan povećava siromaštvo osoba i država
Smatra se da siromašno kućanstvo potroši između 4% - 5% svog ukupnog budžeta na duhanske proizvode, a globalno gledajući 84% pušača živi u tranzicijskim zemljama i zemljama u razvoju. Pušenje predstavlja velik financijski teret i za brojne države. Cijena duhana na nacionalnoj razini uključuje povećane zdravstvene troškove, gubitak produktivnosti radnog stanovništva zbog bolesti i preuranjene smrti.
Prestanak pušenja najisplativija je od svih medicinskih intervencija.
Uzgajanje duhana iscrpljuje zemlju
Ogromne obradive površine koriste se za uzgoj duhana umjesto hrane. Pritom se upotrebljavaju velike količine pesticide što dodatno iscrpljuje zemlju koja postaje sve manje plodna. To dovodi do krčenja šuma i njihovog pretvaranja u nove obradive površine što direktno utječe na klimatske promjene.
Kratkoročna korist od prestanka pušenja
- Nakon 20 minuta - krvni tlak i puls se normaliziraju. Tjelesna temperatura u gornjim i donjim ekstremitetima se normalizira.
- Nakon 8 sati - razina ugljičnog monoksida u krvi pada na normalnu razinu, a razina kisika u krvi se normalizira.
- Nakon 24 sata – rizik za srčani udar se smanjuje
- Nakon 48 sati - započinje regeneracija živčanih završetaka, a poboljšava se osjet okusa i mirisa.
- Nakon 2 tjedna do 3 mjeseca – poboljšava se cirkulacija, tolerancija organizma na tjelesne napore se povećava, a plućna funkcije raste i za 30%.
- Nakon 1- 9 mjeseci - smanjuje se kašalj, začepljenost sinusa, umor i nedostatak zraka
- poboljšanje učinkovitosti lijekova na koje utječe pušenje (npr. propranolol, teofilin, inzulin, kao i lijekovi za bol, depresiju, anksioznost i nesanicu)
- novac na raspolaganju, koji se ranije trošio na duhanske proizvode
- smanjen rizik kućnog požara
Dugoročna korist od prestanka pušenja
- Nakon 12 mjeseci od prestanka pušenja rizik od kardiovaskularnih bolesti prepolovljuje se, a za 2 godine se izjednačava s rizikom u nepušača
- nakon 5 godina smanjuje se rizik od nastanka moždanog udara, a nakon 5-15 godina od prestanka pušenja rizik od karcinoma usne šupljine, ždrijela, jednjaka, bubrega i mokraćnog mjehura smanjuje se na polovicu
- rizik od pojave KOPB se značajno smanjuje
- poboljšava se memorija u odnosu na pušače koji nastave pušiti
- smanjuje se rizik od osteoporoze
- poboljšava se kvaliteta života i očekivano trajanje života
- nakon 15 godina od prestanka pušenja mortalitet u bivših pušača izjednačuje se s mortalitetom nepušača
Apstinencijska kriza
Nakon naglog prestanka pušenja javlja se sindrom ustezanja, s nizom neugodnih tegoba kao razdražljivost, nestrpljivost, nemir, nesanica, zabrinutost, depresivno raspoloženje, teškoće koncentracije, smanjenje srčane frekvencije, žudnja za cigaretom, povećani apetit i debljanje. No, to je samo subjektivni doživljaj nedostatka nečega na što je inače čovjek navikao. Pozitivni zdravstveni učinci na tijelu nakon prestanka pušenja nastupaju momentalno i nema nikakvih loših zdravstvenih učinaka, osim lošeg raspoloženja. Apstinencijska kriza najžešća je oko 2-3 tjedna, potom se simptomi prorjeđuju i slabe.
Kad se čovjek osjeća loše zbog ustezanja od cigarete i dolazi u iskušenje da ponovno počne pušiti, treba sebi osvijestiti korisne zdravstvene i financijske učinke nakon prestanka pušenja, pa i zatražiti stručnu pomoć kako bi prevladao krizu. Povremena Škola nepušenja Klinike za plućne bolesti Jordanovac jedan je vid takve pomoći.