Ovoga lipnja u Zagrebu je održan još jedan, treći, HealthComm Forum. Na njemu su sudjelovali brojni stručnjaci iz područja zdravstva, farmaceutike, komunikacije i menadžmenta, a njihov zadatak je bio da ponude određena rješenja za stvaranje boljeg i društvu korisnijeg zdravstvenog sustava koji bi bio jamac kvalitetnijeg života za svakog pojedinca tog društva.
Tematska područja ovogodišnjeg foruma bile su:
- Promjena paradigme - zdravlje kao kritični nacionalni resurs
- Politike i suradnje za održiv i otporan zdravstveni sustav
- Kako osigurati više zdravih godina života
Na forumu je sudjelovala i ministrica zdravstva, doc. dr. sc. Irena Hrstić. Sudionicima je iznijela prioritete trenutačne zdravstvene politike koji potiču otvoreni dijalog i proaktivni pristup zdravlju svih dionika zdravstvenog sustava.
Na panelu Vizija i smjer transformacije zdravstvenog sustava kroz iskustva lidera u zdravstvu sudjelovao je i ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb, prof. dr. sc. Fran Borovečki koji je govorio o brojnim izazovima u sustavu, ali i konkretnim koracima prema održivoj i učinkovitoj zdravstvenoj skrbi. Istaknuo je pritom kako je moderna medicina izuzetno propulzivna kada je u pitanju primjena najnovijih znanstvenih pristupa i inovacija u dijagnostici i liječenju bolesnika. Kao primjer je naveo genetske testove koji se danas koriste u dijagnostici i ciljanom liječenju bolesnika s tumorima te CAR-T tehnologiju za liječenje malignih bolesti.
Suradnju kliničkih bolnica i znanstvenih institucija u tim procesima smatra neizostavnom, budući da su upravo znanstvenici ti koji prvi koriste nove tehnologije i sudjeluju u njihovom uvođenju u kliničku primjenu. U KBC-u Zagreb ima više primjera takve suradnje od kojih je najnovija rezultirala osnivanjem Zavoda za personaliziranu medicinu.
U navedenom i sličnim projektima poželjno je bilo i bit će sudjelovanje privatnog sektora koji u financijskom smislu može uvelike pomoći u razvoju i implementaciji novih znanja i tehnologija u kliničku praksu. Pri tome se iznimna pažnja posvećuje jasnom pravnom definiranju te suradnje.
Profesor Borovečki je također naglasio kako bi ustrojavanje KBC-a Zagreb u vidu sveučilišne bolnice bilo dugoročno rješenje za sve bolničke aktivnosti jer bi se u tom slučaju moglo jasno definirati sve aspekte funkcioniranja bolničkog sustava. Bilo da se radi o pružanju zdravstvene skrbi ili znanstvenoj i nastavnoj aktivnosti.
Kao najveća bolnica u Hrvatskoj, KBC Zagreb mora stalno ići u korak s vremenom i biti predvodnik u provođenju novih zdravstvenih politika koje će doprinijeti razvoju i poboljšanju našeg zdravstvenog sustava. To je preduvjet za stvaranje zdravijeg i funkcionalnijeg društva.