Imunoadsorpcija – nova metoda liječenja u KBC-u Zagreb

Dana 10. ožujka 2021. godine u Kliničkom bolničkom centru Zagreb javnosti je predstavljena još jedna nova metoda liječenja koja predstavlja unapređenje, posebno transplantacijske ali i drugih grana medicine. Radi se o Imunoadsorpciji, odnosno izvantjelesnom pročišćavanju krvi kojim se odstranjuju različite molekule koje bi mogle negativno utjecati na uspjeh same transplantacije ili na bilo koji način imati negativne efekte za bolesnike koji boluju od različitih bolesti. Imuadsorpcija djeluje na principu vezanja citotoksičnih tvari na imobilizirana aktivna vezna mjesta. Razvila se devedesetih godina prošlog stoljeća, a danas je dostupan niz različitih kolona s različitim aktivnim vezačima čime se postiže sve bolja selektivnost ove metode.

Postupak imunoadsorpcije počinje plazmaferezom, no za razliku od terapijske izmjene plazme, u ovom postupku nije potrebna nadomjesna tekućinu. Bolesnikova plazma se odjeljuje od ostalih sastavnica krvi, bilo membranskom ili centrifugalnom plazmaferezom. Odvojena plazma dalje se procesuira prolaskom poseban uređaj gdje se patološke molekule odstranjuju adsorpcijom, a pročišćena plazma se nakon toga povezuje s ostatkom krvi i vraća bolesniku. Zbog toga nije potrebna nadomjesna tekućina. 

Visoka selektivnost ove metode omogućava specifično odstranjivanje patoloških molekula iz krvi, bez odstranjivanja čimbenika koagulacije i albumina. U odnosu na do sada dostupne metode uočena je značajno manja učestalost komplikacija, osobito infektivnih, što je od ključnog značenja u vrijeme COVID-19 pandemije.

Imunoadsorpcija se koristi u nizu indikacija, u različitim područjima medicine i to ne samo onima povezanim s imunološkim procesima.

PODRUČJE PRIMJENE

INDIKACIJA

Transplantacijska medicina

Nepodudarnost krvnih grupa, HLA nepodudarnost

Nefrologija

ANCA vaskulitisi, anti-GBM bolest, lupus nefropatija, FSGS, autoimuni nefritisi

Kardiologija

Dilatativna kardiomiopatija, infarkt miokarda, Chagasova kardiomiopatija, teške dislipidemije

Neurologija

Multipla skleroza, Guillain-Barreov sindrom, kronična upalna demijelinizirajuća poliradikulopatija, autoimuni encefalitisi, Lambert-Eatonov sindrom, demencije

Dermatovenerologija

Pemfigoid (vulgaris, bulozni), atopični dermatitis

Ostala područja

Bronhalna astma, sepsa


S obzirom na to da je mjesec ožujak posvećen je bolestima bubrega (11. ožujak - Svjetski dan bubrega) kod kojih je Imunoadsorpcija izrazito važna metoda, njezino predstavljanje baš u ožujku ima i posebnu simboličku vrijednost.

Kronična bubrežna bolest je tiha, nezamijećena i previđena epidemija pa je malo tko svjestan kako je njezina učestalost jednaka, ako ne i veća od šećerne bolesti za koju svi znaju i od koje mnogi strepe. Problem s kroničnom bubrežnom bolesti je to što ona dugo prolazi neopaženo, a rizik umiranja od njenih posljedica je vrlo visok i počinje puno ranije nego što bolesnici moraju biti liječeni dijalizom ili transplantacijom. Samo jedan od pet bolesnika u početnoj fazi kronične bubrežne bolesti doživi krajnje stadije, a većina umire bilo od infarkta miokarda, srčanog zatajenja ili moždanoga udara. Stoga bolesnici moraju biti svjesni rizika i ali i vlastite odgovornosti za svoje zdravlje.

Ono s čime se u Hrvatskoj možemo ponositi je izvrstan transplantacijski program prepoznat u cijelome svijetu, a u kojem KBC Zagreb ima posebnu ulogu. Odlični rezultati u transplantacijskoj medicini odraz su visoke stručnosti i zavidne organiziranosti, te predanosti i odgovornosti svakoga pojedinca i cijeloga tima zdravstvenih radnika gdje je uvijek na prvome mjestu boljitak i sigurnost svakoga bolesnika.  Takav pristup zadržan je i tijekom trajanja COVID 19 pandemije kada se o transplantiranim bolesnicima vodila posebna briga, a nove transplantacije planirale vrlo kritički ovisno o stanju COVID 19 infekcije kako bolesnike ne bi izlagali dodatnim rizicima.

Posebna pažnja posvećena je i dijaliziranim bolesnicima KBC-a Zagreb koji su u velikom broju stekli zaštitu od COVID 19 infekcije (gotovo 90%). Najveći dio njih cijepljen u KBC-u što je posljedica dodatnog angažmana naših liječnika i medicinskih sestara.

Na konferenciji za medije novu metodu javnosti su predstavili prof. dr. sc. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb, akademik Željko Kaštelan, predstojnik Klinike za urologiju, akademik Bojan Jelaković, pročelnik Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju, prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić, voditelj Odjela za transplantaciju bubrega,  prim. dr. Jasna Brezak, voditelj Odjela za koordinaciju transplantacija i eksplantacije i dr. sc. Vedran Premužić, specijalist internist Odjela za dijalizu.

vrh stranice