Pročelnik: prof. prim. dr. sc. Anko Antabak, dr. med., specijalist dječje kirurgije
Glavna medicinska sestra: Ruža Tandara, prvostupnica sestrinstva

O Zavodu

Zavod za dječju kirurgiju i urologiju specijaliziran je za liječenje novorođenčadi, djece i adolescenata do 18. godine s kirurškim bolestima. Jedan je od šest zavoda Klinike za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, središnje kirurške klinike u Republici Hrvatskoj.
Godišnje se u Zavodu hospitalizira oko 1400 pacijenata, a izvede se oko 1000 kirurških zahvata iz svih područja dječje kirurgije; neonatalne, torakalne, abdominalne, vaskularne i plastične kirurgije te urologije i traumatologije.
Humanim i prijateljskim pristupom prema djeci tijekom liječenja Zavod je osigurao status "Zavod — prijatelj djece".

INFORMACIJE ZA PACIJENTE I RODITELJE

Upute i pravila za bolničko liječenje u Zavodu za dječju kirurgiju KBC-a Zagreb

Prilikom prijema u bolnicu djeca naručena za hospitalizaciju dolaze u 7.30 sati u Zavod za dječju kirurgiju i urologiju. Prilikom prijema djeca trebaju biti na tašte (ne smiju ništa jesti niti piti 6 sati prije dolaska).

Kod prijema djeteta u bolnicu potrebno je donijeti:

• zdravstvenu iskaznicu djeteta
• uputnicu za hospitalizaciju
• povijest bolesti dječjeg kirurga, svu raniju medicinsku dokumentaciju i nalaze traženih
• dijagnostičkih pretraga (krvna grupa, laboratorijski nalazi, pregled anesteziologa i sl.)

Važno je objasniti djetetu zašto ide liječniku i zašto mora ostati u bolnici.
Zajedno s djetetom pripremiti njegove stvari, ponesite njegovu najdražu igračku, ona će umanjiti
osjećaj uznemirenosti

Ako dijete ima temperaturu, respiratornu ili drugu infekciju ili osip, mole se roditelji da obavijeste
bolničko osoblje radi odgađanja operacijskog zahvata.


- Dnevni red rada u Zavodu obuhvaća vizitu na početku i na kraju redovnog radnog vremena. Tijekom vikenda vizita i nadzor pacijenata organizirani su od strane liječnika Zavoda.
- Informacije o zdravstvenom stanju djeteta daju se isključivo roditeljima ili starateljima u razgovoru s liječnikom.
- U Zavodu postoji mogućnost dnevnog i cjelodnevnog boravka jednog roditelja uz dijete.
- Posjete za roditelje koji ne borave s djetetom i za ostale posjetitelje dozvoljene su svakog dana od 11 do 18 sati.

U interesu djece na liječenju, molimo Vas da u posjet dolaze samo roditelji.

- Roditelji se mole da kretanje ograniče samo na sobu svog djeteta, da razgovaraju s njim, igraju se, čitaju mu priče i sl. Moraju voditi računa da se u sobi nalaze druga djeca koja su često teško bolesna te im je potreban mir i odmor.
- Posjetitelji djece se mole da malim bolesnicima ne donose hranu i sokove bez dogovora s medicinskim osobljem. Pri ulasku u Zavod moraju isključiti svoj mobilni telefon te se javiti medicinskoj sestri ili liječniku.

Tijekom liječničkih vizita roditelji se mole da izađu iz bolesničkih soba i pričekaju u čekaonici.
Zavod je jedan od prvih na kojem je, uz mogućnost ne strogo ograničenih posjeta roditelja bolesnoj djeci, omogućeno da roditelji zajedno s djecom borave u bolnici odnosno da ostvare pravo na cjelodnevni smještaj.

Dakle, postoji mogućnost primanja jednog roditelja ili staratelja koji ostvaruju pravo na smještaj, koji su u tom slučaju smješteni na posebne, za njih namijenjene, ležajeve.

Pravo na dnevni i cjelodnevni smještaj s djetetom u bolnici imaju roditelji/skrbnici prema važećem pravilniku HZZO-a https://hzzo.hr/obvezno-osiguranje/pravo-na-smjestaj-uz-dijete.
Postoji i mogućnost apartmanskog smještaja, uz posebnu nadoplatu za roditelje prema važećem cjeniku bolnice.

U Zavodu za dječju kirurgiju i urologiju provode se psihološke pripreme za operacijske i ostale terapijske i dijagnostičke postupke te savjetodavni rad vezan uz emocionalne i psihološke poteškoće djece, adolescenata i roditelja (obitelji).

Ako roditelji žele razgovarati ili trebaju savjet u vezi sa psihološkom pripremom za dolazak u bolnicu,
ponašanjem ili emocionalnim potrebama ili problemima djeteta vezanim uz bolest i liječenje, mogu se obratiti pedagogu u Zavodu za dječju kirurgiju i urologiju.

U KBC-u Zagreb organizirano je provođenje nastave, a provodi se u suradnji s „Osnovnom školom Jordanovac”. Nastava je organizirana je za djecu od prvog do osmog razreda osnovne škole.

Škola u bolnici prvenstveno je namijenjena djeci koja duže borave u bolnici, ali je mogu pohađati i djeca koja borave kraće.

Zavod za dječju kirurgiju i urologiju angažiran je u nizu udruga kojima je cilj promicanje humanizacije bolničkog liječenja djece. U okviru UNICEF-ova programa Zavod je dobio naziv „Zavod – prijatelj djece, a njegovi djelatnici uključeni su u projekt Ministarstva zdravlja „Sigurna djeca”.

- Dnevni red rada u Zavodu obuhvaća vizitu na početku i na kraju redovnog radnog vremena.
- Tijekom vikenda vizita i nadzor pacijenata organizirani su od strane liječnika Zavoda.
- Informacije o zdravstvenom stanju djeteta daju se isključivo roditeljima ili starateljima u razgovoru s liječnikom.

U Zavodu postoji mogućnost dnevnog i cjelodnevnog boravka jednog roditelja uz dijete.
Posjete za roditelje koji ne borave s djetetom i za ostale posjetitelje dozvoljene su svakog dana od 11 do 18 sati.

Upute i pravila za bolničko liječenje Zavoda za dječju kirurgiju KBC-a Zagreb

Fimoza

Što je fimoza?

Fimoza je naziv za suženje k glavića. Može biti prirođena, prepucija došlo do pucanja kožice penisa (prepucija) koja se ne može prevući preko glavića. Može biti prirođena, nakon jače upale ili kada je kod prevlačenja prepucija došlo do pucanja kožice i stvaranja ožiljka.

Prepucij je tijekom prve godine života uži i slijepljen za glavić (priraslice) te se najčešće ne može prevući preko glavića. To je normalno stanje i postupno se tijekom rasta djeteta razrješava samo od sebe. Ovaj proces ne treba požurivati prevlačenjem na silu jer će se priraslice ponovno stvoriti i može doći do pucanja kožice i stvaranja ožiljka.

Liječenje

Fimoza se liječi kirurškim zahvatom – cirkumcizijom (obrezivanjem). Tijekom zahvata se u općoj anesteziji odstrani uski dio prepucija. Priraslice glavića i prepucija te normalno suženje prepucija kod manje djece nije potrebno liječiti.
Stečena fimoza s ožiljkom koji sužava otvor na prepucije može se pokušati liječiti mazanjem ožiljka kremom s kortikosteroidom betametazonom tijekom 4-6 tjedana.
Mazanje ove kreme na kožicu neće dovesti do nuspojava koje kortikosteroidi mogu imati kada se daju u puno višim dozama injekcijama ili u tabletama kod nekih drugih bolesti (npr. autoimmune bolesti). Mazanje kremom je uspješno u otprilike 50 % dječaka, a rezultati su bolji kod manje djece. Ako se ne uspije kremom postići željeni učinak, potrebna je cirkumcizija.

Oporavak

Otpust kući je isti ili idući dan. Končići se sami razgrađuju i otpadaju tijekom 2 tjedna. Prvih nekoliko dana se može između šava pojaviti manja količina sukrvice. Oteklina nakon operacije se sama povlači, no može biti prisutna i do šest mjeseci, dok se ne uspostavi normalna limfna drenaža.

Z A P A M T I T E

• važno je razlikovati fimozu, normalno suženje prepucija kod male djece i normalne priraslice glavića i kože
• liječenje je potrebno kod fimoze, dok intervencije kod druga dva stanja koja su normalna treba izbjegavati

Kontakt e-adresa za upite: dk5@kbc-zagreb.hr

Fimoza

Preponska kila (ingvinalna hernija)

Što je hernija?

U preponi postoji kanal kroz koji se kod dječaka testis spušta iz trbuha u mošnje prije rođenja. Kod djevojčica kroz taj kanal prolazi ligament koji fiksira maternicu. Kanalić se treba zatvoriti prije poroda, a ako se to ne dogodi, kroz otvor se iz trbuh u preponu guraju crijeva. Ta izbočina u preponi u kojoj se nalazi crijevo se naziva hernija (kila, bruh). Ukoliko kanalić ostane minimalno otvoren, kroz njega se umjesto crijeva spušta Ukoliko kanalić ostane minimalno otvoren, kroz njega se umjesto crijeva spušta tekućina koju svi normalno imaju u trbuhu u manjoj količini, što se naziva vodena kila (komunikantna hidrokela).

Liječenje

S obzirom na to da se hernija ne povlači sama, liječenje je kirurško i naziva se hernioplastika. Radi se u općoj anesteziji kroz rez u preponi. U pravilu se operacija radi s navršenih godinu dana života ili kasnije, kada se zamijeti hernija. Operacija se radi hitno ukoliko je došlo do uklještenja. Uklještenje znači da se crijevo zaglavilo u preponskom kanalu, pri čemu dolazi do oticanja i gubitka cirkulacije pa crijevo može puknuti što je životno opasna komplikacija. Kod djece se za razliku od odraslih u pravilu ne stavlja mrežica za pojačanje ingvinalnog kanala jer nije potrebna. Naime kod odraslih je hernija često posljedica slabosti trbušne stijenke u području preponskog kanala te je stijenku potrebno ojačati mrežicom.

Oporavak

Otpust kući je u najčešće isti ili idući dan. Dva dana nakon otpusta rana se može tuširati i suho previti, a šavovi se vade 7-14 dana nakon operacije. Preporuča se 3-4 jedna nakon operacija izbjegavati teža opterećenja.

ZAPAMTITE

• Važno je razlikovati kilu od vodene kile jer je liječenje drugačije – kila se liječi kirurški dok se vodena kila može i sama povući
• Kod uklještenja kila je tvrda, bolna i ne može se vratiti u trbuh te je potrebna hitna operacija kako ne bi došlo do pucanja zaglavljenog crijeva.

Preponska kila (ingvinalna hernija)

Hidronefroza i vezikoureteralni refluks

Hidronefroza

Hidronefroza je naziv za proširenje bubrežnih kanala i čašica. Najčešće nastaje zbog suženja na spoju glavne bubrežne čašice (pijelon) i mokraćovoda. Zbog toga raste tlak u kanalima bubrega i može doći do oštećenja ili potpunog gubitka funkcije bubrega.

Refluks

Vezikouretralni refluks je vraćanje mokraće iz mokraćnog mjehura prema bubregu, suprotno od smjera normalnog tijeka mokraće. Spoj mokraćovoda i mokraćnog mjehura djeluje kao ventil i propušta mokraću samo iz bubrega prema mjehuru. Ako se spoj nije dobro razvio, nema funkciju ventila i mokraća se vraća prema bubregu što se cijevčicanaziva refluks. Refluks može dovesti do ponavljajućih infekcija, upala bubrega (pijelonefritis) i oštećenja funkcije bubrega.

Dijagnoza

Hidronefrozu može ponekad otkriti ginekolog prije rođenja (prenatalno) redovnim ultrazvukom tijekom trudnoće.

Nakon rođenja se hidronefroza i refluks najčešće otkriju kada dođe do mokraćne infekcije. Prva pretraga koja se radi i kojom se može utvrditi hidronefroza je ultrazvuk.

Kod refluksa ultrazvuk može biti uredan.
Za otkrivanje refluksa koristi se pretraga cistouretrografija, prilikom koje se u mjehur postavi cjevčica (kateter), kroz nju se daje posebna tekućina (kontrast) u mjehur i potom se na ultrazvuku ili rentgenu prati ide li kontrast prema bubregu.

Pretrage koje se dodatno koriste kako bi se odredilo je li potrebna operacija suscintigrafija i magnetska rezonanca.

Scintigrafijom se određuje funkcija bubrega. Magnetska rezonanca služi za prikaz anatomije mokraćnog sustava jer kod neke djece postoji tzv. dvostruki sustav pri čemu bubreg umjesto jednog ima dva mokraćovoda. Refluks je češći kod djece s dvostrukim mokraćovodima.

Liječenje

Hidronefroza

Hidronefroza se liječi ako se utvrdi oštećenje bubrega, ako dolazi do ponavljajućih mokraćnih infekcija ili ako su prisutni bolovi.

Liječenje je kirurško i sastoji se od oblikovanja novog spoja bubrega i mokraćovoda (pijeloplastika) kroz rez u području slabina (lumbotomija) ili, ako je moguće, laparoskopski (kroz nekoliko manjih rezova kroz koje se uvede kamera i posebni instrumenti). Prilikom operacije se kroz novo oblikovani spoj provede cjevčica (proteza), koja se vadi nakon mjesec dana u kratkoj općoj anesteziji.

Ako postoji izrazito proširenje bubrežnih kanala već u novorođenačkoj dobi liječenje se tada provodi u dva navrata. Prvom operacijom se bubreg rastereti postavljanjem cjevčice ili izvođenjem mokraćovoda na kožu kako bi se spriječilo dodatno oštećenje, a potom se kada dijete naraste izvodi pijeloplastika.

Reflux

Djeca kod koje se utvrdi da imaju refluks svaku večer uzimaju antibiotik (antibiotska profilaksa) kako ne bi došlo do ponavljajućih infekcija. Uz to se rade i redovne laboratorijske kontrole urina. Kako dijete raste, refluks se može povući pa neće biti potrebno kirurško liječenje.

Refluks se liječi kirurški ako dolazi do ponavljajućih mokraćnih infekcija unatoč svakodnevnom uzimanju antibiotika ili ako se utvrdi oštećenje funkcije bubrega.

Kirurško liječenje se može raditi cistoskopski (za blaže oblike refluksa) ili operacijom (za teže oblike i kada cistoskopsko liječenje ne uspije). Kod cistoskopskog liječenja se u općoj anesteziji u mjehur uvede instrument (cistoskop) i u mjesto spoja mokraćovoda i mjehura injicira posebna želatinozna masa. Tako se spoj izboči i oblikuje u ventil.

Ovo liječenje ponekad ne uspije iz prvog pokušaja te se može ponavljati još jednom ili dva puta. Kod težih oblika refluksa ili ako cistoskopsko liječenje nije uspjelo, izvodi se operacijski zahvat pri kojem se kroz rez u preponi pristupa na mjehur i kirurški oblikuje novi spoj mokraćovoda i mjehura kroz koji se mokraća neće vraćati prema bubregu.
 
Oporavak

Nakon cistoskopije djeca borave u bolnici 1 dan. Oporavak je brz i mogu se vratiti svim aktivnostima unutar nekoliko dana.

Nakon operacije refluksa ili hidronefroze djeca u bolnici borave u prosjeku 7 dana, a roditelj može biti uz njih cijelo vrijeme. Prilikom operacije se na mjesto novo oblikovanih spojeva mokraćne cijevi i mjehura ili bubrega postavi dren i izvede van na kožu kako bi se spriječilo nakupljanje tekućine (krvi ili mokraće) u području operacije. Osim toga sva djeca nakon operacije mokre na cjevčicu (kateter). Kateter i dren se vade tijekom hospitalizacije.

Šavovi se vade nakon 10-14 dana, a nakon toga je moguće kupanje. Veća opterećenja su dozvoljena 1-2 mjeseca nakon operacije, ovisno o dobi.

Prilikom operacije hidronefroze se kroz novo oblikovani spoj mokraćovoda i bubrega provede dodatna cjevčica (proteza), koja se vadi nakon mjesec dana u kratkoj općoj anesteziji.

Nakon operacije hidronefroze ili refluksa sva djeca nastavljaju uzimati antibiotik kroz nekoliko mjeseci.

ZAPAMTITE

• Kod hidronefroze je problem najčešće na spoju bubrega i mokraćovoda, a kod refluksa na spoju mokraćovoda u mjehur
• Hidronefroza se ponekad može vidjeti ultrazvukom prije rođenja
• Dijagnoza refluksa se najčešće postavlja obradom nakon mokraćne infekcije
• Kirurško liječenje je najčešće potrebno kada postoji oštećenje bubrega ili ponavljajuće mokraćne infekcije

Kontakt e-adresa za upite: dk5@kbc-zagreb.hr

Hidronefroza i vezikoureteralni refluks

Hipospadija

Što je hipospadija?

Hipospadija je prirođeni poremećaj penisa koji ima tri bitne značajke:
1) otvor mokraćne cijevi nije na vrhu penisa nego s donje strane penisa
2) često postoji zavinutost penisa (korda)
3) prepucija (kožice) nema s donje strane, već postoji samo s gornje strane tako da nalikuje na kapuljaču.
Ovo stanje se najčešće prepozna odmah po rođenju. Hipospadija se javlja kod jednog na 300 rođenih dječaka.

Što uzorkuje hipospadiju?

Uzrok je nepoznat. Obično se radi o izoliranom poremećaju i dječaci s hipospadijom nemaju drugih anomalija. Hipospadija nije sasvim nasljedna, kao boja očiju ili krvna grupa, ali je nešto češća u
obiteljima u kojima je prethodno zabilježena hipospadija. Ako jedno dijete ima hipospadiju, rizik da će je i drugo dijete imati je oko 1:30.

Liječenje

Najblaži oblici hipospadije, kada je otvor samo 1-2 mm od uobičajenog mjesta najčešće ne treba liječiti. Hipospadija s otvorom s donje strane penisa ili prema mošnjama se liječi kirurški u općoj anesteziji, najčešće u prvoj ili drugoj godini života.

Ciljevi operacije su:
1) izravnati penis, zbog mokrenja, spolne i reproduktivne funkcije
2) pomaknuti otvor mokraćne cijevi na vrh penisa kako bi se dječak mogao mokriti stojeći
3) popraviti izgled spolovila, koje obično izgleda obrezano nakon operacije

U slučajevima jače zakrivljenosti penisa ili otvora mokraćne cijevi smještenog daleko od uobičajenog mjesta često je potrebno više operativnih zahvata (2-3).

Penis se u operaciji ispravlja i na njega se postavlja tkivo od kojeg se kasnije oblikuje mokraćna cijev. Najčešća komplikacija operacije je fistula - kapanje mokraće na nekom mjestu uzduž novo formirane mokraćne cijevi. Liječi se dodatnim kirurškim zahvatom prilikom kojeg se zatvara otvor fistule.

Oporavak

Kod blažih oblika oporavak je brz, a boravak u bolnici jedan dan. Kada je otvor mokraćne cijevi dosta udaljen od uobičajenog položaja, trajanje hospitalizacije je otprilike sedam dana. Tijekom boravka u bolnici operirani dječaci mokre na urinarni kateter kako bi se olakšalo zaraštanje rane. Kod opsežnijih zahvata kateter za mokraću se tijekom operacije uvodi direktno kroz kožu iznad penisa (tzv. suprapubični kateter, cistofix). Nakon operacije se preporuča pošteda od težih fizičkih opterećenja tijekom
3-4 tjedna.

ZAPAMTITE
• Hipospadija se može ispraviti
• Često je potrebno više od jedne operacije
• Važno je NE učiniti obrezivanje (cirkumciziju) ukoliko dijete ima hipospadiju, jer se višak kože s gornje strane penisa koristi prilikom formiranja nove mokraćne cijevi

Kontakt e-adresa za upite: dk5@kbc-zagreb.hr

Hipospadija

 

Nespušteni testis (kriptothizam, retencija testisa)

Što je nespušteni testis?

Testisi nastaju u trbušnoj šupljini i tijekom zadnjeg tromjesečja trudnoće spuštaju se na svoje mjesto u mošnje (skrotum) kroz kanal u preponi. Testis koji se nije spustio zastaje u kanalu u preponi. To nije dobro mjesto za testis jer zbog više temperature u preponi on gubi svoju funkciju (atrofira), a kroz godine postoji i rizik za razvoj karcinoma. Kada se testis može napipati u preponi naziva se nespušteni testis. Kod nekih dječaka oba testis mogu biti nespuštena. Ako se testis nalazi u trbušnoj šupljini ili se nije razvio, ne može se napipati i to stanje se naziva kriptorhizam (skriveni testis). Kod prerano rođene djece nespušteni testis se može i sam spustiti u mošnje tijekom prve godine života.

Mobilni testis je naziv za testis koji se djelovanjem mišića povlači visoko u preponski kanal (npr. kada je hladnije ili kod dodira), no ubrzo se sam spušta u skrotum. Mobilni testis se u pravilu ne liječi kirurški, osim kada se tijekom praćenja zaključi da je većinu vremena tijekom dana u preponi umjesto u skrotumu.

Liječenje

Liječenje nespuštenog testisa je kirurško, a naziva se orhidopeksija. Nespušteni testis je najbolje operirati oko prve godine života, jer u tom slučaju postoji najveća vjerojatnost da će se očuvati funkcija testisa. Ako je testis sam po sebi manji, ili ako je operacija izvršena u kasnijoj dobi, manja je vjerojatnost da će testis imati urednu funkciju.

Tijekom operacije se kroz dva reza (u preponi i na mošnji) testis oslobodi od okolnog tkiva koja ga zadržava i spusti u mošnju, te tamo učvrsti. Zahvat se izvodi u općoj i traje jedan sat. Ukoliko je testis u trbušnoj šupljini, njegove krvne žile su prekratke te se često ne može spustiti u mošnje odjednom, nego su potrebne dvije operacije. Prva operacija je laparoskopska, pri kojoj se u trbušnu šupljinu kroz tri manja reza (5-10 mm) uvede kamera i posebni instrumenti, kojima se potom testis oslobodi i spusti u preponski kanal, a tijekom iduće operacije spušta se u mošnje.

Oporavak

Boravak u bolnici je jedan dan, a roditelj može biti s djetetom cijelo vrijeme. Šavovi iz prepone se vade za 7-14 dana, a šavovi sa mošnje se sami razgrađuju i otpadnu.
Kada se izvade šavovi iz prepone dozovljeno je kupanje i povratak u vrtić/školu. Krvni podljev (modrica) na mošnjama može biti prisutan tijekom prvih tjedana nakon operacije, no sam se povlači.

Tijekom prva tri tjedna od operacije ne preporuča se vožnja bicikla, naporni sportovi, penjanje po drveću i slične aktivnosti.

ZAPAMTITE

• Važno je razlikovati nespušteni testis i mobilni testis
• Nespušteni testis treba kirurški spustiti oko prve godine života kako bi se očuvala njegova funkcija
• Posebno je važno na vrijeme kirurški spustiti obostrano nespuštene testise

Kontakt e-adresa za upite: dk5@kbc-zagreb.hr

Nespušteni testis (kriptothizam, retencija testisa)

Zahvati i metode liječenja

U Zavodu se rade sve vrste kirurških zahvata iz područja dječje kirurgije kao i sve vrste uroloških zahvata kod djece.

Uz standardne zahvate koji spadaju u domenu opće dječje kirurgije posebno mjesto zauzimaju kirurško liječenje razvojnih anomalija, tumora dječje dobi, tumora endokrinih žlijezda i program transplantacije jetre kod djece.

Zavod usko surađuje s ostalim zavodima Klinike za kirurgiju koji sudjeluju u zbrinjavanju djece kada je to potrebno. Složenije bolesti poput anomalija i solidnih tumora toraksa i abdomena (nefroblastom, hepatoblastom, neuroblastom) zahtijevaju multidisciplinarni pristup pa se liječe u suradnji sa specijalistima s drugih Klinika KBC-a, prvenstveno s Klinike za pedijatriju.

Složene kongenitalne anomalije kod novorođenčadi kao što su atrezija jednjaka, malformacije pluća, atrezija anusa, omfalokela i gastroshiza liječe se u suradnji s Referentnim centrom za neonatologiju i intenzivno liječenje djece Klinike za pedijatriju.

U Zavodu se provode i postupci za osiguranje dugotrajnog centralnog venskog pristupa kod onkoloških pacijenata i dijaliznog pristupa kod djece s kroničnim bubrežnim zatajenjem.

Velik broj pacijenata u Zavodu se liječi zbog ozljeda, posebice prijeloma. Oni se liječe po principima dječje traumatologije, koji se značajno razlikuju od liječenja prijeloma kod odraslih, prvenstveno jer dječje kosti još rastu i remodeliraju se.

U Zavodu se standardno izvode minimalno invazivni zahvati poput laparoskopske pijeloplastike, torakoskopije, cistoskopskog liječenja refluksa i mikrokirurški zahvati. Minimalno invazivna kirurgija se primjenjuje i u hitnim stanjima pa se sva djeca s upalom slijepog crijeva operiraju laparoskopski.

Visoka stručnost i suvremena tehnička opremljenosti čine ovaj Zavod jedinim centrom dječje kirurgije u Hrvatskoj u kojem se:

• u potpunosti zbrinjavaju složene udružene kongenitalne anomalije
• kirurški liječe specifična stanja poput bilijarne atrezije (operacijom po Kasaiju) i portalne
• hipertenzije (porto-sustavnim shuntom)
• zbrinjavaju djeca s amputacijskim ozljedama
• izvodi rekonstrukcija jednjaka kod djece
• provode programi transplantacije jetre i bubrega kod djece.

Apartmanski smještaj

U Zavodu postoji mogućnost apartmanskog smještaja te mogućnost cjelodnevnog (boravak i noćenje) i dnevnog boravka za roditelje.

Naručivanje pacijenata

Pacijenti se za pregled naručuju u Ambulanti za dječju kirurgiju.

NARUČIVANJE NA PREGLED

Liječnici specijalisti

U Zavodu rade liječnici specijalisti:

  • prof. dr. sc. Tomislav Luetić, dr. med., specijalist opće i dječje kirurgije
  • prof. prim. dr. sc. Anko Antabak, dr. med., specijalist dječje kirurgije
  • doc. dr. sc. Stanko Ćavar, dr. med., specijalist dječje kirurgije
  • dr. sc. Ivana Sabolić, dr. med., specijalist dječje kirurgije
  • dr. sc. Dino Papeš, dr. med., specijalist dječje i vaskularne kirurgije
  • Miram Pasini, dr. med., specijalist dječje kirurgije