Odjel za neuroimunologiju središnjeg živčanog sustava

Voditeljica: prof. dr. sc. Marija Bošnjak Pašić, dr. med., specijalist neurolog, subspecijalist neuroimunologije
Glavna medicinska sestra: Višnja Fabekovac, prvostupnica sestrinstva

Liječnici specijalisti:

prof. dr. sc. Marija Bošnjak Pašić, dr. med., specijalist neurolog, , subspecijalist neuroimunologije
doc. dr. sc. Ivana Zadro, dr. med., specijalist neurolog, subspecijalist neuroimunologije
dr. sc. Barbara Barun, dr. med., specijalist neurolog, subspecijalist neuroimunologije
Ivan Martinez, dr. med., specijalist neurolog

Odjel je specifično usmjeren na obradu pacijenata s poremećajem ravnoteže karaktera ataksije i vrtoglavica te pacijenata s različitim vrstama demijelinizacijskih bolesti središnjeg živčanog sustava (SŽS).
Zahvaljujući dugotrajnom praćenju pacijenata s demijelinizacijskim bolestima, Odjel ima vlastitu bazu podataka oboljelih od multiple skleroze i drugih demijelinizacijskih bolesti SŽS -a. Pacijenti u toj bazi redovito se klinički prate, a njihovi se podaci nadopunjuju novim promjenama u kliničkom, neuroradiološkom ili imunološkom statusu.

Poremećaji autonomnog živčanog sustava javljaju se u gotovo svim neurološkim bolestima, ali ih najčešće susrećemo u neurodegenerativnim, demijelinizacijskim bolestima te polineuropatijama. Njihovo pravovremeno prepoznavanje i liječenje dovodi do značajnog poboljšanja kvalitete života oboljelih te smanjuje potrebu za čestim hospitalizacijama kroničnih bolesnika.

Odjel je Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za demijelinizacijske bolesti središnjeg živčanog sustava i Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za poremećaje autonomnog živčanog sustava.

Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za poremećaje autonomnog živčanog sustava

Voditelj: doc. dr. sc. Mario Habek, dr. med., specijalist neurolog

Telefon: 01 2420 992 (svaki radni dan od 13.30 do 14.30 sati)
Telefax: 01 2420 992
E-adresa: predbiljezbe.asz.nrl@kbc-zagreb.hr

Neurologija autonomnog živčanog sustava (AŽS) kao posebna disciplina kliničke neurologije koristi interdisciplinarni pristup dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji poremećaja AŽS-a. Referentni centar za poremećaje autonomnog živčanog sustava jedini je specijalizirani centar za neurologiju AŽS-a u Republici Hrvatskoj koji za cilj ima okupljanje interdisciplinarnog stručnog kadra koji je usmjeren na sveobuhvatni pristup bolesnicima s oboljenjima AŽS-a.
Poremećaji autonomnog živčanog sustava javljaju se u gotovo svim neurološkim bolestima, ali ih najčešće susrećemo u neurodegenerativnim i demijelinizacijskim bolestima te polineuropatijama.

Djelovanje Referentnog centra usmjereno je na rano i točno postavljanje dijagnoze bolesnika s primarnim i sekundarno uzrokovanim bolestima AŽS-a, kao i rano prepoznavanje bolesnika s raznim oblicima disfunkcije AŽS-a kao što su vazovagalne sinkope, ortostatska intolerancija ili sindrom posturalne ortostatske tahikardije.
Postoje četiri glavne odrednice u radu Referentnog centra za poremećaje AŽS-a. To su dijagnostička obrada, liječenje i rehabilitacija, znanstveno-istraživački rad i nastavni rad vezan uz poremećaje funkcija AŽS-a na najvišoj razini, s ciljem unapređenja zdravlja osoba sa smetnjama AŽS-a.
Tijekom obrade osoba s poremećajima AŽS-a na raspolaganju nam stoji Laboratorij za testiranje AŽS-a gdje se provodi detaljna procjena funkcije AŽS-a.

Djelatnici Centra:
dr. sc. Ivan Adamec, dr. med., specijalist neurolog
Vladimir Miletić, dr. med., specijalist neurolog
Danira Bažadona, dr. med.
Luka Crnošija, dr. med.
Anamari Junaković, prof. rehabilitator

Suradnici Centra:

prof. dr. sc. Ervina Bilić, dr. med.
prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže, dr. med.
dr. sc. Magdalena Krbot Skorić
dr. sc. Mila Lovrić, dr. med.

Pretrage:

Testiranje autonomnog živčanog sustava procjenom kardiovaskularnih refleksa
Tilt table test
Tilt table test uz opterećenje hranom
Procjena funkcije autonomnog živčanog sustava tijekom vježbanja (ergometrijom)
24 satno mjerenje krvnog tlaka i pulsa
Testiranje znojenja pomoću testa kvantitativnog refleksa sudomotornog aksona (QSART)

Znanstveno-istraživačkim radom usredotočeni smo na procjenu oštećenja AŽS-a u različitim neurološkim bolestima (multipla skleroza, demencije, ekstrapiramidne bolesti, neuromuskularne bolesti) i brojna istraživanja patofiziologije primarnih funkcionalnih poremećaja AŽS-a, primarno refleksnih sinkopa i sindroma posturalne ortostatske tahikardije. Uz navedenu znanstvenu djelatnost provodimo i edukaciju studenata medicine, liječnika obiteljske medicine, neurologa te liječnika drugih specijalnosti, kao i samih bolesnika.

U Referentnom centru za poremećaje autonomnog živčanog sustava trenutno se provodi nekoliko znanstvenih projekata:

Projekt koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ): Brainstem Evoked Potentials Score and Composite Autonomic Scoring Scale as a Predictors of Disease Progression in Clinically Isolated Syndrome 2014-2017
Projekti financirani kroz sveučilišnu potporu Sveučilišta u Zagrebu:
o Strukturirana procjena oštećenja autonomnog živčanog sustava u različitim oblicima multiple skleroze 2015 i 2016
o Utjecaj autonomne disfunkcije na komorbiditete povezane s multiplom sklerozom 2017

Djelatnici Referetnog centra objavili su više znanstvenih radova iz područja poremećaja AŽS-a:

1. Pavelić A, Krbot Skorić M, Crnošija L, Habek M. Postprandial hypotension in neurological disorders: systematic review and meta-analysis. Clin Auton Res. 2017;27:263-271.
2. Crnošija L, Krbot Skorić M, Lovrić M, Junaković A, Miletić V, Alfirev RŠ, Pavelić A, Adamec I, Habek M. Differences in neurohumoral and hemodynamic response to prolonged head-up tilt between patients with high and normal standing norepinephrine forms of postural orthostatic tachycardia syndrome. Auton Neurosci. 2017;205:110-114.
3. Habek M, Krbot Skorić M, Crnošija L, Gabelić T, Barun B, Adamec I. Postural Orthostatic Tachycardia Predicts Early Conversion to Multiple Sclerosis after Clinically Isolated Syndrome. Eur Neurol. 2017;77:253-257.
4. Habek M, Crnošija L, Lovrić M, Junaković A, Krbot Skorić M, Adamec I. Sympathetic cardiovascular and sudomotor functions are frequently affected in early multiple sclerosis. Clin Auton Res. 2016;26:385-393.
5. Adamec I, Bilić E, Lovrić M, Habek M. Postural orthostatic tachycardia syndrome (POTS) as presenting symptom of CIDP. Neurol Sci. 2016;37:1163-6.
6. Crnošija L, Krbot Skorić M, Adamec I, Lovrić M, Junaković A, Mišmaš A, Miletić V, Šprljan Alfirev R, Pavelić A, Habek M. Hemodynamic profile and heart rate variability in hyperadrenergic versus non-hyperadrenergic postural orthostatic tachycardia syndrome. Clin Neurophysiol. 2016;127:1639-44.
7. Crnosija L, Adamec I, Lovric M, Junakovic A, Krbot Skoric M, Lusic I, et al. Autonomic dysfunction in clinically isolated syndrome suggestive of multiple sclerosis. Clin Neurophysiol 2016;127:864-9.

vrh stranice