Dana 22. listopada 2021. godine u Kliničkom bolničkom centru Zagreb svečano je obilježena stota obljetnica Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata.
U velikoj dvorani Edukacijskog centra na Rebru povodom ovog događaja održana je kratka, epidemiološkim uvjetima prilagođena svečanost, na kojoj su o osnivanju Klinike i njezinom značaju za naš zdravstveni sustav i razvoj ovog područja medicine u našoj zemlji govorili prof. dr. sc. Drago Prgomet, predstojnik Klinike, prof. dr. sc. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb, prof. dr. sc. Slavko Orešković, dekan Medicinskog fakultete Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Sttela Fatović-Fernečić, ispred Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prof. dr. sc. Branimir Anić, glavni i odgovorni urednik Liječničkog vjesnika čije je jedno kompletno izdanje posvećeno Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata te Jo Kempen, direktorica Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte koja je predstavila prigodnu poštansku marku za ovu vrijednu obljetnicu.
Povodom stotog rođendana Klinike u Edukacijskom centru zapad na Rebru 27. rujna 2021. godine svečano je otvorena izložba fotografija simboličnog naziva “U vremenskom pomaku” koja kroz foto dokumentaciju bilježi ulogu, mijene i stručna postignuća Klinike od njezina osnutka do danas. Autori izložbe su Silvija Brkić Midžić, prof., upraviteljica Hrvatskog muzeja medicine i farmacije, prof. dr. sc. Stella Fatović – Ferenčić, upraviteljica Odsjeka za povijest medicinskih znanosti te prof. dr. sc. Drago Prgomet, predstojnik Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata. Izdana je i monografija Klinike koja će također kroz iznimno vrijednu fotodokumentaciju svjedočiti o prvih sto godina Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, a neko vrijeme će nas na to podsjećati i Zagrebački električni tramvaj s reklamom ove obljetnice.
Kratka povijest Klinike
Klinika za bolesti uha, nosa i grla počela je s radom 26. rujna 1921. godine u zgradi Pučke škole u Draškovićevoj ulici na broju 17 (danas OŠ Dr. Ivan Merz). Imala je tada 40 kreveta, a prvi predstojnik bio joj je profesor Dragutin Mašek koji je devedesetih godina 19. stoljeća radio u kirurškom odjelu zagrebačke Bolnice milosrdnih sestara, a nakon kraćeg vremena postao i voditelj kombiniranog odjela za otorinolaringologiju, dermatovenerologiju i urologiju.
1917. godine Hrvatski sabor donio je odluku o osnivanju medicinskog fakulteta u Zagrebu i predložio Dvorskoj kancelariji u Beču profesora Theodora Wickerhausera, profesora Miroslava Čaćkovića i profesora Dragutina Mašeka kao osnivače sa zadaćom da urede Fakultet, postave dekana i brinu se za popunjavanje katedara. Samo četiri godine nakon osnivanja katedre profesor Mašek inicirao je osnivanje Klinike za bolesti uha, grla i nosa, kojoj je bio predstojnik od osnutka do 1929. godine. Naslijedio ga je njegov učenik i kolega profesor Ante Šercer u stručnim krugovima poznat kao prvi hrvatski kliničar s međunarodnim priznanjem i to za otkriće nazotorakalnih refleksa, tumačenje nastanka deformacija nosne pregrade i otoskleroze, plastičnim i rekonstruktivnim zahvatima nosa i uške. Njegov mandat obilježilo je nekoliko važnih događaja za Kliniku. Godine 1933. započelo je parcijalno preseljenje Klinike u nove prostore na Šalati što je dovršeno neposredno prije početka 2. svjetskog rata, a 1934. osnovana je Stanica za kirurgiju lica, čeljusti i usta koja 1939. postala prva maksilofacijalna klinika na području bivše države.
Od 1945. do 1971. Kliniku je vodio profesor Branimir Gušić poznat po svojoj viziji da mlade liječnike treba slati u svijet na edukaciju kako bi se vratili u kući s dodatnim znanjem i iskustvom te tako pridonijeli razvoju otorinolaringologije kao i drugih grana medicine. To njegovo uvjerenje posebno su opravdali doktor Branko Feminić koji je 1946. otišao u Sjedinjene američke države da bi se 1948. vratio u Hrvatsku s prvim audiometrom i doktor Mihael Pražić koji je 1954. po povratku s četverogodišnjeg studija u Engleskoj osnovao prvi Audiološki centar u sklopu Traumatološke klinike u Draškovićevoj. Nakon 21 godinu Centar je preseljen na Šalatu, a isto se dogodilo i s prvim fonijatrijskim odjelom dvije godine kasnije.
Poslije profesora Gušića Kliniku je od 1971. do 1986. vodio profesor Zvonimir Krajina koji je jednako kao i njegov prethodnik poticao međunarodnu suradnju Klinike. Razvio je rinologiju i funkcionalnu kirurgiju nosa i nosne piramide te se bavio tumorima glave i vrata, posebice funkcionalnom kirurgijom grkljana. Uveo je poštednu metodu djelomične laringektomije, u svijetu poznate kao »zagrebačka metoda«. Za njegova mandata 1981. na Kliniku je stigla prva specijalistica anesteziologije dr. Božena Trupković Fotivec, a nedugo zatim osnovan je i Odjel za anesteziologiju.
Od 1986. do 1989. Kliniku je vodio profesor Franjo Kosoković koji se posebno bavio liječenjem i terapijom tumora glave i vrata, funkcionalnom parcijalnom kirurgijom grkljana kod malignih tumora te perifernim paralizama ličnoga živca.
Za vrijeme Domovinskog rata zaposlenici Klinike bili su raspoređeni u Klinici i na brojnim ratištima diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine
Od 1989. do 1992. Kliniku je vodio profesor Radovan Subotić, a nakon njega od 1992. do 2003. profesor Stjepan Simović za čijeg je mandata uvedena primjena mikrovaskularnog režnja u rekonstrukciji ždrijela, umjetna pužnice (1996.), funkcionalna endoskopska kirurgija sinusa i drugi noviteti koji su predstavljali značajan napredak Klinike.
Od 2003. do 2004. na čelu Klinike je bio profesor Mislav Gjurić, a nakon njega od 2004. do 2006. profesor Damir Gortan.
Današnji predstojnik Klinike, profesor Drago Prgomet započinje svoj mandat 2006., otprilike godinu dana prije preseljenja Klinike sa Šalate na Rebro.
Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata danas je smještena u Istočnom češlju glavne bolničke zgrade i ima 55 bolesničkih postelja, četiri operacijske dvorane u Centralnom operacijskom bloku te jednu u sklopu jednodnevne kirurgije. Redovne ambulante nalaze se u zgradi poliklinike dok su dijagnostičke jedinice audiologije i fonijatrije smještene u zelenoj zgradi.
Medicinske sestre
Od osnutka Klinike do kraja 2. svjetskog rata zdravstvenu njegu bolesnika provodile su isključivo redovnice Svetog Križa sa sjedištem u Đakovu. Prva školovana medicinska sestra bila je Anđela (č. s. Bernardka) Košir, također redovnica sestara Sv. Križa koja je u Kliniku došla 1936. godine.
Glavna medicinska sestra od 2007. godine je Mirna Vrček, magistra sestrinstva, dok je od redovnica preostala samo jedna časna sestra. Mirjana Tomašević, prvostupnica sestrinstva - instrumentarka u Operacijskom bloku. Danas u Klinici radi 72 medicinskih sestara i tehničara od kojih je 35 srednje stručne spreme, 30 prvostupnica sestrinstva, šest magistri sestrinstva i jedna diplomirana medicinska sestra.
Budućnost ove klinike obilježit će primjena najsuvremenije tehnologije (robotika), imunoterapije i pametnih lijekova te translacijske i personalizirane medicine.
Više o Klinici