Upis u Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica
U Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja se mogu upisati punoljetne, zdrave osobe, državljani RH, u dobi do 40 godina.
Medicinski kriteriji
Da bi osoba mogla postati mogući potencijalni darivatelj, moraju biti zadovoljeni medicinski kriteriji koji su važni zbog sigurnosti kako darivatelja tako i primatelja.
Prilikom upisa provjerava se boluje li osoba od:
- ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti
- ozbiljnih plućnih bolesti
- ozbiljnih bubrežnih bolesti
- ozbiljnih neuroloških bolesti
- ozbiljnih metaboličkih bolesti
- ozbiljnih zaraznih bolesti
- ozbiljnih alergija
- ozbiljnih autoimunih bolesti
- zloćudnih tumora
Kako postati darivatelj?
Sam postupak pristupanju Registru dobrovoljnih darivatelja je vrlo jednostavan. Sve što osoba treba učiniti jest pristupiti jednoj od akcija Zaklade Ana Rukavina, ili otići u jedan od Transfuzijskih centara u 8 hrvatskih gradova. Prilikom upisa potrebno je dati svoje osobne podatke i ispuniti upitnik s medicinskim kriterijima, nakon čega se vadi jedna epruveta krvi namijenjena HLA tipizaciji. Točni osobni i konakt podaci važni su kako bi lakše mogli doći do osobe koja je identificirana kao potencijalni darivatelj za pojedinog bolesnika.
Po obavljenom upisu dobije se Potvrda o pristupanju u Hrvatski registar DDKMS.
Podaci koji se trebaju navesti prilikom pristupanja u Hrvatski registar DDKMS jesu:
- ime i prezime
- datum rođenja
- spol, visina, tjelesna težina
- zanimanje
- adresa stanovanja, grad, poštanski broj
- telefon (kućni, broj mobitela i broj na poslu) te e-adresa
Gdje se javiti?
Upisi u Registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica u KBC-u Zagreb provode se u Zavodu za tipizaciju tkiva KBC Zagreb, Kišpatićeva 12, zelena zgrada, suteren, soba br. 9, svakim radnim danom od 8 do14 sati.
Telefon: 01 2376 291; 291 292
Fax: 01 2376 588
E-mail: rdd@kbc-zagreb.hr
Transfuzijski centri u Hrvatskoj
Upisati se mogu sve zdrave osobe od 18 do 40 godina na sljedećim lokacijama (već upisane osobe u hrvatski Registar ne trebaju se ponovno upisivati):
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu
Petrova 3 – Zagreb
radnim danom od 7,30 do 19,00 sati i subotom od 7,30 - 15,00 sati
Osoba za kontakt: Patricija Topić Šestan, dr. med. spec. transfuzijske medicine
telefon: 01 4600 303
e-adresa: savjetovaliste@hztm.hr | KBC Osijek
Klinički zavod za transfuzijsku medicinu
Huttlerova 4 – Osijek
utorkom i četvrtkom od 12,00-19,00 sati, ponedjeljkom i petkom od 07,30-14,30 sati, te srijedom od 07,30-18,30 sati
Osoba za kontakt: Marina Samardžija, prof. dr. sc.
telefon: 031 511 570; 511 511
e-adresa: samardzija.marina@kbo.hr |
OB Dubrovnik
Odjel transfuzijske medicine
Roka Mišetića bb – Dubrovnik
ponedjeljkom i četvrtkom od 8,00-10,00 satiOsoba za kontakt: Vesna Polanda-Lasica, dr.med.
telefon: 020 431 669
e-adresa: vesnap@bolnica-du.hr | KBC Rijeka
Klinički zavod za transfuzijsku medicinu
Krešimirova 42 – Rijeka
radnim danom od 8,00-14,00 sati
Osoba za kontakt: Sanja Balen, prof. dr. sc.
telefon: 051 658 354; 658 352; 658 111
e-adresa: transfuzija@kbc-rijeka.hr |
OB Pula
Djelatnost za transfuziologiju
Negrijeva 6 – Pula
četvrtkom od 09,00-17,00 sati
Osoba za kontakt: Saša Benazić, dr. med.
telefon: 052 376 116
e-adresa: sbenazic@obpula.hr | KBC Split
Centar za transfuzijsku medicinu
Spinčićeva 1 – Split
utorkom od 12,00-15,00 sati
Osoba za kontakt: Jela Mratinović-Mikulandra, spec. transf.
telefon: 021 556 489; 556 479
e-adresa: jmrat@kbsplit.hr |
OB Zadar
Služba za transfuzijsku medicinu
B. Peričića 5 – Zadar
radnim danom od 7,30-13,00 sati
Osoba za kontakt: Marijana Nadinić, dr. med.
telefon: 023 505 405; 315 677
e-adresa: transfuzija@bolnica-zadar.hr | OB Varaždin
Odjel za transfuzijsku medicinu
I. Meštrovića bb – Varaždin
radnim danom od 7,30-13,00 sati
Osoba za kontakt: Gordana Jaklin, dr. med.
telefon: 042 393 535; 042 393 000
e-adresa: transfuzija@obv.hr |
Molimo sve potencijalne darivatelje da se prije dolaska informiraju o načinu i terminima upisa u pojedinim transfuzijskim centrima!
Više informacija u Zakladi Ana rukavina
Dva su načina darivanja krvotvornih matičnih stanica:
Darivanje krvotvornih matičnih stanica koštane srži je postupak koji se odvija u operacijskoj dvorani dok je darivatelj u općoj anasteziji. Posebnim iglama kroz dva uboda na koži donjeg dijela leđa iz zdjeličnih se kostiju prikupi otprilike jedna litra koštane srži (5% ukupne koštane srži u tijelu).
Sam postupak je bezbolan i u pravilu traje sat vremena.
Nakon darivanja moguća je pojava boli u području uboda koja se smiruje kroz nekoliko dana, a boravak u bolnici traje tri dana. Rizik prilikom darivanja koštane srži je nizak i uglavnom se odnosi na uobičajene rizike opće anastezije.
Potpuni oporavak koštane srži očekuje se unutar četiri tjedna
Darivanje krvotvornih matičnih stanica periferne krvi je nekirurški postupak koji se provodi u dvije faze.
1. faza/Primjena granulocitnog faktora rasta (filgrastima)
Pet dana prije samog prikupljanja matičnih stanica iz periferne krvi, darivatelju se počinju svakodnevno davati injekcije lijeka koji se naziva granulocitni faktor rasta ili fligrastim.
Zahvaljujući tom lijeku u krvotoku dolazi do porasta broja krvotvornih matičnih stanica koje se inače nalaze prvenstveno u koštanoj srži.
Najčešće nuspojave fligrastima su simptomi slični gripi koji se javljaju neposredno tijekom primjene (npr. bolovi u kostima i mišićima te povišena tjelesna temperatura).
Dugoročne posljedice njegove primjene do sada nisu ustanovljene.
2. faza/Peti dan od početka primjene filgrastima/prikupljanje stanica
Nakon petodnevne primjene filgrastima započinje proces prikupljanja matičnih stanica iz periferne krvi darivatelja afereza-postupak koji se koristi u medicini duže od dvadeset godina.
Aparat za aferezu sličan je dijalizatoru. U obje ruke postavlja se venski put pa krv darivatelja iz jedne ruke ulazi u aparat, centrifugira se, pri čemu se odvajaju matične stanice, dok se ostali dio krvi kroz drugu ruku vraća u krvotok darivatelja. Ovakav postupak prikupljanja stanica ne zahtjeva primjenu anastezije, radi se u ambulanti za aferezu i traje najmanje četiri sata.
U 20% slučajeva je potrebno postupak ponoviti i sljedećeg dana kako bi se prikupilo dovoljno matičnih stanica.
Boravak u bolnici traje tri dana, a krvotvorne matične stanice darivatelja oporavljaju se unutar četiri tjedna od darivanja.
Četri koraka od upisa do darivanja:
1. Dotipizacija
Kada je upisana osoba identificirana kao mogući potencijalni darivatelj za određenog bolesnika na temelju HLA tipizacije učinjene pri upisu, moguće je učiniti dodatnu HLA tipizaciju na uzorku koji je sačuvan prilikom upisa kako bi se dodatno provjerio stupanj podudarnosti. U tom se slučaju kontaktira potencijalni darivatelj kako bi se provjerili njegova spremnost za darivanje i zdravstveno stanje te dobila privola za daljnja testiranja.
2. Potvrdna HLA tipizacija darivatelja
Nakon učinjene dodatne HLA tipizacije, s potencijalnim darivateljem se dogovara termin posjete Registru u svrhu prikupljanja uzorka za potvrdnu HLA tipizaciju. Prilikom tog posjeta se procjenjuje zdravstvena podobnost darivatelja, testiraju biljezi zaraznih bolesti i krvna grupa darivatelja. Uzorak za potvrdnu tipizaciju šalje se na analizu u laboratorij za tipizaciju tkiva KBC Zagreb ili laboratorij inozemnog Registra koji je zatražio uzorak darivatelja. Ako se učinjenim pretragama procijeni da potencijalni darivatelj odgovara bolesniku, moguće je darivatelja „rezervirati“ na nekoliko mjeseci do točnog termina prikupljanja transplantata.
3. Obrada darivatelja
Mjesec dana prije predviđenog datuma prikupljanja transplantata potrebno je provesti medicinsku obradu darivatelja koja uključuje pregled, te laboratorijske i radiološke pretrage, a ponekad i EKG. Medicinska obrada važna je za sigurnost darivatelja jer se njome procjenuje sposobnost darivatelja da kroz postupak darivanja prođe bez komplikacija. Istovremeno, medicinska je obrada važna i za sigurnost bolesnika zahvaljujući isključivanju postojanja krvlju prenosivih zaraznih bolesti u darivatelja. Kod predviđene donacije koštane srži potrebno je još učiniti i pregled anesteziologa te prikupljanje krvi za autolognu transfuziju prilikom vađenja koštane srži. Po završetku obrade izdaje se Izvješće o medicinskoj podobnosti darivatelja („klirens“) koji se dostavlja u transplantacijski centar bolesnika, nakon čega bolesnik može započeti s kemoterapijom koja priprema njegov organizam za prihvaćanje transplantata.
4. Postupak darivanja krvotvornih matičnih stanica – „donacija“
Način prikupljanja krvotvornih matičnih stanica ovisi o potrebama bolesnika, ali i o preferencijama i mogućnostima darivatelja. Ako je planirano darivanje krvotvornih matičnih stanica periferne krvi, darivatelju se dostavlja pošiljka injekcija s filgrastimom čija primjena počinje u mjestu stanovanja, kod liječnika opće medicine, pet dana prije donacije. Dan prije donacije darivatelj se zaprima u bolnicu (4. dan od početka primjene filgrastima). U većini slučajeva dovoljna je jedna afereza za prikupljanje transplantata, no nekad je potrebno ponoviti postupak i sljedećeg dana. U svakom slučaju, darivatelj se otpušta iz bolnice dan nakon darivanja. Kod prikupljanja krvotvornih matičnih stanica koštane srži, darivatelj se također prima u bolnicu dan prije donacije, te otpušta dan nakon donacije. Svježi transplantat krvotvornih matičnih stanica bolesniku se daje infuzijom kroz centralni venski kateter.